Šta je novo?
SerbianForum

Dobrodošli na SerbianForum.org, mjesto na kojem možete pronaći apsolutno sve, mjesto druženja i odlične zabave!

Zdrava ishrana

  • Začetnik teme zexmon
  • Datum pokretanja
LaLaLooopsy

LaLaLooopsy

Chia je samo izvikana,laneno seme je odlicna zamena i mnogo mnogo jeftinija varijanta. Kasika dve dnevno dovoljno za dnevni unos. Ja stavljam u kefir ili smoothie.
 
crvendac_011

crvendac_011

Always a lady
MODERATOR
Semenke susama leče hemoroide

Semenke susama nisu samo ukusan dodatak pecivima i jelima, nego i izuzetno lekovita namirnica



SEMENKE susama nisu samo ukusan dodatak pecivima i jelima, nego i izuzetno lekovita namirnica koja jača kosti i pomaže u terapiji opekotina i hemoroida.

* Ako vašem organizmu nedostaje kalcijum, dovoljno je da supenu kašiku ovog semena potopite u 0,5 dl jogurta i ostavite da prenoći. Ujutru mešavinu pojedite na prazan stomak, a postupak ponavljajte iz dana u dan, sve dok vam ne bude bolje.

* Za lečenje hemoroida sameljite kašiku susamovog semena i u to dodajte 2 kašike vode. Sve zajedno mešajte dok ne dobijete homogenu pastu, a onda dodajte kašičicu putera. Sve dobro umutite, namažite na parče tosta i pojedite. Ovaj ukusni "lek" primenjujte prema potrebi.

* Ukoliko ste se opekli prilikom pripremanja jela, pripremite sledeći čaj: dve kašike susamovog semena prelijte čašom vode, zagrejte i kuvajte nekoliko minuta. Potom procedite i ostavite da se ohladi. Umočite komad vate u u hladan čaj, pa blago prelazite preko upaljenih ili opečenih mesta više puta dnevno.

(Novosti)
 
crvendac_011

crvendac_011

Always a lady
MODERATOR
Klice – Najzdravija Hrana



Klice sadrže mnogo enzima i klorofil koji pročišćavaju, reguliraju i revitaliziraju procese obnove svih ljudskih stanica tijela. Klice nisu samo hrana za tijelo, one potiču i obnovu živčanih stanica i rad mozga.

Možete i sami proizvesti klice uz organsko sjeme, kisik, ugljični dioksid, malo vode i sunčevu svjetlost. Klice doprinose zdravlju jer pogoduju obnovi crijevne flore i metabolizmu probave. Hranjice, zdrave i ukusne klice se mogu pripremati od sjemenki rotkvice, lana, pšenice, rikule, brokule, munga, alfa alfa, suncokreta, konoplje, cikle, radiča i soje.

Dva puta na dan je potrebno vodom ispirati klice i držati ih na prozračnom mjestu kako bi se spriječila pojava plijesni. Držati se mogu u kuhinji ili na prozoru, ali se treba izbjegavati direktan dodir sa suncem. Nakon samo 3 dana klice je moguće konzumirati, a kada proklijaju potrebno ih je spremiti u hladnjak.

Za pripremu vlastitih klica preporuča se organski uzgojeno sjeme, klice je potrebno držati na prozračnom mjestu i svakodnevno ih ispirati svježom vodom, prije konzumacije ih je potrebno isprati vodom, a ostatak spremiti u hladnjak gdje mogu biti najviše 7 dana.

Sjemenke je potrebno namakati u vodi preko noći ili nekoliko sati, a ostatak vode je potrebno prosuti, dva puta na dan je potrebno klice ispirati svježom vodom jer moraju biti vlažne. Optimalna temperatura za uzgoj je 18-30 stupnjeva, ali se ne smiju izlagati direktno na suncu.

Najviše korištene klice su Alfa Alfa jer lako klijaju i idealne su za sokove, smoothie, salate i kao dekoracija za namaze. Klijaju oko 5-6-dana.

Klice rotkve su posebno zdrave i malo su pikantnijeg okusa. Odlične su za dišne puteve kod alergijskih bolesti dišnih puteva i kod astme. Poboljšavaju probavu i reguliraju ju. Odlične su u kombinaciji s sirovim namazima i salatama, a vrijeme klijanja im je od 3 do 5 dana.

Klice konoplje su izvanredne jer su bogate vitaminima, esencijalnim aminokiselinama i proteinima, a vrijeme klijanja im je od 3 do 6 dana.

Klice lana su korisne u sirovoj prehrani, a vrijeme klijanja im je od 2 do 10 dana. Moraju se češće ispirati zbog stvaranja plijesni, a za kruh i krekere ih je najbolje koristiti već nakon prvog dana kada se pojavi prva klica.

Klice krese su aromatične i ukusne, a osim za sokove i salate su idealne za razne vrste sirovih namaza. Ova vrsta klica djeluje antibakterijski i alkalno, a odlična je i u jačanju imunološkog sustava. Najkorisnije su u zimskim mjesecima kada je organizam podložniji prehladama, a vrijeme klijanja im je od 3 do 6 dana.

Klice pšenice su jako korisna osnova i izvanredna hrana za sirovi kruh, a vrijeme klijanja im je od 2 do 5 dana. Za sirovi kruh se koriste nakon jednog dana kada se pojavi mala klica.

Klice suncokreta su bogate masnoćom i željezom, ukusne su i jako pomažu u razgradnji kolesterola. U sirovoj su prehrani osnova za krekere, namaze, kruh, kolače ili salate, a najbolje ih je dodavati djeci za doručak ili kao dodatak mueslijima. Vrijeme klijanja im je od 2 do 4 dana.

(zenskisvijet.com)
 
crvendac_011

crvendac_011

Always a lady
MODERATOR
3 mjeseca ovakve prehrane i možete izbjeći najgore bolesti: Dobitnica Nobela otkriva precizna uputstva!



“Dug i zdrav život su stvar vašeg izbora!”- Loše zdravlje nije samo nasljedni problem ili nesretni splet okolnosti. Poslušajte mišljenje dr Elizabeth Blackburn, dobitnice Nobelove nagrade za medicinu 2009., o tome što izaziva najstrašnije bolesti i kako ih spriječiti.

Za početak, stručnjaci kažu da je za preranu smrt krivac genetski faktor u 10-20 posto slučajeva. A što je s ostalih 80 i 90 posto?
“To je vaša prehrana i način života! Tipičan način prehrane jedne moderne osobe zapravo je glavni krivac za preuranjenu smrt i kronične bolesti. Drugim riječima, dug i zdrav život su stvar vašeg izbora”, kaže doktorica Blackburn, australijsko-američki doktor, profesor, znanstvenik i istraživač.

Što mi to biramo svakog dana?

Kad bolje razmislimo, za mnoge od nas odgovor neće biti najpovoljniji. Pušite li? Bavite li se sportom? Prestajete li s jelom onda kada više niste gladni ili jedete dok ne pojedete sve?
To su samo neka od pitanja koja postavlja dr Blackburn i poručuje da su sljedeća pravila ključ dugog i zdravog života:

  • Prestanite pušiti
  • Ne prejedajte se
  • Bavite se sportom bar pola sata dnevno (računa se i šetnja)
  • Jedite zdravo (više voća, povrća i žitarica punog zrna, smanjite konzumaciju mesa)
Ukoliko već pratite ova pravila, dr Blackburn smatra da ste smanjili rizik od razvoja dijabetesa za 90 posto, a rizik od srčanog udara za 80 posto. Također, ovakav stil života smanjuje rizik od moždanog udara za 50 posto i rizik od razvoja raka za 33 posto.

Otkriće vrijedno Nobelove nagrade

“U svakoj stanici nalazi se 46 kromosoma. Na vrhu svakog nalazi se mala “kapica”, koja se naziva telomer. Svaki put kada se stanica podijeli, malo dio te kapice nestaje. Kada telomeri potpuno nestanu, stanica umire”, objasnila je dr Blackburn (70), koja je za otkriće telomera 2009. godine zajedno sa svojim timom dobila Nobelovu nagradu za medicinu.
Naime, oni su tijekom studije duge 5 godina otkrili da tri mjeseca prehrane bazirane na biljkama uz fizičku aktivnost može značajno povećati broj telomera. Također, istraživanje je pokazalo da se broj telomera kod onih koji nisu promijenili način života drastično i sasvim očekivano opada sa starenjem.

Od kojih bolesti ljudi najčešće umiru u modernom svijetu?

Ovo su glavne ubojice:

  • Srčane bolesti
  • Alzheimerova bolest
  • Moždani udar
  • Rak pluća
Istraživanja su pokazala da promjena načina prehrane u onaj koji preporučuje dr Blackburn drastično smanjuje rizik od navedenih bolesti, kao i da čak i mala promjena u prehrani, poput smanjenja unosa mesa, a povećanje unosa povrća, donosi značajne rezultate.

Preporuka dr Blackburn za prehranu

Što trebamo jesti svakog dana ako želimo dug život bez bolesti?
– Kupusnjače (brokula, kupus, cvjetača, prokulice, rotkvice, repa)
– Zeleno lisnato povrće (mlada zelena salata, špinat, kiselo zelje, blitva)
– Sezonsko i ostalo povrće (šparoge, cikla, slatka paprika, mrkva, kukuruz, tikvice, češnjak, gljive, crveni luk, bundeva, grašak, krumpir, rajčica)
– Mahunarke i njihovi proizvodi (grah, soja, slanutak, leća, tofu, humus)
– Bobice (grožđe, borovnice, višnje, maline)
– Voće (jabuke, marelice, avokado, banane, dinje, mandarine, smokve, grejpfrut, kivi, limun, limeta, mango, nektarine, naranče, breskve, kruške, ananas, šljive, nar)
– Sjemenke (posebno lanene sjemenke, svakog dana jedna žlica)
– Orašasto voće (bademi, kikiriki, orasi)
– Začini (kurkuma, svakog dana dodati četvrtinu žličice drugim začinima koje koristite)
– Hrana od žitarica cijelog zrna
– Voda (minimum 5 velikih čaša dnevno)
Uz ovakvu prehranu uvedite i barem pola sata bilo umjerene fizičke aktivnosti svakog dana i brzo ćete vidjeti nevjerojatne rezultate.
Ne djeluje teško – izbor namirnica je zaista velik, a u fizičke aktivnosti računa se i lagana šetnja.

(Stil.kurir)
 
crvendac_011

crvendac_011

Always a lady
MODERATOR
Mladi luk: zeleno blago u tanjiru

Mladi luk je jedan od sigurnih znakova proleća i definitivno ga vole mnogi. Kao i sve druge vrste luka (crni, beli, crveni luk, praziluk, vlašac) ima veliku primenu. Uzgaja se više od 5 milenijuma i jedna je od prvih uzgajanih kultura, a danas raste širom sveta.
Mladi luk je nutritivna riznica, jer sadrži znatne količine vitamina A i C, a naročito vitamina K. Tu su još i vitamin E, kompleks vitamina B i razni minerali i elementi: kalijum, natrijum, kalcijum, gvožđe, sumpor, fosfor, magnezijum, hrom, selen, mangan.



Nutritivna vrednost belog luka je i u sadržaju kvercetina, biljnog pigmenta koji organizmu daje jako protivupalno i antioksidativno delovanje. Najbolje ga je jesti u svežem stanju, u obliku salata, jer se termičkom obradom gube dragoceni sastojci.
Pera mladog luka su idealni sastojci za salatu i nutritivno su bogatija od belih glavica, kako u mineralima, tako i u vitaminima. Možete ga seckanog ubaciti u omlet, salatu, sendvič, u krem sir, kajmak ili pavlaku i odmah ulepšati svoj dan.

Aroma mladog luka je blaža od crnog, ali svakako ostaje zadah. Možda je ovo uzrok zašto ga neki izbegavaju, ali i za zadah ima rešenje: čaša mleka ili jogurta, a možete grickati i svež bosiljak ili peršunovo lišće.
Mladi luk kao lek i hrana
Od davnina se mladi luk koristio i kao lekovito sredstvo, a svojim delovanjem na zdravlje definitivno zaslužuje veću pažnju.

  1. Utiče na osnažavanje imuniteta. Uvek je bolje je sprečiti nego lečiti, ali mladi luk svakako dobro utiče od prostih boljki poput prehlade do ozbiljnih oboljenja.
  2. Deluje protivupalno. Od starih vremena se koristi protiv raznih vrsta upala.
  3. Deluje na zdravlje kostiju. Mladi luk sadrži vitamin K koji pomaže većoj apsorpciji kalcijuma u organizmu.
  4. Utiče na dobar vid. Sadrži dosta karotenoida koji blagotvorno deluju na zdravlje oka.
  5. Potpomaže zdravlje srca i krvnih sudova. Deluje tako što poboljšava cirkulaciju krvi i sprečava trombozu, dok normalizuje krvni pritisak.
  6. Utiče na bolju probavu. Mladi luk, kao i svo ostalo vlaknasto povrće pospešuje kretanje creva i tako olakšava probavu. Dobro utiče na pojavu dijareje i efikasno je leči.
  7. Dobar je diuretik. Pomaže bolje izlučivanje tečnosti, što doprinosi boljem radu bubrega, ali i smanjenju celulita.
  8. Utiče na normalizaciju nivoa glukoze u krvi. Mladi luk sadrži hrom, element koji je blagotvoran kod obolelih od dijabetesa, kao i kod osoba sa preddijabetesnim stanjem. Takođe sadrži i druge fitonutrijente koji stmulišu rad pankreasa.
  9. Čini da koža bude lepša. Zbog sadržaja vitamina A pospešava se proizvodnja kolagena, koji kožu čini lepom i elastičnom. Tako se smanjuje pojava bora, crvenila i suve kože.
  10. Deluje na smanjenje rizika od kancera. Zbog obilja antioksidanasa i fitonutrijenata, a posebno sumporovih jedinjenja, deluje protiv slobodnih radikala, mogućih izazivača raka. Istraživanja su pokazala da ako osoba ima bar dva obroka nedeljno koji u sebi sadrže mladi luk, može u proseku da smanji rizik od raka za polovinu.
(Nadijeti.com)
 
Top