Zdrava ishrana

TMF
Član
Učlanjen(a)
09.07.2011
Poruka
1.433
Jaje najbolje za doručak

[h=2]Jaje najbolje za doručak[/h]Najnovija istraživanja opovrgla su tvrdnju da jaja podižu nivo holesterola i triglecirida. Jedno jaje dnevno povećava nivo dva antioksidansa odgovorna za zdravlje očiju

16-V_620x0.jpg



Dobro je poznato da je doručak najbolji način da se započne dan. Stručnjaci tvrde da oni koji ne preskaču doručak duže žive, imaju manju verovatnoću da će se ugojiti tokom života, kao i smanjen rizik od pojave dijabetesa. A za doručak se naročito preporučuje kokošije jaje, jer predstavlja odličan izvor proteina. Osim proteina, žumance poseduje čak 7,2 miligrama veoma svarljivog gvožđa. Jaja su bogata i nutritijentima, a u značajnim količinama poseduju skoro sve esencijalne vitamine i minerale, kao i druge sastojke koji povoljno deluju na zdravlje. Naime, istraživanja su pokazala da jaje za doručak može da poboljša pamćenje i kognitivne sposobnosti. Takođe su savršeno rešenje za dijetu, kojom se unosi malo ugljenih hidrata.

Najnovija istraživanja opovrgla su i tvrdnju da jaja treba izbegavati jer podižu nivo holesterola i triglicerida. Istina je potpuno drugačija. Jedno jaje dnevno povećava nivo luteina u krvi za 26 procenata, a zeksantina za 38 odsto. Ovo je od posebne važnosti jer su lutein i zeksantin dva ključna karotenoida za održavanje zdravlja očiju. Tačnije, ova dva antioksidansa su jedina koja koriste makuli retine, odnosno rožnjače, odgovornoj za centralni vid.

Zanimljivo je da kada se razdvoje žumance i belance, sadržaj hranljivih sastojaka bitno se menja. Masti ostaju u žumancetu, proteini se dele, ali ih više ostaje u žumancetu. I svi ostali vredni sastojci ostaju u žumancetu, tako da belance ostaje čak i bez minerala i vitamina.

16-M1.jpg



Proteini jaja su visoke biološke vrednosti, sadrže sve esencijalne aminokiseline potrebne za organizam u rastu i razvoju. Jaje je odličan izvor fosfora, selena, riboflavina, pantotenske kiseline, vitamina B12, A i D. Najzdravije je jesti kuvano jaje, jer ljuska zadržava sve njegove lekovite i hranljive sastojke, dok se pečenjem ili prženjem oni većinom gube.

Jaje je jedna od najznačajnijih namirnica u ishrani male dece, zbog njegove hranljive i biološke vrednosti i niske kaloričnosti. Jaje može za njih biti odgovarajuća zamena za meso, a preporuka je da dete jede jedno do dva jajeta dnevno, pogotovo ako meso jede u malim količinama. Ona su važna za decu i zbog toga što su izvor gradivnih materija - prvoklasnih belančevina, vitamina A, D, B2, gvožđa, cinka, kalcijuma, magnezijuma i riboflavina. Jaje kokošaka hranjenih na prirodan način sadrži više folne kiseline i vitamina B12 u odnosu na jaja proizvedena na farmama.


VEŠTINA KUVANJA JAJA

Dobro skuvati jaje zahteva posebno pravilo, da ono ne bi bilo gumeno, preporučuju vrhunski kulinari. Da bi dobili tvrdo kuvano, a ne gumeno, jaje treba direktno iz frižidera potopiti u hladnu vodu, sa tri prsta vode iznad. Čim voda provri, posuda se uklanja i tada je jaje mekano kuvano. Ako želimo da dobijemo tvrdo kuvano jaje, treba ga ostaviti u toj vrućoj vodi još pola sata. Posle kuvanja jaje se opere pod mlazom hladne vode, da bi se prekinulo širenje toplote i lakše skinula ljuska.

ĆUREĆA, GUŠČIJA, PAČIJA...

Ćureća i guščija jaja slične su nutritivne vrednosti kao kokošija, ali su krupnija. Pačija jaja su hranljivija od kokošijih, ali ih treba duže kuvati da bi se uništile bakterije u njima. Jaje prepelica u odnosu na kokošije sadrži više fosfolipida, a manje esencijalnih masnih kiselina - linolinske, linolenske i arahidonske i veoma je bogato vitaminima C, E, B1, B2, B6, B12, biotinom, folnom kiselinom, beta-karotenom, karotinoidom, nikotinskom i pantotenskom kiselinom. Od minerala najviše sadrži kalijum, fosfor i gvožđe.

Sveukupno, ova jaja blagotvorna su za ljudski organizam, a naročito za krvotok, srce, bubrege, jetru, želudac i mozak. Među njima, jaja prepelice posebno su korisna za decu u razvoju i rekonvalescente. Ona jačaju imunološki sistem, a zahvaljujući lecitinu pomažu razvoj dece. Međutim, ako se kuvaju lecitin gubi svoju moć, pa ih je bolje ispržiti ili ispeći.

Večernje Novosti
 
Član
Učlanjen(a)
30.11.2011
Poruka
1.872
Hrana od koje se mršavi





Da, zaista postoje namirnice od kojih se mršavi. Pogledajte listu i odmah je primenite u svakodnevnoj ishrani.

news_10199.jpg


Verovali ili ne, zaista postoje namirnice od kojih se mršavi ali ne u smislu da će te namirnice čudotvorno ‘usisati’ svu masnoću iz vašeg organizma nego u smislu da se za njihovo varenje utroši više energije nego što se njima unese a ujedno pospešuju varenje drugih namirnica. Da biste je što češće koristili u ishrani dajemo Vam listu ove "‘super-hrane koja sagoreva kalorije‚".

POVRĆE: artičoka, špargla, cvekla, blitva, šargarepa, spanać, boranija, zelena salata, celer, cikorija, prokelj, kupus, bundeva, krastavac, tikvica, luk, paprika, crvena rotkvica, crna rotkva…

VOĆE: ananas, jagode, mandarine, borovnica, grejpfrut (odličan je za snižavanje holesterola u krvi), jabuka, limun, maline, pomorandža, papaja, mango…

ZAČINI I ZAČINSKO BILJE: beli luk, zubovac, nana, majčina dušica, bosiljak, anis, peršun, žalfija…

PRERAĐEVINE: sojino brašno, kukuruzno brašno, ulje s karotenom, ulje od semenki grožđa, maslinovo ulje, kukuruzno ulje… (Pažnja: ove prerađevine koristite samo povremeno i u malim količinama jer pored pozitivnih sadrže i negativne sastojke.

Sve u svemu, osnovno pravilo zdrave ishrane je:
NIKAKO NE GLADUJTE ALI SVAKAKO PAZITE ŠTA JEDETE!

Brza hrana, koja je u današnje vreme toliko popularna, ne donosi Vam ništa dobro. Obično je bogata prerađenim masnoćama i prostim šećerima a siromašna hranljivim materijama. Trudite se da sami sebi pripremite obrok jer jedino tako ćete znati šta zapravo jedete.

U organizam obavezno unosite ugljene hidrate, proteine i masti. Najbolji odnos ovih materija, po mišljenju stručnjaka, je 1-2-3 tj. 1 deo masti (ili manje), 2 dela proteina i 3 dela ugljenih hidrata. Ovakav odnos važi za zdrave i fizički aktivne osobe, neke promene su naravno neophodne ukoliko postoji zdravstveni problem (a i gojaznost i hipokinezija, tj. premalo kretanja, su zdravstveni problemi!).

Uvedite u svoj život i obaveznu fizičku aktivnost bar tri puta nedeljno! U današnje vreme većina ljudi dan provodi sedeći (na poslu, za kompjuterom, ispred televizora…). Pokušajte da se od posla odmorite tako što ćete izaći u šetnju, voziti bicikl ili otići na
trening!!! Redovna fizička aktivnost ne samo da povoljno utiče na Vaš izgled nego blagotvorno deluje i na zdravstveno stanje organizma, kardiovaskularni sistem, respiratorni sistem, psihičko stanje čoveka, piše KoZnaZna.







Izvor: S media
 
Član
Učlanjen(a)
30.11.2011
Poruka
1.872
Nemojte smanjivati energetski unos u organizam






Ukoliko ste baš ovih dana odlučili da držite dijetu ili da povedete računa o količini koju pojedete, nikako nemojte to da radite!

news_10216.jpg


Tokom ekstremno hladnih dana ne treba smanjivati energetski unos u organizam, jer su njegove potrebe zbog niskih temperatura veće nego uobičejeno, rekla je
danas načelnica Jedinice za unapređenje ishrane i kontrolu zdravstvene ispravnosti hrane u Gradskom zavod za javno zdravlje Beograd Vesna Pantić-Palibrk.

Što je duža izloženost spoljnim niskim temperaturama, energetske potrebe su veće, jer se metabolizam, odnosno kalorijska potrošnja pojačava kako bi organizam održao neophodnu telesnu temperaturu i normalno funkcionisao, navela je Pantić-Palibrk u saopštenju dostavljenom medijima.

Osnovne preporuke za ishranu zato se, kako je navela, ne razlikuju bitno od osnovnih preporuka za pravilnu ishranu, ali obroci treba da budu jači u odnosu na uobičajenu ishranu.

Raspodela obroka treba da bude pravilna, ujutru je obavezno doručkovati i pravilno raspodeliti hranu u tri ''glavna'' obroka i jednu do dve voćne užine dnevno.

Doktorka Pantić Palibrk je naglasila i da ishrana treba da bude raznovrsna, kao i da treba davati prednost sezonskom voću i povrću - pomorandzama, mandarinama, grejpfrutu, naru, kiviju, jabukama, brusnicama, bundevama, kupusu, paprikama, peršunu...

Ona je podsetila da cink, kojim su bogate riba, jaja, mleko i žitarice, takođe ima važnu ulogu u borbi protiv infekcija, kao i da se namirnice bogate flavonoidima - crveni luk, šargarepa, brokoli, crveno i narandžasto voće, orasi, mahune, jabuke, kruške preporučuju u hladnim danima.

Potrebno je jesti i beli luk, ren, bundevu i krompir, pasulj, grašak, meso, ribu, jaja, žitarice i proizvode od žitarica, a pri izboru mesa prednost treba dati nemasnom mesu - pilećem, ćurećem, telećem.

Pošto je tokom zimskog perioda kraći boravak na suncu i manja produkcija vitamina D, potrebno je unositi više kalcijuma kroz mleko i mlečne proizvode, ali i dovoljno tečnosti,
posebno sokove od sveže ceđenog voća i čajeve, tople supe i čorbe.

Preporučuje se i da se izbegavaju hladni napici.







Izvor: S media
 
TMF
Član
Učlanjen(a)
09.07.2011
Poruka
1.433
Savet stručnjaka: Mraz steže srce, pojačajte ishranu

Savet stručnjaka: Mraz steže srce, pojačajte ishranu

Lekari savetuju da se izbaci alkohol, nosi topla obuća, kapa, šal oko vrata i preko usta, a nutricionisti preporučuju da jedemo “jaču” hranu, jer nam je potrebno više energije

rep_620x0.jpg


EKSTREMNA hladnoća najviše „udara“ na organe za disanje, srce i zglobove, naročito ako već postoje reumatska oboljenja, pa bi garderobu trebalo prilagoditi kretanju žive na Celzijusovoj skali.


Topla obuća, kapa, šal oko vrata i preko usta, i slojevita garderoba, da bi čovek po ulasku u toplu prostoriju mogao da se raskomoti, obavezni su ovih dana.

Profesor dr Siniša Pavlović, internista-kardiolog, direktor Poliklinike Kliničkog centra Srbije, upozorava da posebno treba voditi računa da se iz zagrejanog prostora, sa plus 20 i više stepeni, ne izalazi na duboki minus, jer je to šok za organizam.

- Poseban oprez se preporučuje ljudima koji imaju slabost srčanog mišića - kaže prof. Pavlović. - Pored toga što treba pažljivo da izlaze na hladnoću, obavezno je da utople srčani deo grudnog koša. Naravno, ne treba preterivati. To prosto podrazumeva da ne izađu na minus 15 raskopčani, nego da se „ušuškaju“ i stave šal.

Prof. Pavlović kaže da bi pacijenti koji imaju problema sa hipertenzijom, ovih dana češće trebalo da mere krvni pritisak. Bez obzira što je „stabilno hladno“ i nema većih varijacija u atmosferskom pritisku, zbog kojih može „da šeta“ krvni pritisak. Oprez je, ipak, potreban.

- Pacijenti sa hipertenzijom se ovih dana mahom osećaju dobro, ali će biti problema kada naiđe topli talas, pred koji obično pada atmosferski, a kod hipertenzičara raste krvni pritisak - objašnjava dr Pavlović.

Na dubokom mrazu, koji je okovao Srbiju, organizam troši više kalorija nego obično, pa nutricionisti preporučuju da se ovih dana pojača ishrana. I u ovakvim vremenskim uslovima trebalo bi se pridržavati pravila o tri glavna obroka i dve užine dnevno. Onima koji strahuju da bi zbog jače hrane mogli da „nabace“ koji kilogram, nutricionisti poručuju da ne brinu, jer će sve dodatne kalorije organizam da istroši braneći se od hladnoće.

PREPORUKE:

PROFESOR dr Ljubomir Pfaf, nutricionista, čitaocima „Novosti“ preporučuje da se dok je temperatura u dubokom minusu pridržavaju sledećih pravila u ishrani:

1. Svakodnevno jesti po 300 grama crnog hleba: ražanog ili integralnog.
2. Organizmu je dnevno potrebno 400 grama mleka ili jogurta masnoće od 1,6 do 2,8 odsto.
3. Trebalo bi pojesti do 150 grama sira, nešto posnijeg ako su vam povišeni holesterol ili trigliceridi u krvi.
4. Od prerađevina se preporučuje šunka (do 100 grama) ili par pilećih viršli dnevno.
5. Unos mesa povećati na 200 grama dnevno, a dozvoljeno je i nešto masnije meso, jer se njime postiže zadovoljavajući energetski unos potreban za dobru termoregulaciju.
6. Među povrćem prednost imaju krompir, grašak i pasulj,jer imaju veću energetsku vrednost nego zeleno povrće.
7. Svakodnevno bi trebalo pojesti 600-700 grama voća, najbolje jabuke.
8. Od „slatkiša“ je najbolji med i trebalo bi ga malo zadržati i rastopiti u ustima. Ko nema dijabetes dnevno može da pojede 20-30 grama čokolade, najbolje mlečne.
9. Od napitaka je na ovoj hladnoći najbolji čaj, i to od šipka jer sadrži vitamin C.
10. Alkoholna pića potpuno izbaciti.

Večernje Novosti
 
Član
Učlanjen(a)
30.11.2011
Poruka
1.872
Ojačajte imunitet






Spanać, losos, borovnica… Sve su to superzdrave namirnice koje treba jesti što češće ako želite biti zdravi i srećni, poručuju stručnjaci.



Zdrav i snažan imunitet temelj je srećnog i kvalitetnog života. Bez zdravlja, nema ni srećnog života jer dobro je poznato da bolestan čovek razmišlja samo o zdravlju, a onaj zdravi pronalazi
nove načine za ispunjavanje života. Dakle, ključ svega je imunitet. Međutim, u današnje vreme teško je imunitet održavati zdravim i snažnim. Nečisti vazduh, nezdrava hrana i previše stresa itekako ostavljaju traga.

Unesite u svoju ishranu namirnice koje dokazano osnažuju imunitet. Dr. Frenk Lipman, američki stručnjak za zdravu hranu, preporučuje neke od namirnica koje bi se svakako trebale naći na vašem jelovniku.

Pasulj


Ukusni pasulj sjajan je jer sadrži leptin koji pomaže smanjenju apetita. Osim toga, pasulj obiluje vitaminom B, kalcijumom, kalijumom i folnom kiselinom. Sve to dobro je za zdravlje mozga, ćelija i kože, a pomaže i snižavanju krvnoga pritiska. Takođe, pasulj je dobar i u prevenciji od moždanog udara. Dobro bi bilo da ga koristite češće, pa se preporučuje kao prilog umesto krompira. Nakon pasulja, dugo će vas pratiti osećaj sitosti.

Borovnica


Osim što su ukusne, borovnice su i pune fitokemikalija koje služe za borbu protiv najrazličitijih bolesti. Takođe, borovnice sadrže i flavonoide i topljiva vlakna, a sve to može pomoći u borbi protiv ozbiljnih bolesti poput karcinoma, dijabetesa, srčanih bolesti, čireva na želucu i visokog krvnog pritiska. Borovnica smanjuje i nivo lošeg holesterola u organizmu. Dobro ju da uzimate kao desert umesto raznih nezdravih poslastica.

Karfiol


Želite da smanjite rizik od karcinoma? Na svoj jelovnik obavezno stavite karfiol, brokulu, kelj i kupus. Istraživanja pokazuju da ove vrste povrća dokazano sprečavaju najrazličitije vrste karcinoma. Čak i u bolesnom organizmu smanjuju ćelije raka. Dakle, dobro bi bilo da se ovo vredno povrće nađe na vašem jelovniku što češće. Može biti izvrsna večera jer nema puno kalorija.

Spanać


Još od davnina spanać se doživljavao kao sjajna namirnica, setite se samo junaka Popaja… U spanaću se skriva pravo vitaminsko blago – od vitamina A, B2 i B6 do do vitamina C, K i E. Takođe, obiluje i antioksidansima, fitonutijentima, proteinom, omega 3 masnim kiselinama i kalcijumom. Drugim rečima, spanać je toliko zdrava namirnica da treba biti sastavni deo svakog obroka.

Losos (divlji)


Losos je veoma zdrava namirnica, a posebno se preporučuje divlji losos koji sadrži veću količinu nutritivnih vrednosti. Losos je sjajan izvor proteina, vitamina D i kompleksa vitamina B, ali i omega 3 masnih kiselina. Naučni dokazi upućuju na to da losos štiti od karcinoma, kardiovaskularnih tegoba, depresije i čitavog niza drugih bolesti. Trebalo bi ga jesti barem jedno nedeljno, i to, ako ste u mogućnosti, divljeg lososa.

Orasi


Ne trebate dnevno jesti velike količine orasa da biste osigurali moćan imunitet, dovoljna je tek šačica na dan i učinak će biti vidljiv. Orah sadrži mnoge vitamine, omega 3 masne kiseline i druge nutritivne vrednosti koje pružaju zaštitu zdravlju srca i mozga. Neka su istraživanja pokazala i da orah usporava razvoj Alchajmerove i Parkinsonove bolesti. Možete ga jesti između obroka, kad vas uhvati želja za grickanjem.




Izvor: Lepota&Zdravlje

 
TMF
Član
Učlanjen(a)
09.07.2011
Poruka
1.433
Da li koristimo previše soli?

Da li koristimo previše soli?

Uprkos upozorenjima lekara, u Srbiji se tradicionalno koristi mnogo soli u ishrani. U proseku, na tanjiru prosečnog stanovnika Srbije nađe se 12 do 16 grama, iako je preporučeno svega šest.

11847824244f33925ae11d8900970228_orig.jpg


Ipak, Srbija nije prva zemlja u svetu po potrošnji soli. Neslavni rekord drže Amerikanci koji unesu čak 33 grama dnevno.

Previše soli podiže krvni pritisak, a to je jedan od najvećih faktora rizika za srčani i moždani udar.

Najveći izvori soli u našoj ishrani su gotovi konzervirani obroci, pica, supe, čizburgeri, sendviči, sirevi, testenine, jela od mesa, naročito mesnih prerađevina i grickalice.

Porcija takve hrane sadrži gotovo polovinu naših dnevnih potreba za natrijum hloridom.

Kako da smanjite unos soli?

Smanjivanje unosa soli nije jednostavan zadatak, zato što se ona krije u većini namirnica. Međtim, generalno treba izbegavati sve prehrambene prerađevine.

Obavezno proveravajte deklaracije i količinu soli u svim proizvodima i povećajte unos svežeg voća i povrća. Smanjivanje unosa soli može sniziti krvni pritisak i rizik od dobijanja srčanih oboljenja i s njima povezane smrti.

Naravno, nipošto je nemojte u potpunosti isključivati iz ishrane, jer je u umerenim količinama veoma važna za pravilno funkcionisanje organizma.

B92
 
Član
Učlanjen(a)
30.11.2011
Poruka
1.872
[h=1]Izbegnite skrivene izvore soli [/h]


Mnogim ljudima je teško da smanje unos natrijuma, i razlog za to je često skrivena so. Evo liste najvećih slanih zamki koje treba da izbegnete.

news_10351.jpg


Natrijum doprinosi zadržavanju tečnosti, i nije zdrav,
posebno za ljude se srčanim problemima. Odložite slanik i oslonite se na druge ukuse kao što su beli luk, citrusi i začinsko bilje. Takođe, obratite pažnju na skrivene izvore soli:

ZAČINSKA POLICA

Mnogi ljudi su iznenađeni da se mnogi prelivi za salate i dodaci jelima kao što su kečap, senf i majonez oslanjaju na visok sadržaj natijuma za koncetrovanu aromu. Isto važi i za dehidrirane supe.

SIR I MLEČNI
PROIZVODI

So se koristi za pravljenje i konzerviranje mnogih sireva, čak i onih koji nemaju toliko slan ukus. Mleko samo po sebi ima 120 miligrama natrijuma na pola šolje.

KONZERVIRENE SUPE I POVRĆE

Konzerva pasulja sadrži 440 mg natrijuma, a konzerva paradajiza sa dodatim začinima i do 600 mg na pola velike šolje.

ŽITARICE ZA DORUČAK

Neki od najpopularnijih brendova muslija i kornfleksa sadrže između 250 i 300 mg natrijuma po jednoj velikoj šolji, iako mnogi pojedu duplo toliko za doručak. Neke od žitarica sa najviše soli su upravo one na kojima piše da su zdrave.




Izvor: S media
 
TMF
Član
Učlanjen(a)
09.07.2011
Poruka
1.433
Kamut, drevna egipatska pšenica

[h=2]Kamut, drevna egipatska pšenica[/h]Stara sorta žitarica, hranljivija i slađa od pšenice, biološki potpuno čista i sa nedirnutim genetskim kodom od kako postoji. Odgovara osobama osetljivim na gluten

16-gluten-velika_620x0.jpg

Kamut, drevna egipatska pšenica

U nizu već poznatih žitarica koje predstavljaju osnov zdrave ishrane, u poslednje vreme sve veću pažnju privlači kamut (Triticum turanicum). Istina, za ovu drevnu žitaricu na našim prostorima tek poneko zna.

Ali, zato, na trpezama zapadnih zemalja ona je postala nezaobilazni deo svakodnevnog jelovnika. Ova nedavno ponovo otkrivena biljka uzgajala se pre više hiljada godina na području antičkih civilizacija Bliskog istoka i starog Egipta, a danas se svojim karakteristikama ističe kao važna i korisna namirnica. Kamut je stara sorta pšenice koja je prirodnom otpornošću na rigorozne uslove kultivisanja postao pogodan za gajenje, uz visoke prinose. Hranljiviji i slađi od pšenice, biološki je potpuno čist, ima nedirnut genetski kod od kako postoji, zbog čega posebno odgovara osobama osetljivim na gluten.

Ona sadrži gluten, ali je, bez obzira na njegovo prisustvo, dobro podnose mnogi, inače osetljivi na gluten iz pšenice.

16-gluten-mala.jpg


Zato je međunarodno Udruženje za ispitivanje alergija na hranu zaključilo da za većinu osetljivih na gluten kamut može izvanredno da zameni pšenicu. Istraživanja su pokazala da se osetljivost alergičnih na gluten, ali ukoliko konzumiraju kamut, smanjuje za čak 70 odsto. Samleven kamut može da se koristi kao zamena za pšenično brašno kod pripremanja hleba i peciva.

O ponovnom otkriću ove žitarice postoji zanimljiva priča: navodno je posle Drugog svetskog rata američki pilot u egipatskom grobu blizu Dašare pronašao šačicu zrnevlja ove žitarice i poslao je u Ameriku.

Posle sejanja, žitarica se pokazala veoma uspešnom i otpornijom na suše, pri čemu je davala izuzetno visoke prinose, a da nije veštački pođubravana i insekticidima prskana. Ispostavilo se da je zbog svoje prirodne otpornosti ostala organski netaknuta i zdrava, pogodna za biološko gajenje organski zdrave hrane. Nedugo zatim dobila je i zaštićeno ime kamut (R), što na staroegipatskom znači pšenica.

Ova žitarica je zanimljiva jer je po hranljivoj vrednosti superiornija u odnosu na pšenicu. Zrno kamuta malo je zakrivljeno na sredini i dva do tri puta veće od klasičnih sorti pšenice. Sadrži od 20 do 40 odsto više belančevina, više minerala, više vitamina, a čak 65 odsto više amino-kiselina od obične pšenice. Zato dobri poznavaoci za kamut kažu da je visokoenergetska žitarica, koja je savršena hrana za sportiste i sve koji se bave teškim fizičkim radom.

Ukus kamuta je pun i slatkast, zbog čega su ga mnogi prozvali "slatka pšenica". Danas, u mnogim proizvodima, menja pšenicu, a posebno tamo gde se traži manje šećera, da bi se prikrila suptilna gorkost pšenice i pšeničnog brašna.

Od kamuta se pravi dobar hleb, tost, kolači, palačinke, razne grickalice i drugi pekarski proizvodi. Prirodno čvrsto zrno može da se pripremi kao pilav, hladna salata, ili umesto testenine u supama. Da bi se dobio u idealnom obliku, kamut treba kuvati u srazmeri dve šolje zrnevlja na četiri šolje vode.

MEDITERANSKA SALATA

Sastojci: dve šolje kamuta, četiri šolje vode, jedan češanj belog luka, četvrtina kašičice soli, osmina kašičice sveže samlevenog bibera, četiri struka celera, jedna iseckana slatka crvena paprika, dve trećine šolje feta ili tofu sira izmrvljenog, pola šolje iseckanih crnih maslinki, pola šolje seckanog peršuna i dve kašike balzamiko ili jabukovog sirćeta.

16-gluten-mala2.jpg


Priprema

Kamut se ispere i naspe u lonac sa vodom u koju su dodati so i biber. Sadržaj se greje do ključanja, a zatim pokrije poklopcem i ostavi da krčka jedan sat, odnosno dok zrna kamuta ne nabubre i počnu da pucaju. Ovako kuvan kamut sklanja se sa šporeta, prosipa voda i zatim ostavlja sa strane da stoji.

Kada se prohladi sipa se u činiju za salatu i pomeša sa ostalim sastojcima. Naknadno se još, ukoliko postoji potreba, posoli i pobiberi. Ovako spremljena salata ostavi se da odstoji najduže pola sata, a zatim servira.

Večernje Novosti
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Kakao - hrana bogova

Kakao - hrana bogova

kakao.jpg

Od davnina kakao se smatra dragocjenom namirnicom.
Prema astečkom kralju Montezumi, ovaj je napitak bio rezerviran za ratnike i društvenu elitu, a imao je sakralne i svečane karakteristike.
Švedski botaničar Linne, dao je biljci naziv Theobroma cacao L. gdje "theobroma" upravo znači "hrana bogova".
Kakao raste na drveću prosječne visine 4-8 metara i spada u vazdazelene biljke porodice Sterculiaceae.
Porijeklo ova biljka vuče iz tropskih krajeva južne Amerike, a plod se najčešće koristi za izradu kakao praha i čokolade.
Plod stabla kakaa je jajolikog oblika, dugačak do 30 cm i teži do 500 grama. U plodu unutar bijelog mesa se nalazi 20-60 sjemenki. Pulpa se koristi za izradu sokova, a od ploda nastaje kakao prah i kakao maslac, a može se jesti i čitav plod.
Svako sjeme sadrži i do 50% masti od koje se radi kakao maslac. U kakau se nalazi i teobromin, sastojak vrlo sličan kofeinu.
U divljem obliku, kakao je danas moguće pronaći još samo u podnožju Anda na visini 200-400 metara, u području Amazone i u blizini rijeke Orinoco.
Prvo europsko susretanje s kakaom imao je Christopher Columbo koji je kakao nazvao "lješnjacima čudesnog izgleda". Kakao je u Europu prvi put doputovao u obliku napitaka 1519. godine.

Zdravstvene dobrobiti kakaa


Sirovi kakao, u zrnu, komadićima ili u prahu, smatra se, prema svojim nutritivnim svojstvima, jednom od najhranjivijih namirnica na svijetu. Zbog toga ova namirnica spada u kategoriju superhrana.
Kakao:

  • štiti organizam od utjecaja slobodnih radikala
  • smanjuje stres i depresiju
  • štiti od bolesti srca i krvnih žila
  • štiti od mnogih vrsta raka
  • odličan je izvor željeza
  • regulira razinu šećera i kolesterola
  • potiče bolje pamćenje i koncentraciju
  • smanjuje opasnost od srčanog udara
  • pomaže u regulaciji krvnog tlaka
Kakao sadrži više od 300 kemijskih tvari s pozitivnim učinkom na zdravlje.
Po svojem sastavu, kakao je iznimno bogat antioksidansima koji su odgovorni za ukupno zdravlje organizma.
Antioksidansi štite Vaš organizam od bolesti i od slobodnih radikala koji su glavni uzrok starenja.
Kakao sadržava najvišu koncentraciju antioksidanta u usporedbi s bilo kojom namirnicom u svijetu. Ti antioksidanti uključuju polifenole, katehine i epikatehine.

Gledajući po težini, kakao ima više antioksidanata nego crno vino, borovnice, acai bobice, šipak i goji bobice ZAJEDNO!

Kakao, zbog svojeg sastava bogatog mineralima (posebno magnezijem) pomaže u borbi protiv stresa.

Magnezij odgovoran za preko 300 procesa u organizmu - od probave, do rada srca i mozga.
U svojem sastavu, kakao sadrži katehine, polifenole za koje se vjeruje da štite od srčanih oboljenja, karcinoma, ali i niza drugih bolesti.

Nadalje, kakao je izvrstan izvor željeza, kroma, mangana, cinka i vitamina C. U 28 grama kakaa dobit ćete čak 314% dnevne preporučene količine željeza.

Prema rezultatima istraživanja provedenog na Australskom međunarodnom institutu za dijabetes, dijabetičari koji redovito konzumiraju kakao imaju znatno bolji krvni tlak i manju opasnost od srčanih oboljenja i infarkta.
Ova čudesna biljka sadrži i PEA (feniletilamin). Radi se o skupu spojeva koje Vaš organizam luči kada ste zaljubljeni, pa stoga ne čudi kako mnogi potrebu za ljubav zamjenjuju čokoladom čiji je glavni sastojak kakao.
U kakao se nalaze i serotonin i dopamin, hormoni sreće. Zrno kakaa obiluje omega-6 masnim kiselinama koje hrane mozak i pomažu cjelokupnom funkcioniranju organizma.
Zbog svega navedenoga, uvrstite kakao u Vašu svakodnevnu prehranu.
Međutim nemojte se zavaravati da jedući običnu čokoladu (koliko god ona crna bila) unosite u organizam zdravi kakao. Nažalost u procesu proizvodnje čokolade kakao se zagrijava i gubi svoja nutritivna i ljekovita svojstva.
Kupujte čisti, organski kakao i uživajte u njegovim blagodatima.
Neka hrana bogova bude i Vaša hrana!

Izvor: Alternativa




 
TMF
Član
Učlanjen(a)
09.07.2011
Poruka
1.433
Kako zdravo pripremati hranu?

Kako zdravo pripremati hranu?

Zašto je maslinovo ulje loše u tiganju, a preko potrebno na salati? Zašto šargarepu treba kuvati dugo, a testeninu kratko? Predstavljamo vam zdrave načine pripreme hrane.

13266813864f3baebde914d360740305_orig.jpg


Nije bitno samo šta jedete. I način pripreme takođe ima značajan uticaj na to koliko je zdrava vaša ishrana. Evo kako zdravije spremiti pojedine namirnice.


Ohladite krompire


„Vruć krompir“ metafora je za nešto što nije dobro. Tako je i u ishrani. Kad su krompiri kuvani, njegove skrobne ćelije nabubre i propadaju – to je proces koji se zove želatinizacija skroba.

To omogućuje lakše varenje krompira. Ali kad se oni ohlade posle kuvanja, nešto želatiniziranog skroba pretvori se u kristalnu strukturu koja se ne može svariti i zove se otporni skrob. Otporni skrob na našu probavu ima sličan učinak kao vlaknaste žitarice – završava u debelom crevu i doprinosi pravilnijem radu probavnog trakta.

Poslednje istraživanje kaže da se hlađenjem krompira postotak takvog, otpornog skroba povećava sa sedam na 13 odsto.


Ne kuvajte s devičanskim maslinovim uljem


Ekstradevičansko ulje bogato je mastima omega 6. Mnogi ljudi zbog toga preferiraju kuvati na njemu. Ali to ulje slabije je procesuirano nego ostala ulja, ima nisku dimnu tačku (temperatura pri koje ulje počinje da dimi i gubi svoja kvalitetna svojstva).

Takođe, na toj temperaturi ulje menja hemijski sastav i ima više slobodnih radikala, štetnih molekula koji štete našim ćelijama. Zato ovo ulje nije dobar odabir za termičku obradu na visokim temperaturama i bolje je da ga koristite u salatama i marinadama.


Kuvajte šargarepu


Italijanski nutricionisti su utvrdili da u poređenju sa sirovim ili pečenim šargarepama, termički obrađene imaju viši nivo antioksidansa koji telo koristi kako bi proizvelo vitamin A. On je važan za rast, reprodukciju, imunitet, zdravu kožu, oči i kosu.

Takođe, 100 grama kuvane šargarepe sadrži 28 mg vitamina C – što je tek neznatno manje od 31 mg, koliko sadrži sirova. Dakle, kuvanje ne uzrokuje osetni gubitak vitamina, a pojačava prisutnost drugih korisnih elemenata.


Kuvajte čaj barem jedan minut


Čaj u sebi ima polifenol – antioksidans koji štiti srčane ćelije. On se oslobađa samo kad je čaj primereno zagrejan i treba mu jedna do četiri minute stajanja u vrućoj vodi.

Britanci, koji u čaj redovno dodaju mleko, sproveli su istraživanje smanjuje li ono dejstvo polifenola, ali nisu došli do pouzdanog rezultata. Neki testovi kažu da umanjuje, a drugi navode na zaključak da nema nikakvog učinka.


Nemojte prekuvati testeninu


7012317564f3baebe0b28b936118687_v4 big.jpg


Testenina ima nizak glikemički indeks, što znači da duže zadržava osećaj sitosti. Međutim, da bi se to dogodilo, mora biti kuvana al dente – što znači da mora biti čvrsta.

U takvom stanju, enzimima varenja treba više vremena da pretvore skrob u šećer pa se on sporije oslobađa u krvotok. Tako duže ostajemo siti i lakše kontrolišemo telesnu težinu. Ako je prekuvana, glikemički indeks raste, skrob se brže pretvara u šećer… sve je obrnuto. Zato isprobajte kako je testenina kuvana barem dve do tri minute pre preporučenog vremena i tako izbegnite preterano kuvanje.


Ulje je dobro za salatu


Da biste izvukli najviše iz salate, začinite je uljem. Da bismo apsorbovali važne antioksidanse koje sadrži salata, treba nam masnoća – a oni jačaju srce i smanjuju rizik od pojave raka.

Naučnici sa Univerziteta u Ohaju otkrili su da konzumacija sveže salate začinjene uljem pomaže telu da dobije likopen iz paradajza, beta-karoten iz šargarepe i lutein i zeaksantin iz zelene salate. Što je više masnoće u dresingu, to je više antioksidansa za naše telo.


Dinstajte ili kuvajte meso


Meso na žaru ili roštilju obično se preporučuje kao način pripreme koji smanjuje masnoće. Međutim, američki Nacionalni institut za proučavanje kancera došao je do podatka da prerada mesa na visokim temperaturama proizvodi dve štetne hemikalije – heterociklične amine (HCA) i policiklične aromatične ugljene hidrate (PAH) – a ta dva sastojka se povezuju s uzročnicima raka kod životinja.

Zato je zdravije kuvati na nižim temperaturama, koje neće učiniti da meso zagori. Dinstanje i kuvanje mesa svakako je bolji izbor, pogotovo ako dodate mnogo začina i trava.

Ruzmarin, na primer, u velikoj meri onemogućuje proizvodnju heterocikličnih amina. Sličan učinak imaju korijander, kim i kurkuma.


Pijte organsko mleko


Organsko mleko sadrži više masnih kiselina omega 3 koje su dobre za srce. Kao što je poznato, mleko je dobar izvor kalcijuma; ali je manje poznato da je bogato omega 3 masnim kiselinama.

To je važno za zdravlje srca i krvnih sudova. Testovi sprovedeni na engleskim i škotskim univerzitetima ukazuju da organsko mleko ima više supstance omega 3 nego obično mleko.

Razlog verovatno leži u činjenici da krave koje ne žive na velikim industrijskim farmama u ishrani imaju više sveže trave. Za zdravo srce takođe je važno redukovati masnoće, tako da je dobro odabrati poluobrano organsko mleko.


Jedite banane dok su zelenije


Česta je zabluda da zrele banane imaju više kalorija od onih manje zrelih – pre svega zato što imaju slađi ukus. Uzrok tome je to što se sazrevanjem deo skroba pretvara u šećer, ali to ne utiče na kalorijsku vrednost.

Što je banana nezrelija, ima više otpornog skroba koji se sporije razgrađuje i dobar je za našu probavu.


Pijte kafu kao Amerikanci


Istraživanja su potvrdila da četiri do pet šoljica kafe dnevno može doprineti zdravlju – štite od srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2. Međutim, to se odnosi na takozvanu „američku“ razređenu kafu, koja se pije u velikim šoljama. Ona je svakako prihvatljivija od espresa.

B92
 
Natrag
Top