Zdrava ishrana

[crvendac_011]

Đumbirom do zdravlja

Đumbir (lat. Zingiber officinale) je korijen porijeklom iz Indije. Izgleda kao šaka s nepravilnim prstima.

U ljekovite svrhe upotrebljava se preko 5000 godina. Danas se uzgaja ne samo u Japanu i Indiji, već i u Americi.

Sadrži 0,25 do tri posto eteričnog ulja, i pet do osam posto gingerola - uljaste guste tekućine ljutog ukusa bez mirisa.

Liječenje uz pomoć đumbira


Đumbir je vrlo ljekovit. Uklanja mučninu, poboljšava probavu i ublažava raznovrsne bolove.

Povoljno djeluje na metabolizam kod oboljelih od dijabetesa te se koristi kao sredstvo protiv zgrušavanja krvi i upala.

Upotrebljava se prvenstveno u svježem obliku, a i kao samljeveni prah sušenog korijena.

Od đumbira se prave oblozi protiv akutnih ili kroničnih bolova uzrokovanih reumatizmom i artritisom, bolova u leđima, ukočenog vrata, grčeva u želucu, upale jetre i bubrega, bronhitisa i astme.

S đumbirovim oblozima možete obložiti cijelo tijelo ili se kupati u kadi s đumbirovom vodom radi opuštanja cijelog organizma i eliminacije toksina.

Terapija oblozima od đumbira


Terapija đumbirom i oblozima od đumbira potiče razgradnju očvrslih naslaga masnoća, bjelančevina i minerala. Poboljšava stanje kod reume, artritisa i gihta.

Poboljšava krvotok i protok energije, otklanja otrove i toksine.

Priprema

Stavite 50 grama đumbirovog praha u vrećicu, koja mora biti od pamučnog poroznog platna.

U 5-litarskom loncu prokuhajte tri litre vode. Skinite poklopac i pustite da kroz paru izađe sav klor.

Ubacite vrećicu s đumbirom i kuhajte na tihoj vatri pet minuta.

Sklonite s vatre i drvenom kuhačom nekoliko puta udarite po vrećici, dok iz nje ne izađe đumbirov sok i ne dobijete vodu blijedo žute boje.

U đumbirovoj vodi potopite tri ručnika i ostavite ih u lavoru da se malo ohlade. Zatim napola iscijedite ručnike i nanesite ih na mjesta namijenjena terapiji.

Redoslijed terapije

• Prva tri dana s ručnicima namočenima u đumbirovu vodu trljajte refleksne zona tabana lijeve i desne noge te koljena.

• Četvrtog, petog i šestog dana stavljajte obloge po cijelom tijelu, a naročito na bolna mjesta

* Ujutro prije tuširanja energično trljajte cijelo tijelo ručnikom namočenim u đumbirovu vodu, što djeluje vrlo stimulativno na čitav organizam. Taj postupak poboljšava protok energije i disanja pa ga prakticirajte svakodnevno tijekom 16 ili 24 dana.

* Svake večeri perite noge u đumbirovoj vodi, jer je to povoljno za san.

Đumbir djeluje višestruko:

• analgetički: ublažava bolove
• sedativno: smiruje i smanjuje razdražljivost
• diuretički: pospješuje mokrenje i odstranjuje suvišnu vodu
• antimikrobno: uništava patogene mikroorganizme
• antiupalno: smanjuje upale i bolove uzrokovane artritisom

Najbolje sredstvo protiv mučnine


Đumbirov korijen, ili točnije podanak, već se 2500 godina koristi u Kini, Indiji i drugim zemljama Azije za bolju probavu i protiv mučnine.

To je sredstvo za kojim biste prvo trebali posegnuti ako vam je mučno.

Djeluje prvenstveno na probavni sustav, a ne na mozak. Zato ne izaziva mukotrpne prateće pojave poput omamljenosti, koja se tipično javlja nakon uzimanja farmaceutskih lijekova.

Da đumbir liječi mučninu svih vrsta potvrđuju stoljeća njegove upotrebe, kontrolirane znanstvene studije te oduševljenje ljudi koji su ga iskušali.

Njemačka vladina Komisija E odobrila je đumbir kao lijek protiv mučnine u vožnji i kao sredstvo za olakšavanje probave.

Pionirske studije, koje je u britanskom medicinskom časopisu The Lancet 1982. objavio američki psiholog Daniel Mowrey, dale su djelovanju đumbira na mučninu znanstvenu vjerodostojnost.

Mowrey je otkrio da je ispitanicima posjednutim u rotirajuću sjedalicu bilo manje zlo ako su prethodno uzeli 1000 miligrama (dvije kapsule) đumbira u prahu.

Đumbir je bio učinkovitiji od Dramamina i placeba.

Test na 80 danskih mornaričkih kadeta pokazao je da su oni koji su pola sata prije isplovljavanja na uzburkano more uzeli kapsule đumbira bili manje pogođeni morskom bolešću od onih koji su uzeli placebo.

Đumbir je smanjio povraćanje za 72%, a zaštita je trajala oko četiri sata.

Protiv jutarnje mučnine u trudnoći


Neki zdravstvenici preporučuju đumbir protiv jutarnje mučnine za vrijeme rane trudnoće.

Kontrolirana njemačka studija na 27 žena otkrila je da je đumbir učinkovit kod 70 posto ispitanica koje trpe od stanja hyperemesis gravidarum, teškog oblika mučnine i povraćanja povezanog s trudnoćom.

Uzimanje 250 miligrama đumbirovog korijena u prahu u kapsulama četiri puta dnevno ublažilo je mučnine i smanjilo broj napada povraćanja kod rane trudnoće.

Dr. Stephen Fulder, britanski stručnjak za biljne lijekove, nakon pomnog i opsežnog pregleda medicinske literature, 1996. je proglasio "uobičajene doze" đumbira "potpuno sigurnima za upotrebu u trudnoći".

Unatoč tome, trudnice bi se uvijek trebale posavjetovati s liječnikom prije što nego počnu uzimati bilo koje ljekovito sredstvo, uključujući đumbir.

Koliko je đumbir siguran


Đumbir se stoljećima pouzdano koristi kao hrana i lijek.

Niti u jednom ispitivanju na ljudima nije zabilježen nikakav nepovoljan učinak đumbira, a u medicinskoj literaturi nema podataka o njegovoj toksičnosti.

U studijama na životinjama, đumbir nije bio toksičan čak ni u vrlo velikim dozama. Zbog toga je Američka uprava za hranu i lijekove (FDA) označila đumbir općenito sigurnim za upotrebu.

Međutim, istraživanja pokazuju da đumbir razrjeđuje krv, zbog toga ako uzimate sredstva protiv zgrušavanja krvi trebate biti oprezni pri uzimanju većih količina đumbira.

Ako ste trudni, koristite đumbir za jutarnju mučninu samo na savjet liječnika i ne uzimajte više od 1000 mg dnevno, što je doza koja se pokazala sigurnom u istraživanjima.

Sastav 100 grama jestivog dela korijena đumbira

• Voda 81,7 g
• Kalorije 69
• Bjelančevine 1,7 g
• Ugljikohidrati 15,1 g
• Masnoća 0,7 g
• Vlaknasta tvar 2 g
• Kalcij 18 mg
• Fosfor 27 mg
• Željezo 0,5 mg
• Natrij 13 mg
• Kalij 415 mg
• Vitamin C 3 mg
• Tiamin 0,02 mg
• Riboflavin 0,03 mg
• Niacin 0,7 mg

Iz knjige Branislava M. Miloševića "Đumbirom do zdravlja" (Beograd-Aranđelovac 2011.)
Izvor: Alternativa za Vas

 

[crvendac_011]

Japanska ishrana ključ zdravlja i dugovečnosti

Ako tražite ključ dugovečnosti i zdravog života, ugledajte se na stanovnike Japana.

Sirova riba je jedan od ključeva dugovečnosti kod Japanaca

Nova studija pokazala je da njihova ishrana bogata sirovom ribom i zelenim čajem doprinosi tome da njihove žene spadaju među najdugovečnije na svetu.

Budući da izbegavaju mlečne prerađevine i hleb, Japanke dožive u proseku 86,4 godine.

Istraživanja pokazuju da bi i druge žene širom sveta mogle duže da žive, kada bi uvele navike u ishrani koje imaju stanovnice Japana.

Japanska ishrana bogata je integralnim žitaricama (pirinač), povrćem i sojom, a dame tamo konzumiraju u proseku 25 odsto kalorija manje u odnosu na žene sa Zapada.

One jedu oko tri porcije ribe nedeljno.

Veruje se da i upotreba štapića takođe usporava proces jedenja, što telu daje dovoljno vremena da "shvati" da je sito.

Za koristi zelenog čaja, koji se svakodnevno nalazi na japanskoj trpezi, odavno se zna, ali istraživači kažu da ovaj napitak može biti koristan i za mozak.

Naučnici tvrde da on poboljšava nekoliko kognitivnih funkcija, a naročito radnu memoriju.

Nova otkrića sugerišu da bi se zeleni čaj mogao koristiti u lečenju demencije i drugih psihijatrijskih poremećaja.

Stručnjaci sa Univerziteta u Bazelu otkrili su da ekstrakt zelenog čaja poboljšava veze između neurona, pa su primećena i poboljšanja rezultata zadataka koji se odnose na radnu memoriju kod ljudi koji su ga pili.

Izvor: B92

 

[sHAKaJaada™]

JEDITE SLOBODNO: Otkriveno 10 nutricionističkih laži!

Istraživanje iz 2010. godine na 1,2 miliona ljudi otkrilo je da nema značajne veze između kardiovaksularnih bolesti i dijabetesa sa crvenim mesom

Bojite se da jedete jaja, slaninu, kobasice, masnu hranu? Pune su vam uši kalorija, holesterola, straha od gojenja? Kada pročitate 10 nutricionističkih laži, biće vam puno lakše. Verovatno ćete uveče odmah otvoriti frižider i napuniti tanjir onim što ste do sada izbegavali.

Laž br. 1 + Jaja su nezdrava

Jaja su neverovatno zdrava! Činjenica je da su sastojci u jajetu toliko hranjivi da iz jedne-jedine ćelije izraste pile. Jaja su na loš glas došla zbog velike količine holesterola, ali ona ne povećavaju količinu tzv. lošeg holesterola u krvi. Naime, povećavaju količinu dobrog holesterola. Jaja su savršena hrana za ljude - puna su vitamina, minerala i jedinstvenih antioksidanta koja štite oči i odličan je izvor kolina, nutrijenta koji je vrlo važan za rad mozga.

Laž br. 2 - Svaka kalorija je ista

Smatra se da je za gubitak težine najvažnija stvar potrošnja i unos kalorija. Međutim, nije svejedno iz koje hrane kalorije dolaze. Naime, različite vrste hrane kroz telo prolaze kroz različite metaboličke procese. Primer, fruktoza vam može podstaći apetit, a glukoza ga smanjiti.

Laž br. 3 - Životinjske masti su nezdrave

Dugo se verovalo da su zasićene masne kiseline, koje nalazimo u životinjskim mastima, nezdrave. Istraživanja pokazuju da su one u potpunosti bezopasne i ne povećavaju rizik od bolesti srca i krvnog sistema. One povećavaju dobar holesterol, a loš holesterol preoblikuju u bezopasni podtip holesterola.

Laž br. 4 - Puno proteina je nezdravo

Povećan unos proteina dugoročno osnažuje kosti i smanjuje mogućnost lomljenja kostiju u starosti. Neistina je i da previše proteina šteti bubrezima, iako bi bubrežni bolesnici trebalo da izbegavaju njihov prevelik unos. Naime, proteini smanjuju rizik oboljenja od dijabetesa i visokog krvnog pritiska.

Laž br. 5 - Svi treba da jedu hleb od celih zrna ječma

Sve je više dokaza da ječam uzrokuje razne zdravstvene probleme. Naime, ječam je najveći izbor glutena u ishrani, a mnogi ljudi su na njega osetljivi zbog čega može doći do probavnih problema, problema s mozgom (šizofrenija, autizam…). Naučnici čak preporučaju da se ječam uopšte ne jede.

Laž br. 6 - Kafa je nezdrava

Istina je da kafa može malo da poveća krvni pritisak. Ali istraživanja pokazuju da oni koji piju kafu imaju 67 odsto manji rizik oboljenja od dijabetesa tip II, manji rizik oboljenja od Alchajmerove i Parkinsonove i 80 odsto niži rizik od bolesti jetre. Osim toga, kofein pomaže u mobilizaciji masnih kiselina, osnažuje metabolizam, a blagotvorno utiče i na funkcije mozga. Kafa je puna i antioksidanta - sadrži ih više i od nekog voća i povrća.

Laž br. 7 - Meso je nezdravo

Istina je da se prerađeno meso povezuje s raznim bolestima, ali neprerađeno crveno meso ne bi trebalo. Istraživanje iz 2010. na 1,2 miliona ljudi otkrilo je da nema značajne veze između kardiovaksularnih bolesti i dijabetesa sa crvenim mesom. Crveno meso je vrlo hranjivo: puno je vitamina, minerala, kvalitetnih proteina, zdravih masti i nutrijenata važnih za telo i mozak.

Laž br. 8 - Najzdravija ishrana je niskomasna i visokokarbonska

Istraživanje dugo 7,5 godina pokazalo je da je grupa žena koja se hranila niskomasnom hranom težila u proseku samo 0,4 kg manje od grupe koja se hranila "normalno", a nije bilo porasta kardiovaskularnih bolesni ili raka.

Laž br. 9 - Bilja i ulja od rafiniranog semenja su zdrava

Sojino, suncokretovo i kukuruzno ulje navodno su zdravi. Ali ona sadrže omega-6 masne kiseline čije preterano uzimanje može da uzrokuje bolesti. Osim toga, povezuju se sa povećanim rizikom od bolesti srca i krvnih sudova.

Laž br. 10 - Od masnoća se gojite

Iako zvuči logično da se od masnoća gojite, to nije baš tako jednostavno. Iako masti imaju više kalorija nego proteini ili ugljeni hidrati, masna ishrana vas neće udebljati. Naime, u poslednje vreme postale su popularne dijete u kojima se jede masna hrana, a izbegavaju ugljeni hidrati.

kurir-info.rs

 

[maja_jevtic]

ZDRAVA ISHRANA: 12 namirnica od kojih ćete dugo biti siti
Pop kultura 20:24, 02.07.2014.


Kiseli krastavci, jabuke, orašasti plodovi i zrna mahunarki samo su neke namirnice koje će učiniti da sitost traje duže, a želja za drugom hranom bude minimalna


Kiseli krastavci, jabuke, orašasti plodovi i zrna mahunarki samo su neke namirnice koje će učiniti da sitost traje duže, a želja za drugom hranom bude minimalna.

Čili

Najnovije studije ukazuju da ljuti začini pomažu u suzbijanju apetita. Oni koji su svom jelu dodali 1/4 kašičice čilija brže su se osećali sitije i zadovoljnije. Jednoj grupi u istraživanju su smanjili dnevni unos na 75 odsto od preporučenog, ali su jelima dodali ljute začine. Niko od njih nije imao potrebu za više hrane, u poređenju sa onima koji su jeli 100 odsto dnevnog unosa, ali bez tih začina.

Zrna mahunarki

Mahunarke, grašak, leća i slanutak su super hrana bogata proteinima, vlaknima, antioksidansima, vitaminom B i gvožđem. Uz prehranu bogatu njima lakše ćete da kontrolišete apetit jer vas duže čine sitima. Nedavno istraživanje objavljeno u časopisu "Obesity" otkrilo je i da su ljudi bili za 31 odsto zadovoljniji nakon jela bogatog zrnima mahunarki.

Jabuke

Ako pojedete jabuku pola sata pre glavnog jela, obrok ćete jesti manje zato što će vas ona napuniti vodom i vlaknima.


Supa

Ljudi koji su za ručak najpre jeli supu, smanjili su ukupni unos kalorija od obroka za 20 odsto. Supe su obično niskokalorične i ukusne, a budući da zauzimaju dosta mesta u stomaku, nećete osećati potrebu za daljnjom hranom.

Voda

Simptomi gladi i žeđi vrlo su slični. Ponekad ste možda samo žedni, a osećaćete blagu glad. Pijte dovoljno vode dnevno kako ne biste dehidrirali, ali i zato što će vam voda vratiti energiju, popraviti raspoloženje i kognitivne sposobnosti. Osetite li posle podne naglu potrebu za nečim slatkim, popijte čašu vode i pričekajte 10 minuta. Šanse su velike da će napad gladi proći, a vi se neće nakrcati nepotrebnim kalorijama.

Kiseli krastavci

Ne samo kiseli krastavci, već i ostalo ukiseljeno povrće pomoći će vam da smanjite unos kalorija. Ono u sebi sadrži masne kiseline koje poboljšavaju vezu između stomaka i mozga tako da stimulišu proizvodnju hormona koji poboljšavaju signale apetita. Ujedno sadrže i probiotike koji poboljšavaju probavu.

Jaja

Proteini iz jaja učiniće vas sitima do kasnog ručka. Istraživanja su pokazala da klasični doručak (jaja i slanina) najduže održavaju čoveka sitim, smanjuju napade gladi, a zbog njih preko dana ukupno jedete manje.


Tamna čokolada

Zasiti čoveka i zato ćete je manje pojesti od npr. mlečne čokolade. Osetite li potrebu za nečim slatkim, posegnite za njom. Osim što je nećete pojesti puno, blagotvorno će delovati na krvni pritisak te zaštititi i srce i mozak.

Protein surutke

Smatra se jednim od proteina koji najviše zasite, a oni koji su ga pili kažu da su jeli 18 odsto manje narednih nekoliko sati u odnosu na ostale namirnice.

Orašasti plodovi

Oni su prirodno rešenje da zaustave glad zbog svojih zasićenih masnih kiselina, proteina i vlakana. Uz njih ćete se duže osećati sitima, a ako ih jedete s ugljenim hidratima, voćem i zobenom kašom, probava će se usporiti i regulisati šećer zbog čega nećete imati potrebu za slatkim napastima.


Zobena kaša

U poređenju sa ostalim žitaricama, zobena kaša daje najdublji osećaj sitosti, ako je suditi prema dosadašnjim studijama. Bogata je vlaknima i proteinom. Osim toga, nakon nje ćete osećati manju želju za hranom dugo nakon jela, a neće biti ni iznenadnih napada gladi.

Avokado

Pojedete li pola avokada uz ručak osećaćete se duže sito i kasnije imati manju potrebu za grickanje. Zbog svog sastava vrlo brzo zasiti pa ćete uz njega sigurno preskočiti sve nezdrave i prazne kalorije između obroka.

(24sata.hr)

 

[maja_jevtic]

Saveti za zdrav život: Unosite manje masnog i slanog u organizam!
Voditi računa o svom zdravlju i faktorima rizika i unositi što manje slanog i masnog u organizam, saveti su portparola Hitne pomoći dr Nade Macure građanima zbog veoma toplog vremena koje se danas očekuje u Srbiji.

Dr Macura je savetovala da je potrebno znati vrednosti šećera i holesterola u svojoj krvi i nivo krvnog pritiska, primenjivati redovnu terapiju, nabavke obaviti pre podne, a šetati u večernjim satima.

Kada su visoke temperature vazduha, savetuje se nošenje adekvatne odeće i obuće, uzimanje lagane hrane i tečnosti, a hroničnim bolesnicima i starijim osobama preporučuje se da u najtoplijem delu dana ostanu kod kuće ili da se odmaraju u hladovini parka.

Neophodna je zaštita od sunca šeširima ili kačketima, ishrana sa što više povrća i voća i oprez na kupalištima, gde bi se smelo kupati samo na za to obeleženim i dozvoljenim mestima, u prisustvu spasilaca i lekarskih timova.

Lekarima su se tokom protekle noći u Beogradu najčešće obraćale osobe sa hiprertenzijom, srčani bolesnici i astmatičari, rekla je Macura.

U Srbiji će danas biti pretežno sunčano i veoma toplo vreme sa temperaturom vazduha do 35 stepeni, a posle podne i uveče očekuje se naoblačenje i osveženje, mestimično s kišom, pljuskovima i grmljavinom.

I u Beogradu se očekuje pretežno sunčano i veoma toplo vreme, sa najvišom temperaturom vazduha do 34 stepena, a uveče i noću očekuje se naoblačenje i osveženje s kišom, pljuskovima i grmljavinom.
Izvor: Tanjug

 

[crvendac_011]

Zdravstvene dobrobiti tahinija

Tahini je namaz i umak napravljen od smrvljenog sezamovog sjemena.
Ima mnogostruku primjenu pa se može koristiti u pripremi mnogih jela, a i kao samostalna namirnica.


Još važnije, pun je esencijalnih vitamina, minerala i aminokiselina.


Prve bilješke o tahiniju nađene su u arapskoj kuharici iz 13. stoljeća. Iz arapskih zemalja proširio se na Indiju, Koreju i Japan.


Danas se često koristi u mediteranskoj kuhinji i u balkanskim zemljama.



Bogatstvo hranjivih sastojaka


Tahini je odličan i lako probavljiv izvor kalcija. Jedna porcija tahinija sadrži oko trećine dnevne preporučene doze ovog minerala.


Kalcij je važan za jačanje kostiju, zubiju i mišića, a istraživanja su ga povezala sa sniženim rizikom od alergija i nekih vrsta karcinoma.


Tahini je također bogat željezom, magnezijem, kalijem, fosforom i vitaminima B i E.


Vitamin E zbog svojih antioksidativnih svojstava nosi nadimak "izvora mladosti".


Pomaže usporiti starenje stanica tkiva i održava mentalnu svježinu i u staroj dobi.


Vitamini B nađeni u tahiniju uključuju B1, B2, B3 i B5. Ovi pripadnici B kompleksa pospješuju rast i diobu zdravih stanica, uključujući crvena krvna zrnca.


Vitamini B također su korisni za ubrzavanje zarastanja ozlijeđenog tkiva i za zdrave moždane funkcije, uključujući dobro raspoloženje i koncentraciju.


Tahini je bogat izvor esencijalnih masnih kiselina omega 3 i omega 6. Ove su kiseline važne za zdravlje zglobova, hrskavica, krvožilnog sustava, mozga i kože.


Sezamovo sjeme je bogato aminokiselinom metionin, koja je važan doprinositelj čišćenju jetre od toksina i apsorpciji drugih aminokiselina u organizmu.


20% sadržaja tahinija tvore proteini, što znači da je bogatiji bjelančevinama od mnogih orašastih plodova.


Stoga je pogodan kao izvor bjelančevina i biljnih masnoća za vegetarijance i vegane.


Tahini slovi kao afrodizijak, to jest kao sredstvo za dizanje libida, i kao prirodni lijek za erektilnu disfunkciju.


Ima visoku pH vrijednost, što znači da alkalizira organizam, neutralizirajući učinak kiselih namirnica s niskom pH vrijednosti.


Najnovija istraživanja pokazuju da redovita konzumacija tahinija značajno smanjuje rizik od moždanog i srčanog udara.


Budući da je jedan od sastojaka tahinija, sezamovo ulje, ima visok kalorični sastav, jedite ga umjereno ako ste na dijeti.



Lakoća probave


Tahini je odlična hrana za sve s probavnim smetnjama. Budući da su za njegovu pripremu sjemenke sezama vrlo sitno zdrobljene, tahini se vrlo lako probavlja.


Zbog tog svojstva pomaže i pri probavi drugih namirnica.



Tahini u kulinarstvu


Tahini je često korišten sastojak sirove prehrane. Možete ga jesti kao umak sa sirovim ili pečenim povrćem ili kao namaz na kruhu i pecivima.


Neki ga opisuju kao nadomjestak za maslac, margarin i namaz od kikirikija,.


Potrebno ga je čuvati u čvrsto zatvorenoj staklenci u frižideru.



Ne ljuštite sezam


Dvije su glavne vrste tahinija: jedan je napravljen od oljuštenog, a drugi od neoljuštenog sezama.


Bolja je ova druga vrsta, jer neoljušteni sezam ima veću nutritivnu vrijednost.


Umak od oljuštenog sezama lišen je mnogih važnih sastojaka.


Sirov tahini sadrži više nutrijenata od tahinija koji se radi od preprženog sezama.



Priprema tahinija


Za tahini su vam potrebni maslinovo ulje i sjemenke sezama.


200g sezama desetak minuta pržite na tavi stalno miješajući, a zatim ga sameljite u blenderu sa 2-3 žlice maslinovog ulja.


Po želji, tahiniju možete dodati i 1-2 žlice limunovog soka i morsku sol, ili kakao, med, vaniliju i čokoladu.


Sirovojelski tahini sadrži više hranjivih sastojaka, a pravi se na isti način, ali bez prženja sjemenki sezama.



Hummus


Tahini je ključan sastojak hummusa - zdravog i ukusnog namaza temeljenog na slanutku.


Sastojci:

• 1 šalica kuhanog slanutka
• 1/4 šalice tahinija
• 1/4 šalice maslinova ulja
• 2-3 režnja češnjaka
• 1 šalica limunova soka
• 1 žličica soli

Priprema


Smrvite češnjak i pomiješajte ga sa solju. Ubacite to i ostale sastojke u blender, s izuzetkom limunovog soka i maslinova ulja.


Dobro izblendajte, a na kraju dodajte limunov sok i maslinovo ulje. Po potrebi, razrijedite vodom preostalom od kuhanja slanutka.


Po želji, dodajte papar, kim ili druge začine. Dobar tek!

Izvor: Alternativa za Vas

 

[maja_jevtic]

Evo zašto ne treba bacati testeninu kad se ohladi
izvor: B92
Skuvana i ohlađena testenina sadrži otporni skrob koji utiče povoljno na vaše zdravlje, tvrde naučnici.

Verovatno ste već znali da je skrob materija koja se nalazi u namirnicama poput krompira i hleba. Međutim, da li ste znali da postoji razlika između običnog i otpornog skroba? Kada jedete beli hleb ili testeninu, normalni skrob se pretvara u šećer gotovo jednako brzo kao kada popijete istu količinu šećera iz zaslađenih napitaka.

To je zbog toga što se normalan skrob sastoji od lanaca glukoze koji se brzo u organizmu rastavljaju na šećere. Ako se ovaj šećer ne sagori, pretvara se u masnoću, piše “Dejli mejl”.

Drugi problem je što ova hrana na taj način može nepovoljno da utiče na nivo insulina u krvi.

S druge strane, otporni skrob se ne razlaže tako brzo u organizmu. Tako glukoza ulazi u krv sporije i ne raste nivo insulina, a i duže ostajete siti.

Pored toga, otporni skrob utiče povoljno na varenje, deluje preventivno na srčana oboljenja i smanjuje krvni pritisak, kaže doktorka Denis Robertson s Univerziteta Sari.

Otporni skrob se prirodno nalazi u bananama, nekim mahunarkama i sirovom ovsu. Što se tiče testenina, nivo otpornog skroba se povećava kada se pasta skuva i ohladi. Zbog toga, nije na odmet da skuvanu testeninu, pa i pripremljen krompir ne bacate kad se ohladi. Ova hladna hrana sadrži više otpornog skroba, pa ćete duže biti siti, a nivo šećera u krvi ćete držati pod kontrolom, savetuju stručnjaci.

 

[crvendac_011]

Mediteranska ishrana čuva genetsku mladost

Mediteranska dijeta može da bude recept za dug život, jer, po svim pokazateljima, ona čini ljude genetski mlađim, kažu američki istraživači.


Mešavina povrća, maslinovog ulja, sveže ribe i voća može da zaustavi izmene našeg DNK koda kako starimo, navodi se u istraživanju koje je objavio "Britanski medicinski časopis".

Mešavina povrća, maslinovog ulja, sveže ribe i voća može da zaustavi izmene našeg DNK koda kako starimo

Kod ispitanika koji su se pridržavali ove dijete primećeno je manje znakova starenja ćelija.

Istraživači iz Bostona analizirali su zdravstveno stanje skoro 5.000 ispitanika u periodu dužem od jedne decenije.

Mediteranska ishrana povezivana je više puta sa dobrobitima za zdravlje, kao što je manji rizik od srčanih oboljenja.

Iako još nije sasvim jasno zašto je taj način ishrane tako dobar, njene ključne komponente - obilje svežeg voća i povrća, kao i živina i riba umesto mnogo crvenog mesa, putera i životinjski masti - imaju dokazane beneficije za telo čoveka.

Hrana bogata vitaminima obezbeđuje zaštitu od stresa i oštećenja tkiva i ćelija, a, prema poslednjim istraživanjima, mediteranska ishrana štiti naš DNK. Istraživači su analizirali male strukture zvane telomeri, koje čuvaju završetke naših hromozoma, a oni štite naš DNK kod.

- Ove zaštitne kapice sprečavaju gubitak genetskih informacija tokom podele ćelija, navodi Bi-Bi-Si.

Kako starimo, ćelije se dele i telomeri se skraćuju, a njihov strukturni integritet slabi, što govori ćelijama da prekinu da se dele i umru.

Naučnici veruju da dužina telomera ukazuje na starenje ćelija. Kraći telomeri povezani su sa velikim brojem bolesti koje se dovode u vezi sa starosnom dobi, uključujući srčana oboljenja i različite oblike kancera.

Ispitanici koji su u ovom istraživanju jeli mediteransku hranu imali su duže i zdravije telomere.

Izvor: Srna

 

[crvendac_011]

Ječam – univerzalni lijek za sve vrste upala

Ječam (lat. Hordeum Vulgare), poznat i kao ričet, geršl i kaša, mnoge će danas asocirati prvo na - pripremu piva.
No ova jednogodišnja biljka iz porodice trava jedna je od najstarijih žitarica Europe i ima dugu i važnu povijest.
Sijao se još u kameno doba i jelima davao hrskavu notu.
Slavni gladijatori nosili su naziv Hordearii, «jedači ječma», jer im je on bio glavni obrok u pripremama za naporne borbe.
U Vedama se ječam i riža spominju kao „dva besmrtna nebeska sina“.
Ječam uspijeva u hladnijim krajevima i zauzima četvrto mjesto u proizvodnji žitarica u svijetu.
Razlog je njegova široka upotreba u proizvodnju kruha, slada, piva, alkoholnih pića, kavovina, stočne hrane i drugih namirnica.

Bogatstvo vitamina i minerala
U 100 g ječma nalazi se 354 kalorije. Obiluje nezasićenim masnim kiselinama.
Sadrži vitamin A, vitamin D, vitamin E i veće količine vitamina B12 (koji je inače rijedak u biljkama).
Od minerala sadrži kalij, magnezij, cink, željezo, fosfor, kobalt, fluor i jod.
Ječam je bogat i pantotenskom kiselinom (vitamin B5), koja ima ključnu ulogu u stvaranju eritrocita i spolnih hormona.
Ujedno, vitamin B5 može pomoći kod zacjeljivanja rana i ublažavanja simptoma reumatoidnog artritisa.

Potiče probavu i čisti organizam
Ječam ima mnogo ljekovitih primjena u oralnom i lokalnom liječenju.
Lako je probavljiv i sadrži mnogo topivih vlakana.
Pospješuje probavu i održava ravnotežu crijevne flore.
Slovi kao namirnica koja grije organizam tijekom zimskog perioda, ali i pomaže njegovom čišćenju u proljeće.

Smanjuje kolesterol
Nizozemski istraživači su otkrili da ječam sadrži do 35% nezasićenih masnih kiselina koje smanjuju kolesterol u krvi - više nego bilo koja druga žitarica.
Američka agencija za hranu i lijekove ga je i službeno odobrila kao namirnicu bogatu topivim vlaknima koja umanjuju rizik od srčanih oboljenja.
Bogat je izvor niacina, što dodatno štiti srce i krvne žile.

Štiti od raka dojke i prostate
Njemački istraživači otkrili su da ječam smanjuje rizik od karcinoma, zahvaljujući fitonutrijentima zvanima lignani.
Rezultati studije ukazuju kako su žene koje su prije menopauze jele hranu bogatu lignanima smanjile rizik za dobivanje raka dojke za nevjerojatnih 62 posto.
Od ječma koristi imaju i muškarci – redovita konzumacija namirnica bogatih lignanima smanjuje rizik za dobivanje raka prostate za 82 posto, pokazale su studije.

Ječmena voda – univerzalni lijek za sve vrste upala
Ječmena voda poznati je narodni lijek za sve vrste upala.
Može se piti kod upala dišnog, probavnog ili mokraćnog sustava.
Poznato je sredstvo za ublažavanje mučnine i povraćanja.
Jednu čajnu žličicu očišćenog ječma (bez ljuske) stavite u litru hladne vode. Pustite da zakuha i ostavite na jakoj vatri još deset minuta.
(Po mogućnosti, koristite prirodnu izvorsku vodu).
Procijedite uz pomoć gaze i pijte toplo, dva puta dnevno.
Ječmena sluz koja ostane nakon kuhanja vrijedna je dijetalna hrana koja pomaže kod problema s probavom i bolovima u želucu.
Za ublažavanje upale grla, toploj ječmenoj vodi možete dodati žličicu meda i sok od jednog limuna.
Dodate li u ječmenu vodu žličicu himalajske soli, dobili ste izvrsno sredstvo za grgljanje i ispiranje grla.

Mlado lišće ječma – namirnica za pomlađivanje organizma
Mlado lišće ječma posebno je vrijedan lijek za detoksikaciju organizma.
Smanjuje razinu šećera u krvi, kolesterol te pomaže pri sprječavanju pojave ateroskleroze.
Usporava starenje i potiče obnovu organizma.
Obiluje antioksidansima te vitaminom E koji je jako važan za jačanje imunološkog sustava.
Ječmenu travu od mladog lišća ječma možete pronaći u Alternativa Webshopu.

Pomoć kod bora
Od ječma možete napraviti hranjivu, prirodnu masku za njegu lica i ublažavanje bora.
U litri vode kuhajte dvadeset grama ječmenog zrnja, dok sasvim ne omekša. Potom ga izgnječite u kašu i dobro protisnite kroz gazu.
Dobivenu kašu koristite kao masku za lice.
Držite na licu 20 minuta. Zatim uklonite i na lice stavite obloge od procijeđene tekućine, na 10-ak minuta.
U isto vrijeme, popijte čašu toplog čaja od ječma (tekućine koja vam je ostala).
Za idealne rezultate, postupak ponovite tri puta tjedno.
Obloge od kuhanog ječma možete stavljati i za ublažavanje bolova na zglobovima.

Redovito konzumiranje ječma:

• snižava kolesterol
• štiti od raka
• sprječava nagle promjene glukoze u krvi
• daje organizmu velike količine prirodnog vitamina E
• liječi upale
• čisti organizam
• pomlađuje, čisti i štiti kožu od starenja
• pomaže pri mršavljenju

Ječam u kulinarstvu
Ovu žitaricu možete pripremiti na razne načine: u varivima, možete ga pirjati, pripremati kao rižoto, začiniti kao salatu.
Ječam možete kombinirati ga s grahom, mahunama, porilukom, povrćem, kiselim kupusom, repom ili gljivama.
Za poznatu ječmenu kašu koristite ječam i vodu u omjeru 1:3 i kuhajte ga sat vremena.
Prženo i samljeveno zrno ječma odlična je zamjena za kavu.
Ječmenim brašnom možete zamijeniti dio brašna za kolače, kruh i peciva.

Salata od ječma i graha


Sastojci:

• 200 grama kuhanog ječma
• 300 grama kuhanog graha
• narezani kiseli krastavci
• kuhani kukuruz
• 1 glavica crvenog luka
• začini – sol, papar
• maslinovo ulje
• jabučni ocat

Pomiješajte sve sastojke i začinite po želji. Dobar tek!

Izvor: Alternativa za Vas

 

[crvendac_011]

Mak - seme zdravlja i veselja

Usporava razvoj multiple skleroze, štiti kardiovaskularni sistem, reguliše krvni pritisak i zgrušavanje krvi. Minerali i vitamini ublažavaju razdražljivost i stres

MALO je osoba koje ostaju ravnodušne na pomen štrudle s makom ili neke druge poslastice, kojoj ovo seme daje poseban ukus i aromu. Mak je zastupljen u gotovo svim kuhinjama sveta, ali mnogi i ne razmišljaju o njegovim lekovitim svojstvima. Dugo je predstavljao simbol sna i smrti, zbog opijuma koji se iz njega ekstrahuje i crvene boje. Najstariji zapisi o njegovoj upotrebi potiču iz Mesopotamije, gde je korišćen u medicinske svrhe, ali i kao "biljka veselja". Atletičari u antičkoj Grčkoj su pre takmičenja pili napitak od vina, maka i meda da bi bili snažniji.


Narodni lekari ga preporučuju za opuštanje mišića, protiv bolova, za iskašljavanje i grčeve u želucu. Upućeni tvrde da je i prava raznica antioksidanasa, koje organizam štite od upala i malignih obolenja.


Seme maka je izuzetno bogato nezasićenim masnim kiselinama, posebno oleinskom i linolnom (esencijalna omega 6 masna kiselina koju organizam ne stvara). Nalazi se u ćelijskim membranama biljaka i učestvuje u njihovoj izgradnji, a podstiče resorpciju i transport vitamina A, D, E i K, koji su rastvorljivi u mastima. Omega 6 masna kiselina može da uspori razvoj multiple skleroze, zaštiti kardiovaskularni sistem, reguliše krvni pritisak i zgrušavanje krvi. Delotvorna je i u lečenju kožnih obolenja.


Oleinska kiselina nije esencijalna, već monozasićena iz grupe omega 9, a organizam može delimično da je sintetiše. Istraživanja naučnika otkrila su da sprečava nastanak karcinoma na nivou gena. Takođe, čuva i kardiovaskularni sistem od oštećenja.

Mak sadrži i omega 3 masne kiseline, koje podižu imunitet i čuvaju organizam od bolesti. Ugljeni hidrati iz ove biljke daju energiju. U sitnom zrnu nalazi se mnoštvo minerala, naročito joda, mangana, magnezijuma, cinka, kalijuma i bakra. Magnezijum učestvuje u stvaranju snažnog antioksidansa superoksid dismutaze. Bakar reguliše stvaranje crvenih krvnih zrnaca, cink usklađuje enzime zaslužne za stvaranje i pokretljivost sperme. Kalijum je veoma bitan za kontrolu srčanog rada i prevenciju kardiovaskularnih obolenja.


Mak sadrži i vitamine grupe B, oksalatne kiseline i amorfne alkaloide. Uz enzime, oni utiču na bolji rad organa za varenje. Minerali i vitamini ublažavaju razdražljivost i stres, a podstiču dobro raspoloženje.


Od semena maka proizvodi se izvanredno ulje, koje je dobra zamena za maslinovo. Jestivo je, a dobija se hladnim presovanjem sirovog semena. Mak koji se prodaje u prehrambenim objektima ne sadrži alkaloide (stvaraju zavisnost), jer je seme osušeno, pa slabo deluje na nervni sistem.

MAK SA BANANOM I SUVIM GROŽĐEM


Sameljite 100 g maka, najbolje svežeg, pa dodajte 50 g suvog grožđa, kašiku meda, sok od pola limuna, 400 kg bundeve isečene na kockice, jednu izgnječenu bananu i prstohvat nane. Sve sastojke izmešajte dobro i služite odmah.

Izvor: Novosti