Razlike izmedu pravoslavne i katolicke crkve i šta smo to zaboravili?

Učlanjen(a)
22.07.2016
Poruka
11.398
To što kažeš nije tačno. Misli se baš na Rastudija koji je bio poglavar Crkve Bosanske negde od 1200 god. kada je splitski nadbiskup Bernard proterao njega i njegovog brata Mateja prvo iz Splita a zatim i iz Zadara. Na čelu bogumila u Bosni bio je do 1230 god., svo vreme pod zaštitom Kulina, njegove sestre,udovice Miroslava Nemanjića, i Kulinove žene, sestre Stefana Nemanjića. Na Kulinovom dvoru je i umro.
Njih dve su i prevodile narod iz Srbije, zato je Vukan reagovao tako žustro.
Takodje Dragić Ljubiša i Dražeta koji su potpisnici izjave na Boljinom polju su njegovi učenici pre potpisivanja ali i nakon toga.
SPC ih je anatemisala i osudila 1221 god. sve djuture na I sinodu u Žiči.

Ako nemaš uvid u pismo i neznaš ništa o njegovom autoru zašto se pozivaš uporno na njega ?
Kakav je kontekst celog pisma? Ko i zašto ga je napisao. Kome? Kada?
Konrad je bio papski legat pa treba detaljnije video o njemu..no nije jedino slučaj gde se Albigenzi pozivaju na starešine sa Balkana...on samo sporadično pominje u svom pismu šta neki Albigenzi smatraju za ovog sa Balkana.
Rustudije, je samo jedan od djedova a kao što znaš na Bilinom Polju nije bilo odricanja od manihejstva...sad to verovatno isput mu spočitavaju neki izvori..kao što i inače čine za sve koji su van domašaja crkve. Hajde pogledaću detaljnije za njega inače..tebi je verovatno izvor ta osuda iz Žiče ali kažem još jednom u samom izvoru iz 1203 nema manihejstva..ono je prosto pripisano.

ps. Evo spiska bosanskih djedova prema Batalovoj listi u ovom periodu:

Dragic (o.1182-1205); Lubin (o.1205-1215); Drazeta (o. 1215-1220); Tomisa (o. 1220-1223); Rastudije (o. 1228-1230);

Kao što vidiš Rustudije nije bio djed u vreme Kulina Bana već Dragić.
 
Poslednja izmena:
Učlanjen(a)
22.07.2016
Poruka
11.398
Ako nemaš uvid u pismo i neznaš ništa o njegovom autoru zašto se pozivaš uporno na njega ?
Kakav je kontekst celog pisma? Ko i zašto ga je napisao. Kome? Kada?


Evo malo detaljnije o Konradovom pismu:

"У писму кардинала Конрада, папиног легата за Француску, којим сазива француске бискупе на синод 1223. године, поглавар Босанске цркве сматра се антипапом западноевропских јеретика, којем албижани одлазе по савете и усвајају његове назоре. Још се каже да је он именовао свог изасланика Вартоломеја од Каркасона као епископа Ажана.[3] Енглески историчар Роџер де Вендовер (Roger de Wendover) 1236. такође говори о јеретичком папи у Босни", Iskrivljena povjest Bosne i bajke o bogumilima, str 27.(forum)

Dakle Albigenzi dolaze kod Bosanskog djeda po savete i nazore. Čak i engleski istoričar iz tog perioda tvrdi slično.

Moguće da je ovo u doba tog Rustidija možda i ne nego jako je važno ta veza koaj postoji između Francuskih Albigenza i Krstjana tj. djeda.

Ono što Žički Sinod naglašava kao jeres bogumila u Bosni je:

"И разгласити свима: Растудије босански и Радомир и Дражило и Толко и Тврдош и сви који се називају хришћани и хришћанице а не клањају се светим иконама и крсту часному, да буду проклети".

Dakle, ono konkretno što Žički sabor iz 1221 godine naglašava jeste "nepoštovanje ikona i krsta časnog" od strane bosnaskih starešina. Ni ovde se ne navodi konkretno verovanje u dva boga ili da odbacuju Stari Zavet itd..
 
Poslednja izmena:
Učlanjen(a)
18.02.2014
Poruka
1.805
Ja nisam u niti jednoj COZ

Danas ne postoji niti jedna poznata COZ
koja je u 100% istini.

SVE skrenuše!

Čak i one COZ koje imaju 99% istine
i 1% LAŽI spadaju pod ono:
1% OTROVA u 99% zdrave hrane je OTROV!
 
Član
Učlanjen(a)
03.06.2010
Poruka
14.301
Razlike su sasvim dovoljne da su to dvije crkve. Takođe su vrata i oltar na različitim stranama.

Ni učenja im nisu ista oko Duha Svetog. Pravosl. misle da izlazi samo od Oca, dok katolici misle da izlazi i iz Oca i iz Isusa.
 
Učlanjen(a)
22.07.2016
Poruka
11.398
P.S. Jovane, navedi podnaslov rada Srećka Džaje koji si citirao i na koji si se pozvao.


Rekao sam ti taj citat je iz spisa o Bosanskim Bogumilima taj deo koji govori o Torkmenadinom spisu 50 jeresi Bosanksih Jeretika:

"
Teoloska struktura bosanske hereze

Kardinal Juan Torquemada (stric zloglasnog spanjolskog velikog inkvizitora Tomasa Torquemade) je 1461. godine sastavio popis "pedeset zabluda manihejskih u Bosni". Koristio ih je kao optuzni materijal. "Zablude" su obuhvacene kao grijesi protiv rimskih dogmi, kao odudaranje od njh, tako da gledista bogumila nisu iznesena u svojoj unutrasnjoj povezanosti. U nedostatku drugih izvora može se za sagledavanje bogumilskog ucenja iskoristiti i ono sto sadrzava optuznica, ali tada treba te "zablude" uzimati oprezno i kriticki.(zapazi i oni zagriženi da dokažu jeres Bogumila kao i ti ovde su oprezni ali iapk smatraju tačnim ovo što iznosi za Krstijane pa sada to isto primeni sa Krstijana na Bogumile da postoje tendencije ili veruješ RTorkmenadi bez ustezanja ali onda moraš osuditi i Krstijane za jeres dualizma)

Ova lista "grijeha i zabluda" vrlo je zanimljiva pri sagledavanju morala i mudrosti bosanskih bogumila. Iako je ovo ucenje u optuznici do znatne mjere okrnjeno i preoblikovano, vidi se da je ono humanije od krscanskog. Katolicka crkva nije se protiv bogumilstva mogla boriti moralnim i filozofskim argumentima, vec samo primjenom nasilja.

Bogumili i crkva Bosnaska, Historija BIH

Oni citiraju Torkmenadu koji navodi 50 jeresi Krstijana od kojih su veliki deo dualistički tj. Bogomilski. Sad te pitam da li prihvataš Torkmenadu i njegove izjave kao relevantne za bosankse Krstijane da su Bogumili i dualisti ili ne?
 
Učlanjen(a)
07.07.2014
Poruka
18.349
Treći put kažem..nisam Džaju navodio već Bosanski izvor..

Jovane, Jovane. Pa ti ne znaš ni što si citirao. :) A što je ovo?

Međutim, ja bih tebe pozvao da slediš jedan drugi izvor...šta misliš koji? Iznenadićeš se. Izvor je tvoj...od Đaje. ..... molim te najiskrenije poslušaj kako Đaja ukazuje da je potrebno da se oslobodimo tendencioznosti po pitnanju razumevanja Krstjana:

"Latinski izvori koji su poslužili kao temelj za bogu-milsko-dualističku tezu o Crkvi bosanskoj dvojakog su karaktera.
Jednu skupinu poput “Raspre između rimokato-lika i bosanskog patarena” i “Dijaloga protiv manihe-jaca u Bosni” fra Jakova Markijskog ... Povjesničari koji prihvaćaju ovakve iz-vore kao vjerodostojna svjedočanstva suočeni su s problemom političkih motivacija, ...

Drugu vrstu latinskih izvora čine normativni tekstovinastali kao rezultat pokušaja da se osumnjičene ili “zab-ludjele” vrati vjeri velike Crkve i crkvenom jedinstvu. ......

Bosanski Krstjani niti dualisti niti bogumili, str 4

Pogledaj kako Đaja pogađa u centar problema (podvukao sam crvenom)..

Baš Džaja pogađa u centar. I ja sam podvukao crvenom. Čitaj što Džaja piše, u podnaslovu svoga rada:

Bosanski Krstjani niti dualisti niti bogumili
Bosanski Krstjani niti dualisti niti bogumili
Bosanski Krstjani niti dualisti niti bogumili
Bosanski Krstjani niti dualisti niti bogumili
 
Učlanjen(a)
22.07.2016
Poruka
11.398
Natrag
Top