Adventisti i Elen Vajt

[Nelsim]

Da li ti time zelis da kazes da se ljudi iz Starog zaveta nece spasiti?
Oni su zato prinasali zrtve i kros zrtvu verom gledali su Bozje jagnje koje ce uzeti grehe celoga sveta. Prema tome oni su se na taj nacin spasavali. Mogli su da budu spaseni. Slazem se sa tobom da Hristos nije umro za ljude, niko se ne bi mogao spasiti.

E tu dolazi do paradoksa jer vi u ad(tamnica) ne verujete, a mi verujemo.Mi verujemo da je Hristos duse izbavio iz tamnice(ada) kad je umro i samim tim On je unistio smrt i doneo isti zakon koji je nama dao dao i onima u adu samo na nama nepoznat nacin jer je to svet duhovni, a ne materijalni.Vi psoto u Ad ne verujete ili je Hristov dolazak po vama beznacajan ili se SZ pravednici nece spasiti.E pa vidis kad je Hristos umro pravednici su vakrsli, Hristos ih je izbavio od svega sto ih je sprecavalo da se spasu od djavola, greha i smrti.

Kojim biblijskim tekstom ces dokazati svoju tezu da ce svi ljudi posle vaskrsenja biti na istom mestu samo ce se drugacije osecati?

Carstvo nebesko ce biti svuda to je cinjenica, a ako ej Carstvo Nebesko svuda kako nepravednici mogu biti negde drugde?
Sam Hristos je rekao da kad On dodje 2. put vise nece biti zla.

Hvala ti na savetu da citam Sveto pismo, ali treba da znas da ja drugo nista ni ne radim osim sto studiram pojedine delove Svetog pisma. Vidis, ja za svoje verovanje prilozim bibliijske dokaze, a ti samo pricas, a biblijskih dokaza nema.
Procitaj ovo pa onda kazi da li ce svi biti zajedno ili ne:

KAd bi svi radili kao ti onda bi bilo onoliko tumacenja koliko i ljudi koji tumace, ne znam koliko si toga svestan, samo sveti Boziji ugodnici mogu tumaciti Sveto Pismo jer imaju svetog duha, ti ne mozes, taj sistem Tome Akvinskog(zapadni sistem tumacenja bez Duha Svetog) ja ne prihavatam, jer za mene Sveto Pismo nije tamo neki spis koji ti daje sve na gotovo, to je najmisteriozniji spis koji krije velike tajne i samo ljudi Duhom Svetim nadahnuti mogu mogu ga tumaciti.

"A kada dodje Sin Coveciji... onda ce sesti na prestolu slave Svije. I sabrace se pred njim svi narodi I RAZLIUCICE IH IZMEDJU SEBE, kao sto pastir razlkucuje ovce od jaraca." Matej 25,32.32.
Moizes li ponoviti i posle ove izjave, ono da ce svi biti zajedno samo ce se drugacije osecati ili ce ih odvojiti u dan Suda?

Vidis, ti to tumacis bukvalno i bez Svetog Duha, a sveti oci sa Svetim Duhom.To razlucavanje je bas ono o cemu pricam, On ce ih razluciti svojom ljubavlju i pokazace se oni koji su uspeli i oni koji nisu, samim tim oni ce biti razluceni, ali nigde u Svetom Pismu ne pise da kad dodje Carstvo NEbesko da ce ono biti podeljeno na dva dela, na zao deo i na dobar deo, na deo gde ce se muciti i deo gde ce uzivati, da te pitam sta je za tebe mucenje u CN, a sta uzivanje?

Hristos je ispunio ono sto su proroci prorekli za njega a zakonu je uvek i do kraja bio savrseno poslusan i nista nije menjao.
I ti mislis da ja to pitanjr ne rzumem. Da li ti to razumes? Fariseji su optuzili Hrista da menja zakon i proroke, a on je svecsano izjavio "NISAM DOSAO DA PROMENIM ZAKON I PROROKE" Razumes li ti to? Sada da li se ti prikljucuje Hristovoj izjavi da nije dosao da menja zakon i proroke ili ces i dalje se udruziti sa farisejima i tvrditi da jeste dosao da promeni zakon i proroke. Kad tako nesato kazers dobijam utisak da ne poznajes Sveto pismo.

Promeniti i preobraziti su dve razlicite stvari, On nije promenio sustinu zakona, ali ga je ISPUNIO i time podigao na visi nivo.

 

[Laodikeja]

Covek koji kaze da je Muhamed spasao hriscane od krstasa ne moze biti normalan, pre bih rekao on je budala, a vi adventisti znate dobro i drzite se dobro u koriscenju ove reci, ja sam je ovde ozbiljno upotrebio, taj covek je budala!

Prijatelju - kontradiktoran si u nekim svojim izjavama na forumu - jer si sam napisao da onaj ko ponovo postavlja ista pitanja na koja je neko odgovorio - da je neozbiljan.

Ja sam odgovor u vezi ove greške dao - jer sam iz sećanja ponovio nečiju izjavu koju je dao i unapreda se izvinio zbog greške koja moguće postoji u toj izjavi jer je ona bila parafraza.

Još nešto, ja lično ne bih iz sramote mogao da nosim ime Hrišćanin - a da nekoga nazivam budalom i to bezrazložno.

 

[Nelsim]

Prijatelju - kontradiktoran si u nekim svojim izjavama na forumu - jer si sam napisao da onaj ko ponovo postavlja ista pitanja na koja je neko odgovorio - da je neozbiljan.

Ja sam odgovor u vezi ove greške dao - jer sam iz sećanja ponovio nečiju izjavu koju je dao i unapreda se izvinio zbog greške koja moguće postoji u toj izjavi jer je ona bila parafraza.

Još nešto, ja lično ne bih iz sramote mogao da nosim ime Hrišćanin - a da nekoga nazivam budalom i to bezrazložno.

Nisam razumeo da si se izvinuo zbog greske, mada cudi me da si je uvideo pored toliko hronosloskih greski vezanih za istoriju, koristis se fikcijom.
Inace ja znam sta budala znaci i to sam i mislio kad sam napisao ovu rec, covek(ne mislim na tebe vec pisca naravno) koji laze i menja istoriju da bi ljude uveo u zabludu sekte koja ima nelogicno ucenje jer se istorija sa njenim ucenjem ne slaze ne moze se nazvati hriscaninom.Vi nikad nikoga ko ima zdravog razuma pa makar i ne bio pravoslavac necete ubediti u svoje ucenje zbog istorijske fikcije.Danas protestanti npr. Evangelisti imaju 250 000 000 vernika, a vi oko 20 000 000, evangelisti ne prave istorijske fikcije i priznaju istoriju kakva jeste, oni samo imaju drugaciji pogled, misljenje, ucenje koje je bilo produkt sablazni rimske crkve, i ja bih postao protestant u to vreme da sam ziveo na zapadu, ali nikada ne bih izmisljao gluposti da negiram apostolsko poreklo crkve niti bi pravio nelogicne paralele.

 

[Marko1932]

E tu dolazi do paradoksa jer vi u ad(tamnica) ne verujete, a mi verujemo.Mi verujemo da je Hristos duse izbavio iz tamnice(ada) kad je umro i samim tim On je unistio smrt i doneo isti zakon koji je nama dao...

Hristos je duse izbavio svojom smrcu, a ne silaskom u nekakav ad.
Koji biblijski dokaz imas zato da je HRISTOS TADA doneo nekakav zakon?"
Tako nesto u Novom zavetu ne pise.

[Qoute=Vi psoto u Ad ne verujete ili je Hristov dolazak po vama beznacajan ili se SZ pravednici nece spasiti.E pa vidis kad je Hristos umro pravednici su vakrsli, Hristos ih je izbavio od svega sto ih je sprecavalo da se spasu od djavola, greha i smrti.[/QUOTE]

U pravu si, hvala Bogu mi ne verujemo da duse prebivaju u adu. Medjutim, Hristov dolazak za nas ni u kom slucaju nije beznacajan, jer da On nije umro i svojom smrcu zadovoljio pravdu zakona, niko se ne bi mogao spasiti. Prema tome pogresio si, mi tako ne verujemo kako ti to predstavljas. Posto su u Starom zavetu vernici prinosili zrtve koje su predstavljale Isusa Hrista, oni su verom u Hrista bili spaseni.

Biblija nas ne uci tako. Jasno je napisano da ce Htristos prilikom Drugog dolaska odvojiti spasene od nepokajanih gresnika. Juce sam ti naveo dokaz iz Novog zaveta. Kad to kaze izgleda da ne verujes u ovo: "...I sidje oganj s neba i pojede ih. I djavo koji ih varase bi bacen u jezero ognjeno i sumporito." Otkrivenje 20, 9.10. Vidts da postoji odvajanje i unistenje nepokajanih gresnika.

Pogresan zakljucak. Slazem se da bez Svetog Duha niko ne moze razumeti niti tumaciti Sveto pismo, ali Sveti Duh pomaze svakome ko trazi istinu i ko je voljan da zivi u skladu sa istinom.
Onda, posto i ti tumacis Biboliju na svoj nacin, da li mislis da je Bog samo tebi dao Svetog Duha da je razumes, a drugome nije? Bog ne pravi diskriminaciju, on jednako postupa sa svima koji traze istinu i koji se pokoravaju Njegovom zakkonu.
Mozes li nam anaci biblijski dokaz da Bog samo nekima daje Svetog Duha i da Samo oni mogu razumeti Bibliju. Koliko poznajem Bibliju, tako nesto ne postoji. Postoje duhovni darovi koji mogu biti razliciti, ali istina je svima otkrivena.

Kako si mogao tako nesto reci da nigde u Svetom pismu ne pise da ce biti RAZLUCIANJE I ODVAJANJE? Citaj Matej 25,
Eno sad sam ti naveo Otkrivenje gde to sve pise. Citas li ti Sveto pismo ili samo slusas sta ti drugi kazu. Nadji mi gde pise da su samo Crkveni oci nadagnuti tumci Biblije a drugi nisu?

ISPUNIO[/B] i time podigao na visi nivo.

Bravi Nelsime! Najzad da se makar u tome slozimo. Upravo i ja tako mislim. Hristos je ispunio sve ono sto je od Njega zahtevao zakon. Nista u zakonu nije promenio, ali jeste taj isti zakon uzdigao na visi nivo. To znaci da nije menjao ulogu braka, nego ga je postavio na visi nivo. Znaci da Hristos nije promenio Subotu, nego ju je uzdigao na visi stepen, veci nego sto su je fariseji praznovali.[/QUOTE]

 

[Nelsim]

Hristos je duse izbavio svojom smrcu, a ne silaskom u nekakav ad.
Koji biblijski dokaz imas zato da je HRISTOS TADA doneo nekakav zakon?"
Tako nesto u Novom zavetu ne pise.

Naravno da pise, lepo pise da je On izbavio duse iz tamnice, Njegovom smrcu smrt je unistena i On je razvalio vrata ada, duse su oslobodjene smrti i greha, a djavo je pobegao u tamu najkranju.

U pravu si, hvala Bogu mi ne verujemo da duse prebivaju u adu. Medjutim, Hristov dolazak za nas ni u kom slucaju nije beznacajan, jer da On nije umro i svojom smrcu zadovoljio pravdu zakona, niko se ne bi mogao spasiti. Prema tome pogresio si, mi tako ne verujemo kako ti to predstavljas. Posto su u Starom zavetu vernici prinosili zrtve koje su predstavljale Isusa Hrista, oni su verom u Hrista bili spaseni.

SZ zakon nije spasavao coveka, on je samo pomagao coveku da prepozna greh, inace Hristos ne bi trebao ni da dolazi kad bi ljudi mogli da se spasu tim zakonom, taj zakon je nepotpuno spasenje, Hristos ga je ispunio.
Bog Duha Svetog daje smao ljudima u crkvi, ne meni ja govorim u ime istine tj. u ime Crkve koju je osnovao sam Hristos i apostoli.Kad bi svako pojedinacno tumacio Sveto Pismo bilo bi onoliko tumacenja koliko i tumaca, jer mozak ljudski je ogranicen i covek ne moze da tumaci tek tako Boziju rec, Njemu treba Duh Sveti, cak i ko ima Duha Svetoga treba veliko nadahnuce, a takvo nadahnuce imaju samo najsvetiji ugodnici Boziji.Pa cak ni onda to tumacenje nije sigurno dok svi predstavnici svih crkava se sa njim ne sloze.
Znaci ti hoces da kazes da kad dodje Carstvo Nebesko zlo ce jos postojati?
Sveti Oci su ti koji su i sastavili kanon pre svega, pa ako njihovo tumacenje ne valja onda ni kanon ne valja, vi pak kanon prihvatate, a ne prihvatate Predanje na osnovu kog je sastavljen.

 

[Marko1932]

Naravno da pise, lepo pise da je On izbavio duse iz tamnice, Njegovom smrcu smrt je unistena i On je razvalio vrata ada, duse su oslobodjene smrti i greha, a djavo je pobegao u tamu najkranju.

Nelsime, hvala ti sto tvrfdis da to negde p[ise, medjutim, hoces li biti tako ljubazan pa da nam to kopiras da se uvekimo dali poise i kako pise? Ja se zbiluj ne secam d aigd epise da je HRISTOS OSLOBODIO DUSE IZ ADA.
Cekamo na tvoj odgovor.

Nelsime, ja nigde nisam rekao da ZAKON nekoga spasava. Slazem se sa tomom, zakon ne spasava, za spasenje potreban je Otkupitrelj, a ne zakon. Zakon samo tvrdi sta je pravedno, a sta nije. Zakon je tu da nam kaze kada ispunjavamo Volju Bozju, a kada ne. Slazem se, da je zakon mogao ikoga spasiti, Hristos ne bi ni dosao na svet. Medjutim, VERA starozavetnih vernika, koji su koz zrtvu gledali Spasitelja, Spasitelj ih je spasio.

Nelsime, ljudski mozak sam od sebe ni ne moze da razume duhovne pojmove, ali u tom slucaju ti sumnjas da Duh Sveti moze da uputi i objasni iako je ljudski mozak ogranicen. Drugo, mozes li nam na osnovu Svetog pisma potvrditi da Bog samo daje Svetog Duha u Crkvi a ne vani nje? Tako su u pocetku i apostoili misliloi, ali uskoro su promenili svoje misljenje. Secas se da je Svetiu Duh sisao na Kornilija i njegove prijtelje, koji jos nisu blili ni krsten, a to je bilo protiv onoga sto su prvi hriscani zajedno sa apostolima verovali. "Sidje Duh Sveti na sve koji slusahu rec." Petar posle toga pita: "Ko moze vodu zabraniti da se ne krste oni koji primise Duha Svetoga kao i mi?" Dela 10,44.47.

"Ja verujem da Bogu mogu da posluze cak i oni koji neispravno veruju u Njega. Secas se izjave mnogobozackog cara Navuhodonosor koji je izjavio: "Sad ja Navuhodonosor hvalium i uzvisujem i slavim Cara Nebeskog, cija su sva dela istinita i ciji su putovi pravedni. Danilo 4,37.
Svaki covek, zavisno od toga koliko je odan Bogu moze da primi Silu Svetog Duha i da ucini dobro delo.
Sto se tice Crkvenih otaca, i oni su neke stvatri dobro uradili. Medjutim, onaj zakljucak koji su doneli u Laodikeji, mislim bese 364. godine, kada su izjavili: "Hriscani ne smiju da svetkuju Subotu i da se odmaraju toga dana, vec moraju da rade; ali Dan Gospodnji treba narocito da postuju kao hriscani i koliko je moguce toga dana ne treba da rade. Ako budu i dalje svetkovali Subotu neka budu prokleti." A History of Councils 1,2nd 1015.
Vidis Nelsime, ovde su ti tvoji sveti oci zajednicki doneli odluku koja se neposredno suprotstavlja Bozijoj zapovesti. Zbog toga ja u takve nadahnute vodje u Crkvi ne mogu da imam poverenja. Oni su se ovde uzdigli iznad Boga, kao da oni znaju sta je dobro za vernike, bolje od samoga Boga.

 

[Laodikeja]

Nelsim - ja sam svaki istorijski podatak podkrepio referencama iz kojih izvora su uzet, čak su tu u pitanju neki rani istoričari.

Dakle - ništa nije izmišljeno, već postoji očigledno sakaćenje istorije ljudi koji su imali svoj lični interes da tako nešto urade.

 

[Nelsim]

Nelsime, hvala ti sto tvrfdis da to negde p[ise, medjutim, hoces li biti tako ljubazan pa da nam to kopiras da se uvekimo dali poise i kako pise? Ja se zbiluj ne secam d aigd epise da je HRISTOS OSLOBODIO DUSE IZ ADA.
Cekamo na tvoj odgovor.

Pise da ih je oslobodio iz tamnice, to je ad i Predanje uci o tome, nasa vera se ne granici samo Svetim Pismom.

Nelsim - ja sam svaki istorijski podatak podkrepio referencama iz kojih izvora su uzet, čak su tu u pitanju neki rani istoričari.

Dakle - ništa nije izmišljeno, već postoji očigledno sakaćenje istorije ljudi koji su imali svoj lični interes da tako nešto urade.

Nijednu tvrdnju ti nisi potkrepio tacnim istorijskim cinjenicama, niti si ijednu istorijsku cinjenicu iz tih "izvora" citirao.

 

[Laodikeja]

To je tako samo ako smo nepošteni u svojim izjavama.
U suprotnom ono što sam rekao je čista istina, i ti to znaš a krenuo si putem nepoštenja.

 

[stvarnoslap]

Preporučio bih jedno delo pod naslovom "Subota i nedelja u bibliji i istoriji" Mirka Golubića, koje daje analizu teme Subote i nedelje od Hrista i apostola pa kroz istoriju do danas.

Ne nađoh Golubićeve elaboracije o "suboti i nedjelji u povijesti", ali nađoh njegove elaboracije o "suboti i nedjelji u Bibliji" pa ću se osvrnuti na njih. Golubićeve elaboracije sam našao na sajtu "Istina o suboti". Zbog lakšeg praćenja, Golubićevi citati su navedeni zelenim fontom, a moji komentari normalnim fontom (crnim).

Ivan i "dan Gospodnji" (Otkrivenje 1,10)

„Zanijeh se u duhu u dan Gospodnji i začuh iza sebe jak glas, kao glas trublje.“ (Otkrivenje 1,10)

Postoje teolozi koji tvrde da se taj izraz može odnositi samo na nedjelju i da je to zaista dan koji su kršćani već u doba apostola praznovali.

Na osnovu čega oni to tvrde? Izraz "dan Gospodnji" u značenju nedjelje, prvi se put spominje u apokrifnom Petrovom evanđelju potkraj drugog stoljeća. (Mirko Golubić)

Tek ćemo provjeriti pojavljuje li se nedjelja kao dan Gospodnji prvi put potkraj drugog stoljeća.

Međutim, novozavjetni pisci nikada ne upotrebljavaju izraz „dan Gospodnji“ u značenju nedjelje. (Mirko Golubić)

Novozavjetni pisci ukupno 59 puta spominju tjednu subotu. Od toga, Ivan je spominje 11 puta, i svih jedanaest puta Ivan je imenuje subota (σαββατα). Kako stvar stoji s ostalim novozavjetnim piscima i imenovanjem subote? Kod svih ostalih novozavjetnih pisaca zajedno, tjednu subotu nalazimo još 48 puta. I svih 48 puta imenovana je subotom (σαββατα). Koliko puta u Starom zavjetu nalazimo tjednu subotu? Ukupno 107 puta, i svih 107 puta ponovo je imenovana kao subota (hebrejski šabat, grčki σαββατα). Dakle, u čitavom Svetom Pismu nalazimo ukupno 166 tjednih subota, i svih 166 puta nazvana je subota (σαββατα). Zaista je nevjerojatno da bi Ivan, nakon što je subota 166 puta nazvana subotom (σαββατα), subotu u Otk 1,10 nazvao dan Gospodnji (κυριακῇ ἡμέρᾳ).

Oni za nedjelju dosljedno koriste izraz „prvi dan tjedna“. Apostol Ivan je približno u isto vrijeme napisao Otkrivenje i svoje Evanđelje. Logično bi bilo očekivati da i u svom Evanđelju koristi isti izraz, osobito kada nas izvještava o važnim događajima, o Kristovim javljanjima nakon uskrsnuća. Ali on to ne čini, već koristi za nedjelju izraz „prvi dan“. „Prvog dana u tjednu rano ujutro, još za mraka, dođe Marija Magdalena na grob i opazi da je kamen s groba dignut.“ (Ivan 20,1)

„I uvečer toga istog dana, prvog u tjednu, dok su učenici u strahu od Židova bili zatvorili vrata, dođe Isus, stane u sredinu i reče im: ‘Mir vama!’“ (Ivan 20,19) Ako je nedjelja već krajem prvog stoljeća dobila novo ime „dan Gospodnji“, očekivali bismo da apostol Ivan koristi taj izraz u oba spisa, u Otkrivenju i u Evanđelju, budući da su oba spisa napisana približno u isto vrijeme i na istom geografskom prostoru. (Mirko Golubić)

Golubić se ovdje "igra logičara", zapravo "polulogičara" - "polovnog logičara". Kaže "polulogičar" Golubić, parafraziram, apostol Ivan je približno u isto vrijeme napisao Otkrivenje i svoje Evanđelje pa bi bilo logično očekivati da i u svom Evanđelju koristi isti izraz. A gdje ti je druga polovica logike, polulogičare Golubiću? Ako Ivan u svom Evanđelju subotu na svih 11 mjesta naziva subotom (σαββατα) zar nije logično očekivati da je Ivan i 12. put u Otk 1,10 nazove subotom, ako je Ivanov κυριακῇ ἡμέρᾳ u Otk 1,10 zaista subota??? Ili, ako je u Otk 1,10 kojim slučajem riječ o "Danu suda" (Sudnjem danu), zar nije logično očekivati da Ivan upotrijebi isti izraz koji su koristili svi starozavjetni pisci - ημερα κυριου (dan Gospodinov u Septuaginti ili dan Jahvin u hebrejskoj Bibliji), ili izraz ἡμέρα τοῦ Κυρίου koji koristi sveti Pavao (2 Sol 2,2) kada govori o Danu suda? Naravno da je najlogičnije, polulogičare Golubiću.

Zašto Golubiću izmiče ova "druga polovica logike". Iz vrlo jednostavnog razloga. Adventisti jedino "polulogikom" i "antilogikom" mogu "polurazumne" uvjeriti u svoja naučavanja i svoje tvrdnje.

Ne može se, dakle, tvrditi da se pod izrazom „dan Gospodnji“ u Otkrivenju 1,10 mora podrazumijevati nedjelja, kako to misle neki teolozi. (Mirko Golubić)

Kako si, polulogičare Golubiću, ovo mogao zaključiti, kad smo vidjeli da si potpuno zanemario drugu polovicu logike?

Ako uzmemo izraz „dan Gospodnji“ u doslovnom smislu, onda taj izraz po Bibliji može značiti jedino dan subotnji. Krist je gospodar ili Gospod subote, jer ju je On osnovao, blagoslovio i posvetio. Subota je Kristov ili Gospodnji dan (Marko 2,28). Izaija izričito naziva subotu „sveti dan Gospodnji“ (Izaija 58,13) (Mirko Golubić)

E, pa neće ići, polulogičare Golubiću. Citirajmo Izaiju 58,13 na hrvatskom i na grčkom:

Iz 58,13: Zadržiš li nogu da ne pogaziš subotu i u sveti dan ne obavljaš poslove; nazoveš li subotu milinom a časnim dan Jahvi posvećen; častiš li ga odustajuć' od puta, bavljenja poslom i pregovaranja

Iz 58,13 (grčki): εαναποστρεψησ τον ποδα σου απο των σαββατων του μη ποιειν τα θεληματα σου εν τη ημερα τη αγια και καλεσεισ τα σαββατα τρυφερα αγια τω θεω σου ουκ αρεισ τον ποδα σου επ′ εργω ουδε λαλησεισ λογον εν οργη εκ του στοματοσ σου

Kao što vidimo, spominje se ovdje subota i kaže se da je ona "dan Jahvi posvećen", ali baš nigdje ne nalazimo dan Gospodnji, pogotovo ne nalazimo onaj Ivanov κυριακῇ ἡμέρᾳ iz Otk 1,10. Kad smo već kod Starog zavjeta pogledajmo još neka mjesta, stvari će nam postati potpuno jasne:

Iz 13,6: Kukajte, jer je blizu Jahvin dan (ημερα κυριου), k'o pohara dolazi od Svemoćnog.

Iz 13, 9: Dolazi nesmiljeni Jahvin dan (ημερα κυριου) - gnjev i jarost - da u pustoš zemlju prometne, da istrijebi iz nje grešnike.

Ez 13,5: Vi se ne popeste na proboje i ne zidaste zida oko doma Izraelova da se održi u boju u dan Jahvin (ημερα κυριου).

Jl 2,1: Trubite u trubu na Sionu! Dižite uzbunu na svetoj mi gori! Neka svi stanovnici zemlje dršću, jer dolazi Jahvin dan (ημερα κυριου).

Am 5,18: "Jao vama što žudite za danom Jahvinim! Što će vam biti dan Jahvin (ημεραν κυριου)? Tama, a ne svjetlost.

Ob 1,15: Jer blizu je Jahvin dan (ημερα κυριου) svima narodima!

Sef 1,7: Tišina pred Jahvom Gospodom, jer je dan Jahvin (ημερα του κυριου) blizu!

Zah 14,1: Gle, dolazi dan Jahvin (ημερα του κυριου) kada će se podijeliti plijen usred tebe.

Mal 3,23: Evo, poslat ću vam proroka Iliju prije nego dođe Dan Jahvin (ημεραν κυριου), dan velik i strašan.

Pogledajte, i ovdje uvijek imamo sintagmu složenu od dan (ημερα) i posvojnog pridjeva (κυριου). Vidjeli smo potpuno istu sintagmu i kod Pavla u 2 Sol 2,2, međutim, svi ovi dani odnose se i govore o "posljednjem danu", Danu suda. Pavao u 2 Sol 2,2 koristi potpuno istu sintagmu koju koriste starozavjetni proroci kada govore o Danu suda. Pavao se niti srami niti libi upotrijebiti istu sintagmu kada govori o istom danu - Danu suda, zašto bi se sramio ili libio i sveti Ivan u Otk 1,10 da je zaista bila riječ o Danu suda?. Međutim, posvojni pridjevi, κυριακὸν kod Pavla u 1 Kor 11,20, i κυριακῇ kod Ivana u Otk 1,10 potpuno su novi u čitavom Svetom Pismu, i odnose se isključivo na Krista (Sina).

Zašto su novi? Pa posve je jasno i razumljivo. U Novom zavjetu su i potpuno novi termini – „crkva“ (ἐκκλησίας) „apostol“ (ἀπόστολος), „đakon“ (διάκονος), „kršćanin“ (Χριστιανός) i neki drugi, jer su se pojavile nove realnosti koje je trebalo i terminološki obuhvatiti i izreći, dakle, iznjedriti i potpuno nove termine. Zato sveti Pavao „iznjedruje“ potpuno novu sintagmu – „večera Gospodnja“ (κυριακὸν δεῖπνον) jer je to potpuno nova realnost vezana uz kršćane. Pavlova sintagma κυριακὸν δεῖπνον (večera Gospodnja) postaje potpuno jasna i razumljiva svakom kršćaninu do dana današnjega. To je Euharistija koja je isključivo vezana uz Krista (Sina) kao spomen čin na Kristovu (Sinovljevu) smrt i uskrsnuće. Potpuno je isti slučaj kod Ivana i njegove sintagme „dan Gospodnji“ (κυριακῇ ἡμέρᾳ) u Otk 1,10. Ovo je sintagma koja se u čitavom Svetom Pismu javlja „sva tri puta odjednom“, prvi put, zadnji put i nikad više, upravo u Otk 1,10. Dakle, kao što je Pavao iznjedrio potpuno novu sintagmu za Gospodnju večeru kao novu realnost, tako i sveti Ivan iznjedruje potpuno novu sintagmu za drugu potpuno novu realnost. Da se kojim slučajem „dan Gospodnji“ u Otk 1,10 odnosi na subotu, kako tvrdi jedna polovica adventista, Ivan bi svakako upotrijebio svima već poznatu grčku riječ σαββατα, kojom je subota u Svetom Pismu od 166 puta svih 166 puta upravo tako nazvana. Da se kojim slučajem „dan Gospodnji“ u Otk 1,10 odnosi na Dan suda (Sudnji dan), kako tvrdi druga polovica adventista, Ivan bi tada također upotrijebio svima već poznatu sintagmu ημερα κυριου (dan Jahvin) koju koriste svi starozavjetni pisci, a vidjeli smo i sveti Pavao u 2 Sol 2,2. Jasno je, sveti Ivan je naprosto morao iznjedriti potpuno novi termin jer je trebao imenovati i izreći potpuno novu stvarnost „dana Gospodnjeg“. Što je onda „dan Gospodnji“ (κυριακῇ ἡμέρᾳ) u Otk 1,10, koja je to potpuno nova realnost? Idemo vidjeti slijedeći „polulogičara“ Golubića.

Ako izraz „dan Gospodnji“ shvatimo u simboličkom smislu, onda se pod tim izrazom podrazumijeva „dan suda Božjeg“, ili „dan Kristovog drugog dolaska“.

Dan Kristovog drugog dolaska, parusia, dan suda Gospodnjeg je glavna tema Otkrivenja i središnja točka svake Ivanove vizije. Neposredni kontekst koji prethodi i slijedi izjavi iz Otkrivenja 1,10 sadrži poruke koje se nedvosmisleno odnose na eshatološki dan Gospodnji, na dan suda. U prethodnom tekstu Krist je prikazan kako „dolazi s oblacima i gledat će ga svako oko“ (Otkrivenje 1,7). Kasnije se isti „Sin čovječji“ javlja Ivanu držeći u ruci „oštar srp… jer dođe čas žetvi, zrela je žetva zemaljska!“ (Otkrivenje 14,14.15). Žetva je simbol kraja svijeta, dana suda.

Ivan je dakle bio u duhu prenijet u budući slavni dan Gospodnji i odande je promatrao mnoge prizore koji su mu bili prikazani u nizu viđenja. (Mirko Golubić)

Gore smo vidjeli Golubićevu tvrdnju kako „dan Gospodnji“ u doslovnom smislu može biti samo subota, a evo sada druge polovice teze „polulogičara“ Golubića kako „dan Gospodnji“ u simboličkom smislu može biti samo „dan suda Božjeg“. Nažalost, polulogičare Golubiću ni ovo neće ići. Vidjesmo, jednako kao i za subotu, da za „dan suda Božjeg“ Ivanu uopće nije trebala potpuno nova sintagma. Da je Ivan sa „danom Gospodnjim“ u Otk 1,10 zaista mislio na „dan suda Božjeg“, on bi upotrijebio već postojeću i svima poznatu sintagmu ημερα κυριου (dan Jahvin, dan Gospodinov) koju su već koristili svi starozavjetni pisci a i sveti Pavao u svojoj poslanici.

Pridjev „Gospodnji“ korišten je u Novom zavjetu samo dva puta (1. Korinćanima 11,20; Otkrivenje 1,10). Pavao ga upotrebljava u Izrazu „večera Gospodnja“, Ivan u izrazu „dan Gospodnji“. Mjesto posesivnog genitiva „dan Gospodnji“, češće se u Bibliji koristi običan genitiv „dan Boga“, „dan Gospoda“, međutim naši prevoditelji takve genitive radije prevode posesivnim genitivom, jer to više odgovara duhu našeg jezika. Tako na primjer naš tekst u 1. Solunjanima 5,2 glasi: „Ta i sami dobro znate da Dan Gospodnji dolazi baš kao kradljivac u noći.“. dok se u originalu koristi izraz „dan Gospoda“ (običan genitiv). (Mirko Golubić)

Lijepo je krenuo polulogičar Golubić, i primjetio kako se pridjev „Gospodnji“ u Novom zavjetu javlja samo dva puta (1. Korinćanima 11,20; Otkrivenje 1,10). Prethodno smo vidjeli i zašto se ovaj pridjev „Gospodnji“ javlja tek u Novom zavjetu kod svetog Pavla i kod svetog Ivana. Pavlu je ovaj novi pridjev κυριακὸν trebao da označi novost „večere Gospodnje“, a Ivanu je trebao novi pridjev κυριακῇ da označi novost „dana Gospodnjeg“. A pogledajte sada vratolomiju (pa i bezobrazluk) polulogičara Golubića. Golubić, upravo bježeći i pokušavajući sakriti ove nove realnosti, pokušava vam staviti „krpu na oči“ i tako vas zavesti i obmanuti. Misleći da vam je stavio krpu preko očiju, na brzinu vas prebacuje na teren „prijevoda i prevoditelja“ laprdajući o genitivima i „duhu našeg jezika“, pa eto, nekad je „Gospodnji“ a nekad „Gospodinov“, ali sve je to isto, sugerira Golubić. E, pa neće ići polulogičare i prevarantu Golubiću. Skinut ćemo mi krpu s očiju i vratit ćemo se sa „zbunjujućeg“ prijevoda na grčki original.

Citirat ćemo upravo ono što je gore spomenuo Golubić, i upravo ćemo na ovom primjeru vidjeti sve ono što sam već elaborirao:

1 Sol 5,2: Ta i sami dobro znate da Dan Gospodnji dolazi baš kao kradljivac u noći.

1 Sol 5,2 (grčki): αὐτοὶ γὰρ ἀκριβῶς οἴδατε ὅτι ἡ ἡμέρα Κυρίου ὡς κλέπτης ἐν νυκτὶ οὕτως ἔρχεται

Pogledajte koji grčki pridjev i izraz koristi sveti Pavao kada govori o „Danu suda“. Koristi grčki pridjev Κυρίου i grčki izraz ἡμέρα Κυρίου (dan Jahvin, dan Gospodinov), koji kao što smo vidjeli koriste svi starozavjetni pisci kada pišu o Danu suda. Pavao piše o nečemu što je već općepoznato svima, zato i koristi općepoznatu sintagmu ἡμέρα Κυρίου, nema potrebe izmišljati novu sintagmu. Idemo vidjeti dalje:

Izrazi „dan Gospodnji“ i „dan Gospoda“ znače u Otkrivenju i u mnogim drugim spisima Starog i Novog zavjeta dan suda ili dan Kristovog drugog dolaska (Joel 1,15; Sofonija 2,2; 2. Petrova 3,10; Otkrivenje 6,17; 16,14). Možemo pouzdano ustvrditi da je apostol Ivan jednom upotrijebio izraz „dan Gospodnji“ kao varijantu općeg ili uobičajenog izraza „dan Gospoda“, kao što apostol Pavao sam jednom koristi izraz „večer Gospodnja“ mjesto uobičajenog izraza „lomljenje kruha“. (Mirko Golubić)

Obmanjuješ ljude polulogičare Golubiću. Kao prvo, „dan Gospodnji“ (κυριακῇ ἡμέρᾳ) koji nalazimo u Otk 1,10 javlja se samo jedan jedini put u Otkrivenju. I ne samo u Otkrivenju, nego je ovo izraz koji se javlja jedan jedini put u čitavom Svetom Pismu. A sada ćemo provjeriti sve ove citate koje je Golubić gore naveo kao prilog i argument za svoju tezu.

Jl 1,15: "Jao dana!" Jer Jahvin dan je blizu i dolazi k'o pohara od Svevišnjeg.

Jl 1,15 (Septuaginta): οιμμοι οιμμοι οιμμοι εισ ημεραν οτι εγγυσ ημερα κυριου και ωσ ταλαιπωρια εκ ταλαιπωριασ ηξει

Pogledajte ponovo koju grčku sintagmu imamo za Jahvin dan – Dan Suda. Ponovo imamo potpuno istu sintagmu kao u svim drugim slučajevima - ημερα κυριου.

Sef 2,2: prije nego budete izgnani kao pljeva koja se u dan rasprši, prije nego stigne na vas plamen i gnjev Jahvin, prije nego stigne na vas dan gnjeva Jahvina.

Sef 2,2 (Septuaginta): προ του γενεσθαι υμασ ωσ ανθοσ παραπορευομενον προ του επελθειν εφ′ υμασ οργην κυριου προ του επελθειν εφ′ υμασ ημεραν θυμου κυριου

Pogledajte, i Sefonija, govoreći o Danu suda, koristi isti pridjev (κυριου) kada piše o „danu gnjeva Jahvina“ - ημεραν θυμου κυριου

2 Pt 3,10: Kao tat će doći Dan Gospodnji u koji će nebesa trijeskom uminuti, počela se, užarena, raspasti, a zemlja i djela na njoj razotkriti.

2 Pt 3,10 (grčki): Ἥξει δὲ ἡ ἡμέρα Κυρίου ὡς κλέπτης ἐν νυκτί, ἐν ᾗ οὐρανοὶ ῥοιζηδὸν παρελεύσονται, στοιχεῖα δὲ καυσούμενα λυθήσονται, καὶ γῆ καὶ τὰ ἐν αὐτῇ ἔργα κατακαήσεται.

Pogledajte Petra. I Petar, isto kao i Pavao, Govoreći o Danu suda koristi potpuno istu sintagmu koju koriste svi starozavjetni pisci, dakle, ημερα κυριου. Idemo na citate iz Otkrivenja koje je gore naveo polulogičar Golubić.

Otk 6,17: Jer dođe Dan onaj veliki srdžbe njihove i tko će opstati!

Otk 6,17 (grčki): ὅτι ἦλθεν ἡ ἡμέρα ἡ μεγάλη τῆς ὀργῆς αὐτοῦ, καὶ τίς δύναται σταθῆναι

Otk 16,14: To su dusi zloduha što čine znamenja, a pođoše sabrati kraljeve svega svijeta na rat za Dan veliki Boga Svevladara.

Otk 16,14 (grčki): εἰσὶ γὰρ πνεύματα δαιμονίων ποιοῦντα σημεῖα, ἃ ἐκπορεύεται ἐπὶ τοὺς βασιλεῖς τῆς οἰκουμένης ὅλης, συναγαγεῖν αὐτοὺς εἰς τὸν πόλεμον τῆς ἡμέρας ἐκείνης τῆς μεγάλης τοῦ Θεοῦ τοῦ παντοκράτορος

U ova dva citata iz Otkrivenja, koja također govore o Danu suda, uopće ne nalazimo sintagmu ἡμέρα Κυρίου (dan Jahvin, dan Gospodinov), nego u jednom slučaju nalazimo Dan (ἡμέρα) i u drugom slučaju Dan veliki Boga Svevladara (grčki - ἡμέρας ἐκείνης τῆς μεγάλης τοῦ Θεοῦ)

Dakle, nigdje, baš nigdje, niti u Starom niti u Novom zavjetu za Dan suda ne nalazimo Ivanovu sintagmu κυριακῇ ἡμέρᾳ (dan Gospodnji) iz Otk 1,10. Na svim mjestima nalazimo grčku sintagmu ἡμέρα Κυρίου (dan Jahvin, dan Gospodinov), kako kod svih starozavjetnih pisaca tako i kod Petra i Pavla.

Na temelju ovih razmatranja možemo zaključiti da se izraz „dan Gospodnji“ u Otkrivenju 1,10, nipošto ne odnosi na nedjelju. (Mirko Golubić)

Ponadao se polulogičar Golubić kako je ona krpa zaklonila pogled čitateljima, kako ih je smantala njegova anestezija sa posvojnim pridjevima i genitivima, pa ovako zaključuje. E, neće ići polulogičare Golubiću.

Ako taj izraz uzmemo u doslovnom smislu, onda se on može odnositi jedino na subotu. (Mirko Golubić)

Mirko, neće ići. Subota nije ništa novo u Svetom Pismu, i Ivan za nju ne bi izmišljao novo ime. Da je bila zaista subota Ivan bi je zasigurno nazvao subotom (σαββατα), kako je u svih 166 puta u Svetom Pismu i nazvana, a i sam Ivan 11 puta je spominje i svih 11 puta naziva je subota (σαββατα).

Većina tumača ipak smatra da je Ivan upotrijebio izraz „dan Gospodnji“ kao varijantu uobičajenog izraza „dan Gospoda“, „dan Boga“, koji se u Svetom pismu uvijek odnosi na dan Božjeg suda ili na dan Kristova slavnog drugog dolaska. (Mirko Golubić)

Čijih tumača Mirko? Mirko, ni ovo neće ići. Ni Dan suda nije ništa novo u Svetom Pismu, i Ivan ponovo nema potrebe izmišljati novo ime za nešto što je općepoznato. O Danu suda govore starozavjetni pisci, a vidjeli smo da ga spominju i Petar i Pavao u Novom zavjetu. I svi starozavjetni pisci i Petar i Pavao koriste potpuno istu sintagmu za Dan suda - ἡμέρα Κυρίου (dan Jahvin, dan Gospodinov). Da je Ivan u Otk 1,10 zaista govorio o Danu suda (Kristovu dolasku), i on bi sigurno upotrijebio sintagmu ἡμέρα Κυρίου koju koriste i svi starozavjetni pisci i Petar i Pavao.

Dakle, što je „dan Gospodnji“ (κυριακῇ ἡμέρᾳ) kod Ivana u Otk 1,10? Vidjesmo, potpuno suprotno zaključku polulogičara Golubića, da sigurno nije ni subota ni Dan suda. A što onda je? Može i ostaje biti samo ono što i danas nazivamo „danom Gospodnjim“, dakle, nedjelja, dan Isusova uskrsnuća (prvi dan u tjednu).

Evo još jedan prilog ovom gornjem zaključku (samo za one sa zdravim razumom). Što nam govori najelementarnija logika. Sveti Ivan je imao mnoštvo učenika i slušatelja. Svi oni koji su slušali Ivana, pa kasnije pisali i tako prenosili ono što su od Ivana čuli i naučili, izraz „dan Gospodnji“ (κυριακῇ ἡμέρᾳ) kasnije koriste da označe nedjelju. Do dana današnjega u grčkom jeziku nedjelja se naziva kirjake (κυριακῇ). Ivan je stotine puta ponovio ovu sintagmu dok je govorio svojim učenicima i ostalim slušateljima. Je li moguće uopće zamisliti da je Ivan stotine puta govorio o suboti ili Danu suda, a svi njegovi učenici bili nagluhi pa razumjeli da im govori o nedjelji!?!?!? Hipotetski, moguće je i to. Ali koliko je vjerojatno? Vjerojatno je onoliko koliko je vjerojatno da sam ja sveti Ivan ili sveti Pavao.