Zdrava ishrana

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Klice - živa hrana za savršeno zdravlje

Klice - živa hrana za savršeno zdravlje

1.jpg

Klice su najbolja hrana koju možete sami uzgojiti.
Njihov nevjerojatan nutritivni sastav čini ih nezamjenjivom namirnicom u prehrani osoba koje teže savršenom zdravlju.
Dobrobiti klica spominju se u Bibliji, u knjizi o Danielu.
Bile su popularne i u Kini još prije 5000 godina - liječnici su ih propisivali za liječenje mnogih bolesti.
Danas je popularnost klica u porastu, s obzirom na njihovu pristupačnu cijenu i nutritivnu vrijednost.
Klice možete uzgojiti sami od sjemenja biljaka - naprimjer, od sjemenki suncokreta, brokule, kupusa ili mrkve. Klijati možete i mahunarke te orašasto voće.
Njihov blagotvoran učinak na zdravlje može se vidjeti brzo, a studije su razotkrile zašto je to tako.
Naime, sadržaj nutrijenata višestruko se povećava klijanjem.

Nutritivna vrijednost klica


Vitamini
Sadržaj vitamina drastično se povećava tijekom klijanja. To osobito vrijedi za vitamine A, B, C i E. Vitaminski sadržaj nekih sjemenki, žitarica, mahunarki i orašastih plodova može narasti i 20 puta tijekom klijanja.

Masne kiseline
Sadržaj esencijalnih masnih kiselina također buja pri klijanju. Većina ljudi ima manjak esencijalnih masnih kiselina. Redovito konzumiranje klica lako rješava taj problem.

Vlakna
I sadržaj vlakana u mahunarkama, orašastim plodovima, raznim sjemenkama i žitaricama znatno se povećava klijanjem. Vlakna su najvažnija za probavu i mršavljenje, jer se vežu na masti i toksine u našem tijelu i olakšavaju njihovo odstranjivanje.

Enzimi
U klicama može biti i do sto puta više enzima nego u svježem voću i povrću. Enzimi su posebne vrste bjelančevina koje djeluju kao katalizatori za sve tjelesne funkcije. Kvaliteta bjelančevina u mahunarkama, orašastim plodovima, sjemenkama i žitaricama poboljšava se onog trena kada prokliju.

Minerali
Tijekom klijanja minerali se vežu za bjelančevine, što tijelu olakšava njihovu apsorpciju. To vrijedi i za alkalne minerale kao što su kalcij, magnezij, željezo, kalij i mangan. Zahvaljujući alkalnim mineralima klice alkaliziraju tijelo. Mnoge bolesti, uključujući rak, povezivane su s viškom kiselosti u tijelu.

Kako uzgojiti klice kod kuće


Uzgoj klica je odličan način da si osigurate pristup kvalitetnoj svježoj hrani cijele godine.
Kada sami uzgajate klice ne konzumirate neželjene pesticide, aditive i druge kemikalije opasne za zdravlje.
Jedna od boljih metoda uzgoja je korištenje staklenki širokog grla i poklopac za klijanje iz trgovine zdrave hrane, ili gaza i gumica umjesto poklopca.
Koristite samo organske sjemenke za klijanje.
Uvjerite se da ste izabrali sjeme od uglednog dobavljača, koji može jamčiti da ono nije podvrgnuto radijaciji ili termičkoj obradi, jer taj postupak sprječava klijanje.

Što možete klijati


Orašasto voće:
badem, lješnjak, kikiriki

Sjemenke:
lan, suncokret, sezam

Mahunarke:
soja, slanutak, mung dal, grašak, leća

Žitarice:
pšenica, kvinoja, hajdina, kamut, riža, kukuruz, zob, raž

Povrće
brokula, kupus, mrkva, luk, špinat, salata, celer, kupus, repa, rotkvica

Operite ruke prije rukovanja sjemenom.
Prvo uklonite sve polomljene sjemenke ili one koje su promijenile boju, a zatim kamenčiće, grančice ili ljuske koje su se mogle naći u sjemenu.
U staklenku stavite samo jednu vrstu sjemenki.
Kada je o količini riječ, upotrijebite jednu čajnu žličicu sjemenki ili pola šalice zrnja mahunarki ili žitarica. One će se povećavati tijekom namakanja i procesa klijanja.
Preko sjemenki nalijte čistu vodu. Ako stavljate nekoliko žlica sjemenki, prekrijte ih s barem jednom šalicom vode.
Koristite li zrnje mahunarki, orašastih plodova ili žitarica, nalijte barem tri puta veću količinu vode u odnosu na količinu sjemena.
Posudu zatvorite poklopcem za klijanje ili gazom. Ako rabite gazu, osigurajte ju gumicom.
Klice ispirite nekoliko puta dnevno. Budite sigurni da ste ih svaki put dobro ocijedili.
Vrijeme klijanja razlikuje se za svaku sortu. U tablici možete vidjeti vrijeme klijanja za neke vrste žitarica i povrća te količinu vode.

2.jpg

Kad su klice spremne za berbu stavite ih u veliku zdjelu s hladnom vodom i miješajte kako bi popustile ljuske i kožice sa sjemena.
One će obično isplivati do vrha pa ih možete ukloniti. Međutim ne morate se brinuti da uklonite baš svaku ljuskicu.
Dobro ocijedite klice. One su sada spremne za upotrebu!
Možete ih pohraniti pokrivene u hladnjaku oko tjedan do 10 dana, ovisno o vrsti klica.

Savjet

Za povećanje mineralnog sadržaja klica dodajte malo morske trave ili drugih vrsta algi u vodu, dok se sjeme još namače.

Ljekovita svojstva klica


Alfalfa klice preporučuju se djeci i odraslima. Sprječavaju nastanak osteoporoze, karcinoma i srčanih bolesti.
Klice mung dala (mungo graha) čiste organizam od toksina i jačaju funkciju jetre.
Klice badema povećavaju vitalnost organizma i vrlo su ukusne.
Klice brokule su prave mineralno-vitaminske bombe. Sprječavaju nastanak nekolikih vrsta karcinoma.
Klice graška pomažu stabilizirati razinu šećera u krvi, dok klice leće jačaju srce i imunološki sustav.
Klice pšenice potiču rad metabolizma i uklanjaju stres. Mogu ih jesti i djeca.
Klice kvinoje, zobi i raži jačaju otpornost organizma, dok klice rotkvice imaju protuupalno djelovanje.
Klice slanutka jačaju rad gušterače, želuca i srca.

Klice se mogu jesti same, a koriste se i u mnogim receptima. Dodati ih možete u salate, juhe i jela od povrća.
Pripazite da ih dodajete jelima na kraju, jer termička obrada će uništiti njihova nutritivna svojstva.

Izvor: Alternativa za vas

 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Hranimo se loše jer smo - lenji

Hranimo se loše jer smo - lenji

Verujete li svemu što pročitate o zdravoj ishrani? Evo čoveka koji poznaje ono o čemu piše i priča i koji razbija mnoge naše zablude o ne-zdravim namirnicama, nastale pod uticajem neobaveštenih i nedovoljno obaveštenih novinara i još neobaveštenijih kvazi-nutricionista i savetnika za ishranu!

Danas se, baš kao nekada u fudbal, svi razumemo u ishranu - mediji su prepuni saveta, kritika, preporuka, vidljivih i nevidljivih reklama, pa smo se pogubili u tom galimatijasu informacija, koje naše neznanje i neobaveštenost dodatno komplikuju. Dodaju li se tome "stručne izjave" ni malo stručnih ljudi, koji sebe proglašavaju za nutricioniste iliti savetnike za ishranu, a da su se s nutricionizmom upoznali preko jedne ili dve skripte, haos u našim glavama kada podjemo u kupovinu, na pijacu ili u market, postaje kompletan.

Stoga sam se jako obradovala kada sam naišla blog koji možete naći
ovde, čoveka koji svaku svoju reč argumentuje naučnim činjenicama i koji ume da objasni zašto nečemu kaže ne i zašto nešto drugo preporučuje.

Završio je hemiju na tadašnjem Prirodno-matematičkom fakultetu, radio doktorat iz hemije proteina u alergijama kao spoj medicine, biohemije i hemije proteina, u pokušaju na napravi nešto što bi se koristilo kao terapeutsko sredstvo za alergične ljude. Razočaran nemogućnošću da se išta ozbiljno uradi u zemlji, promenio je oblast interesovanja i počeo da se bavi biotehnologijom. Izolovanjem i produkcijom enzima koji su u stanju da nam poboljšaju život, malo ga zaslade (invertaza, amilaze) ili da ga učine zdravijim (oksidativni enzimi za uklanjanje ksenobiotika iz otpadne vode). Ali, hrana je njegova strast. Na svaki način. -Volim da proučavam interakcije između raznih molekula hrane, kako dobijamo arome, kako nastaju otrovi u industriji i šta može da im se uradi da im se smanji toksičnost- objašnjava- Sve ove tri oblasti su prožete. Uvek su u centru zbivanja (istraživanja) najvažniji molekuli – proteini. A ideju za blog mi je dala supruga. Počelo je stavom o hemiji, a pokretački naboj je bila prevara sa šamponom za konje. Tako sam počeo i inspiracija me ne napušta. Mnogi čitaoci su mi sada dragocena podrška. Ima i onih koji su uvek protiv. Bez argumenata, ali njima to ne smeta.

SVE MOŽE DA SE JEDE PONEKAD, ALI SAMO HRANA REDOVNO

1.jpg

- Možete li u par rečenica dati svoju ocenu ishrane Srba - imajući u vidu i pad standarda i sve više hemije u namirnicama?

- Hranimo se lošije nego što bismo mogli. Uglavnom je kriva lenjost za to. Ili neorganizovanost. Uvek se lakše poseže za gotovom hranom, a naročito navodnim sokovima i slatkišima „iz kesice“. Mlade domaćice ponosno iz Maksija nose one mase, prepotentnog imena - torte. Deca su postala despoti po kućama. Uz izostanak mesa, deca više ne piju mleko, ne jedu sir, izostavljaju voće. A roditelji sve to podnose. Prvo se naviknu, pa čak i stimulišu. Naježim se kada čujem mamu koja detetu od tri do sedam godina kaže:„Ako budeš dobar, vodiću te u Mek“. Ali da pad standarda utiče na opšte posezanje za jeftinom, a nekvalitnom hranom - to je neumitna činjenica. Činjenica je i da savremena žena ima mnogo više obaveza od ranijih domaćica, a sve manje slobodnog vremena. Još kada se tu uglave razne serije niskog kvaliteta, zaboravi se i na ručak i na večeru.

- Svakodnevno čitamo razno-razne tekstove, s preporukama za ovo ili ono, s kritikama ovog ili onog, koje često pišu neupućeni, a ponekad i jako pogrešne. Primetila sam da pokušavate, u svom blogu, da prosvetlite neupućene u to šta valja , a šta ne, posebno s aspekta upravo tih preporuka, koje su često štetne po naše zdravlje. Koliko jedan izolovani glas razuma- i znanja, može pomoći da počnemo više da se samoedukujemo, da znalački biramo kome verovati i da odluke o ishrani i promenama u njoj donosimo na osnovi pravih, verodostojnih informacija?

- Posvećenost i profesionalizam su, verujem, najvažniji. Verujete profesionalcu koji se time bavi. Ne može nutricionista, koji nije nikada imao hemiju, da daje pouzdane savete kao što to može školovani nutricionista. Ni on ne zna o hrani ono što znaju hemičar, biohemičar, tehnolog ili farmaceut. Ili lekari. I to baš tim redom. Grozim se prodavnica „zdrave hrane“ u kojima se prodaje sve, samo ne zdrava hrana. A ti ljudi su na društvenim mrežama izuzetno agresivni, bučni i odaju utisak da znaju, naročito linkujući one tekstove koji su uvreda zdravom, stručnom, razumu. Kada sam počeo da pišem blog nisam bio optimista, ali nisam mogao više da trpim sve to što vidim i doživim oko sebe, a da ne odbranim hemiju, često napadanu bez ikakvih razloga. Zahvaljujući kolegama blogerima svakako više nisam usamljeni glas. A da ima šta da se kritikuje, to znaju i oni kojima je hemija daleko van fokusa znanja i zanimanja.

- Bombarduju nas savetima - ne jedite viršle, to je najotrovnije jestivo smeće, sladoled izaziva rak ako se jede neumereno, Mek donalds treba izbegavati u velikom luku, kafu ne piti jer je puna i holesterola, nikako dva i tri u jedan, puni su pojačavača ukusa, nikako ni veštačke vitamine... šta kažu Vaša saznanja, koje su prvih pet ovakvim namirnica koje valja izbegavati?

- Svakako 1. Slatkiši i slaniši pakovani u srebrnim ili zlatnim kesicama (čips, smoki, krekeri, čokoladne bananice) i gazirana pića. 2. Paštete. 3. Supe iz kesice. 4. Hleb (crni, beli i dr. produžene svežine i ukusa), smeđi šećer i. 5. Sva gotova jela.Opet u odabiru ovih artikala koje ste pomenuli, lenjost igra veoma važan faktor. Ili kako se to danas kaže - tempo života. Kafa se nikada ne rastvara bez ostatka. Zašto bi se rastvarala instant kafa? Ima zaista toliko hemije u njoj da sam po prvom iščitavanju čega sve ima u njoj ostavio taj greh za 1 u 2-3 nedelje. Rakom se toliko manipuliše da je to prevršilo svaku meru. Industrijska hrana ima stroge regulative i ako se one ispoštuju ne može da bude kancerogena, ili da na drugi način utiče na zdravlje. Ali ako se dete ne hrani stalno paštetama, viršlama i sve zaliva koka kolom. Sve može da se jede ponekad, ali samo HRANA redovno. Dobra, stara, tradicionalna kuvana hrana. Voće i povrće. Domaće slatko, domaći kolači. Toliko je sve oko nas veštačko da svi umećemo reč domaći. A nekada nije bilo tako. Nekada je bilo samo hrana, kolači, torte. Profit nas ubija, a svi u tome na jedan ili drugi način učestvujemo.

- I pored skupoće i besparice, narod ipak naveliko sprema zimnicu. I konzervansi jesu hemija, ali ako ih uporedimo s kafom, energetskim napicima, slatkišima, sokovima...šta je manje štetno?

- Konzervansi nisu štetni, ako se pravilno koriste. To je zabluda koju podstiču konzumenti sirove hrane, nemajući pojma o čemu govore. Voće i povrće imaju neke od tih supstancija prirodno u sebi. Svakako da bih uvek pre preporučio domaću zimnicu nego instant kakao, ili tri u jedan. Suviše volim hemiju da bih je jeo. Ljudi ne čitaju sastav na kesicama. A i kada ga pročitaju, malo im je od toga razumljivo. Moj zadatak i jeste da ukažem na greške u shvatanju, koristi ili štete od hrane. Tako, imate ljude koje je nemoguće ubediti da je vitamin C ista supstancija i u voću i u tableti. Naravno da je uvek bolje uneti vitamin C kao voće ili povrće, a ne kao tabletu, koja posle može da izazove stomačne (želudačne) tegobe. A zakonom bih zabranio da se deci prodaju energetski napici. Šta će im dodatna energija kada ni sa ovom ne znaju šta će?

-Pišete i o podmetanjima i mešanju namirnica u prodaji, koje nam može ugroziti život. Kako se protiv toga boriti, pri čemu ne mislim na edukaciju, već na društvenu akciju širih razmera?

- Zaštita potrošača u stvarnom životu ne postoji. Evo primera. Kada je bila aktuelna priča o aflatoksinu, na nekoliko adresa sam uputio pismo da se obrate Hemijskom fakultetu, jer imamo sigurno najkvalifikovanije analitičare u Srbiji. Iz zaštite potrošača sam dobio „mutan“ odgovor. Od drugih ni to. Ali, isti ti ljudi trče na TV da kažu svoje mišljenje i rezultate. Nema prosto volje da se uvedu pravila i zaštita proizvođača. Pisao sam o Nuteli i njenim problemima na zapadnom tržištu. Slično su prolazile međunarodne kompanije koje su tvrdile da je jogurt lekovit. Pa, zar nije bezobrazno kada vam neko kaže da je klinički ispitano dejstvo jogurta, a vi znate da nije? Možda je i nešto više od bezobrazluka. Veoma sam pesimističan, jer da sam verovao da će se nešto desiti ne bih se ni aktivirao u ovakvom obimu. Prosto im ne verujem. Ni državnim organima ni svim tim dušebrižničkim agencijama, jer sve ostaje na proizvođaču, a nema toga koji ne bi kvalitet umanjio da bi povećao profit. Još jedan primer. Kupio sam kokos u Maksiju. Za neke recepte. Bio je zastrašujuće buđav. Žalio sam se i dobio nove. I oni su bili smešni, mali, ugruvani. Kada sam kasnije proveravao prodaju i po Maksiju i u Tempu i Ideji, svuda su isti, nikakvi i buđavi. I šta tu mogu kupci? Ništa.

JEDINI PRAVI NAČIN ISHRANE - TRADICIONALNA HRANA

- Mnogo se govori o presnim namirnicama u ishrani. Možete li kratko reći svoj stav o tome ?

- Moj stav je izrazito negativan. Verujem da je tradicionalna hrana jedini pravi način hranjenja. Besmisleno je da mi konzumiramo soju, kao što i Kinezima nije lako da piju mleko. Hrana koja dolazi ima puno bakterija, mikročestica i drugih nečistoća. Samo pogledajte bilo koju plastičnu površinu u kući kako lepi prašinu. Isto se dešava i sa hranom. Svašta pada po njoj. Od čestica gareži (kancerogene) do bakterija i virusa. Ispiranja vodom i sodom bikarbonom su bez efekta. Sve je tu, netretirano. Ako se hrana peče ili kuva, mnoge od tih čestica nestanu, ili izreaguju tako da su manje štetne. A sve bakterije stradaju. Sirovi bademi, orasi, zašto da ne? To se uvek jelo sirovo. Sušeno voće i povrće, da, ali ako nije industrijsko ili nije „na brzinu“ izdimljeno i prosušeno u nehigijenskim uslovima. Mi se mnogo igramo sa hranom. U Kini i Americi su na stotine smrtnih slučajeva od bakterija i virusa, jer hrana nije DOVOLJNO termički obrađena. Koliko bi ih tek bilo da je jedu sirovu? O specifičnim „slučajevima“, i našim i njihovim, najradije ne bih, jer bih lako iskliznuo iz granica pristojnosti. Njihovo tržišno dejstvo je čista šteta, koja prelazi u kriminalno delovanje, po mojoj proceni.

- Možete li majkama, koje nekritički trpaju eurokrem svojoj deci u usta, objasniti šta time rade?

- Šta mislim o eurokremu? Stvarno ništa dobro. Zato sam i odvojio vreme sa napravim alternativnu recepturu koja nema emulgatore, stabilizatore, palmina ulja i ko zna čega još. Nesvesno majke štete deci. Navikavaju ih na konzumiranje aditiva koji su im potpuno nepotrebni. Pa svako zna da slatkiš u kućnim uslovima traje do 7 dana. I to u frižideru. Kako ta čudovišta prežive toliko na policama u onoj jadnoj ambalaži? Eurokrem i ostali namazi se prave od jeftinih sirovina. Domaći kolači ne.

2.jpg

- Ako Vam nije teško, ako je to u domenu Vašeg interesovanja, možete li nam ponuditi jelovnik za jedan dan - zdrav, ukusan i ne preskup?

- Kao i svi muškarci i ja se u domaćinstvu oslanjam na suprugu koja je, kako rekoh, veoma česta inspiracija ove moje blogerske aktivnosti. Ja uglavnom eksperimentišem. Igram se, kako u laboratoriji, tako i u kuhinji. Ukratko, za doručak neki namaz – pašteta (riblja ili jetrena – koje ona pravi), jaja na sto načina, kajmak. Deca (20 i 22 J) su kao i ja zavisnici od kakaoa u mleku. Naša topla čokolada. Užina ,neka voćkica, mada kod nas dominiraju jabuke i banane. Ili krekeri sa susamom, makom i ko zna sve čime, što Mira (moja supruga) dodaje. U sezoni bilo koje voće. Problem je to što oboje „visimo“ u laboratoriji skoro ceo dan. Sada su i naše ćerke po ceo dan na fakultetu. Tako da je ručak meso (ne biramo) + mešano povrće i zasladimo se ponekad domaćim slatkom. Jedemo naravno i razne čorbe, supe i sve što spada u klasičnu srpsku kuhinju. Užina je kod nas grupna, laboratorijska i tu bude i slanog i slatkog i voća. Večera laka, mleko s kakaom ili kiselo mleko (i to pravimo), neko parče pite, projare i sl. Naravno, doručak može da bude i sladak i domaće pecivo. Skromno, ali traži vreme i isprobavanja i borbu sa decom, koja, videvši šta druga kupuju ili nose, nisu želela domaće užine, ali sada je lakše kada su starije. Naš posao naučnika nije uopšte kompatibilan s normalnim načinom hranjenja i jako je teško sve uklopiti. Pogotovo kada sve što se prodaje postaje razočaravajuće loše. Nekada smo se smejali našima koji su pričali o „plastičnoj“ hrani u Americi i jajima, koja se godinu dana ne kvare u frižideru. A sada i nas hrane sličnom hranom.

-Mnogo se govori o maslinovom ulju, ali je primetno neslaganje oko načina kuvanja s njim. Neki koriste ulje od komina, smatrajući da ono nije kancerogeno kada se prži, neki veruju da nije kancerogeno ni ono extra virgine. Šta Vi kažete?

- Maslinovo ulje, po meni, nikada nije za prženje na najvišoj temperaturi. Ima nisku tačku paljenja i dimljenja, pa se zato industrija okrenula palminom ulju, ali ne ovom koje se prodaje kod nas, ono je posebna prevara. Za prženje su potrebne i „dobre“ zasićene masti, jer tzv. dvostruke veze pri visokoj temperaturi generišu dugoživeće radikale. I, naravno, što je ulje više „nevino“ to je opasnije kada se greje, jer prisutni antioksidanti postaju kancerogeni proizvodi. Hladna upotreba je ok, ali i tu se raširila neka posebna zabluda da je ono mnogo bolje od suncokretovog. A nije. Možda je ukusnije, ali ima istu energiju, a antioksidanti iz njega ne mogu da dođu do izražaja, jer bi moralo mnogo ulja da se pojede. Zelena boja mnoge zavede da je „super“. Ne znam da li je još neko primetio da ulje, nakon otvaranja, veoma brzo menja boju u tamniju nijasnu zelene. Rafinisana i izbeljena ulja su bolja za prženje, ali nisu i dalje bolja od suncokretovog. Ili masti. Ili palmine masti.

PREŽIVLJAVANJE SPUŠTA SVE MORALNE NORME

- Volela bih da ponovite svoju tezu o kupovini ljubavi, od strane roditelja koji deci nekritički suze brišu novim i novim čokoladicama?

- Ljubav u siromašnim zemljama veoma često počinje da se meri kupljenom robom. A najjeftiniji su slatkiši. Mislim da kroz kupovinu slatkiša majke „kupuju” decu. Nažalost i deca su danas jeftina za kupovinu, Malo maminog (ili tatinog) mira u ovom stresnom vremenu ne vredi narušavanja dečijeg zdravlja. Ali, ako se uz to uzme hleb pun aditiva, a sve zalije koka kolom, zlo postaje ogromno. Klasičan problem u razumevanju štete je što nema drastičnih promena trenutno. Nema bolova u stomaku, ubrzanog gojenja ili zubobolje. Ali biće. Kasnije. Jer tu su i isti (ZLI) proizvodi i u čokoladnim blokovima. Ili bombonama. Zašto majke ne posvete svoje vreme pretvaranju opipljive i sigurne ljubavi u dobar kolač? Ali, problem je realno veliki, jer deca vole da kupuju u blizini škola. Čudna je ovo zemlja. Organizujte se roditelji da svi kiosci na ivicama škole nestanu. To je put ka boljem zdravlju dece, jer deca se danas stide da nose užinu. Iz glupih američkih serija preuzeli su odvratan temin „gubitnici“. Zašto se roditelji tako lako predaju? Pa ko će da ih voli i štiti ako ne roditelji? Nauštrb neke svađe i dugotrajnog raspravljanja. Svedoci smo ovih dana da i Mek i razne veštačke paštete obilaze škole i bezobrazno prekidaju nastavu, promovišući svoje otrove.

- Napisali ste -Brine me to što moju i vašu decu nema ko da zaštiti, kao što ma ko u Francuskoj, Americi i Nemačkoj.- Mislite li, nadate li se, da će se u dogledno vreme situacija promeniti i mogu li gradjani i kako da nateraju državu da ih zaštiti od otrova u hrani?

- Ne. Za nas trenutno nema nade. A evo i konkretno razloga za moj konstantni pesimizam. Bar polovina dece ima roditelje koji su nezaposleni, a ne mogu da se organizuju i pasivno dežuraju ispred škole, kako bi sprečili dilovanje droge, tuču dece, napade na nastavnike i sl. Štaviše, većina roditelja daje sebi za pravo da se meša i u nastavu i to onih predmeta koji su im apsolutno nepoznati. Mi to nismo radili. A mogli smo. Kako onda da se pokrene neka akcija spašavanja od zatrovane hrane? Preživljavanje spušta sve moralne norme. Lekari naplaćuju usluge, inspektori ne rade ono što bi trebalo, šverceri prodaju i meso na haubi automobila. Svi bi samo jeftinije, a ne i kvalitetnije. Zato kada nema motiva, neće biti ni bolje. A država? Od nje nema nade. Ako država ne ulaže u nauku, a dokazano je da samo ulaganje u nauku stvara privredni razvoj, nekada i “privredni bum”, šta onda da očekujemo u kontroli onoga što nam je na tanjiru? Recimo, odakle ikome pravo da reklamira čips kao hranu, ako je to antihrana? I bez toksina, bakterija, teških metala, pesticida i ko zna čega još.

- Postoji li zdrav slatkiš?

- Da. Torte bez margarina, posni i mrsni klasični kolači naše trpeze (opet bez margarina). Recimo, Tajana (Slasno i opasno) ima super blog na kome pravi svakakve inspirativne slane i slatke đakonije. Ovih dana smo isprobali njene „praščiće“, u Mirinoj izvedbi. I svi smo uživali. Takvi blogeri bi mogli da naprave MEGA BLOG KUVAR, sa proverenim recepturama, a koje bismo i mi hemičari pogledali i sugerisali ispravke, ako ih ima. Recimo, uvek buter umesto margarina. I ima još dosta blogova o hrani koje čitam sa uživanjem. Sva sreća da čitanje tako dobrih recepata ne goji.

- Čini mi se da jedini imate primedbe na sapune iz domaće radinosti. Šta najviše zamerate?

- To što ih prave osobe koje pojma nemaju o hemiji. Američka sredstva za pranje i njihovo iskustvo nije kod nas primenljivo. Naša je voda tvrđa, ima više kalcijuma i magnezijuma, pa takvi sapuni lošije peru. Sapun mora da se pravi precizno, sa jasnom računicom, bez prevara tipa „prirodni sapuni“ ili „lekoviti sapuni“. Prirodni sapuni ne postoje, jer ako i masti jesu prirodne sirovine, hidroksidi to nisu. Lekoviti sapuni postoje, ali to nisu oni sa dodatim uljima koječega, već oni pravljeni po farmakopeji. A kada se još pojave oni koji kao sastav pišu natrijum hidroksid i ulja, naježim se. To su sirovine. To nije sastav. A najviše me nervira kada vidim kozije sapune kao lekovite. Na osnovu čega? Ko ih je proglasio lekovitima? Zna se da su brojne alergijske reakcije i na stare sapune, bez detergenata, bile prouzrokovane raznim etarskim uljima. E sada, kod nas ne postoji kontrola kvaliteta hrane, šta tek reći o kontroli ulja, hidroksida i etaskih ulja. Zato sam ih i nazvao prodavačima magle. Neznanje nije opravdanje.Višak masti u sapunu se ovde zove „popust“. Ako imate 5% takve masnoće sapun lošije pere, jer se troši deo da rastvori tu masnoću. ali bar ne nagrizaju kožu. Taj višak u stvari služi da sapuni nemaju višak „žive sode“koja bi oštetila kožu. (A to hemičari mogu lako da odrede). Stoga podržavam inicijativu da se sapuni isprobaju u kućnim uslovima, jer je to deset puta jednostavnije nego npr. napraviti dobar kolač. Mućenje sapuna ili šlaga. Eto, toliko je jednostavno. Mi na Hemiji bismo mogli da napravimo smešu tih masti i da napravimo rastvor hidroksida, samo ako bi bilo zainteresovanih da se poigraju u kućnim uslovima. Pojedinci su mi slali ili donosili uzorke raznih INTERNERT GURUA. To nijje bila uvek dovoljno kvalitetna roba, ali je bila mnogo bolja od jeftinih turskih sapuna koji se prodaju po pijaci.

JEDNOSTAVNA TAJNA ISHRANE


- Imate li uvid u kvalitet hleba koji jedemo? Znate li , možda, koji je i da li uopšte postoji autentični integralni ili crni ili raženi hleb, aa ne samo obična hleb obogaćen bojom da pocrni?

- Imam samo svoj utisak da je hleb postao plastičan. Nijedan od hlebova niti je ražani, niti „crni“, niti beli. U njima najviše ima hemije. I to ne one dobre. Brašno je već obogaćeno aditivima. Zato i postoji tolika razlika u istom tipu brašna. Ovo je moj utisak, jer pratim postojanje različitih prodavaca aditiva za pekarsku industriju. Uzgred, zašto komad hleba zagrejan u mikrotalasnoj dobija gumasti karakter?Starinski hleb koji pravi moja tašta je čudo od hleba. Ali i svi hlebovi koji izlaze iz male kućne pekare su potpuno drugačiji od kupovnih. Za sada ne možemo uvek da nađemo hemijski netretirano brašno. Mali, lokalni mlinovi imaju takvo brašno. Samo, kod nas ne postoji dobra (jeftina) internet prodaja.

- Neki su šećer zamenili stevijom? Šta kažete na to?

- Steviju sam isprobao i ja. Uglavnom da osetim taj ukus. I kada nisam koristio prečišćeni steviozid, imao sam utisak kao da pijem kafu sa koprivom. Limunada je bila još gadnija. Steviozid je OK, ali čem?. Nema nikakvih opravdanja da se izbaci šećer, a zameni stevijom, osim u slučajevima specifičnih metaboličkih poremećaja. Šećer daje ukus i kolačima i roštilju. Zašto bismo ukidali čist, rafinisani šećer, bez ikakvih dodataka, stevijom ili aspartamom? Aspartam ima negativnu reklamu iako nema dokaza za njegovu štetnost. Korišćenje prironih zaslađivača je verovatno bezbednije, ali je korišćenje šećera potpuno bezbedno. Ako se preteruje, ništa nije zdravo.

- Možete li nam otkriti tajnu sopstvene ishrane. Gde i koji hleb kupujete, jedete li sarmu, zaprženu čorbu, kakve sokove pijete, kupujete li zeleniš u proleće, ko Vas snabdeva krompirom, koliko je zdrav kupus koji kupujemo za zimnicu?

- Redom: hleb, slatkiše (osim čokolade) i slaniše pravi moja supruga. Sarmu obožavam i naravno jedem. Najlepša mi je taština. Ali zaprženo nam ne prija, tako da ne koristimo takav tip hrane. Sokove uglavnom pravi Mira. Zeleniš kupujemo ili dobijamo sa sela, od rodbine. I kada kupujemo, uglavnom znamo od koga je i to nije „prepskano“ ili prezalivano na tezgama ili od nakupaca. Osim voća. Ali ne može čovek baš sve da kontroliše. Navodno je organska hrana stvarno organska. Pa eto, planiramo da ih pronađemo i tako se dodatno zaštitimo od nekontrolisanih zloupotreba agrohemije. Mleko i sir kupujemo od „naše“ Dragane na pijaci, a za jogurt i kiselo mleko smo kupili Severinov aparat. Ovo Mi je opet supruga J. Kvalitet kupusa mi je nepoznanica, ali kupujemo ga na pijaci, samo da nije tzv. futoški. Prolazeći jednom uz put, videli smo kako ga zalivaju stajnjakom, a sve je strašno s.... Od tada mi se ogadio, pa kupujem onaj koji nije „futoški“. Krompir kupujemo godinama od iste braće na pijaci, ako nemamo seoskog dobavljača. Trudimo se. Ako Vam ne uspe zimnica, nisu krivi recepti, već loša so (ne bi trebalo da bude jodirana) i loš kupus. U gradovima i klima.

- Zamolila bih Vas za savet - tovljena piletina ili junetina u vidu govedine, paradajz ili pelat, rečna riba ili losos koji nije losos, pasulj ili sočivo?

- Bojim se da i nemamo neki izbor. Piletina je realno odvratna. Kupujemo je na selu već gidnama, ali i to su neki hibridi. Bar ne smrde kao oni u Maksiju i drugim supermarketima. Meso i prerađevine u kasapnici na pijaci, ali ne kod Matijevića. Iako ništa nije kod nas jeftino, kao porodica spremni smo da kupujemo skuplje, ako je kvalitetnije. Ali, nema odavno dobrog mesa. Jer se i stoka hrani jeftinom i lošom hranom. Kada vidite uvoznu slaninu, koja je red mesa, red slanine, potpuno pravilnog izgleda budite sigurni da jedete tehnološki prerađeno meso. Od otpalog ribljeg mesa Japanci odavno prave svinjetinu, govedinu i sl. Malo tehnologije i mnogo aditiva i arome. Zato je nama selo i komunikacija sa domaćinima na selu jedini način opstanka.

- I na kraju , koliko je civilizacija daleko od hrane u kapsulama? I je li ona manje otrovna od sadašnje hemije u našoj hrani?

- Veoma smo daleko. Kapsule su bile san. Ali raznovrsnost i volumen ostaju rezervisani samo za hranu.

Lično, zahvalna sam gospodinu Zoranu Vujčiću, prof dr bi trebalo da napišem ispred njegovog imena, ali vidim da je on to propustio da napomene pa neću ni ja ( smešak), na trudu , vremenu i volji da onima koje to interesuje objasni mnoge stvari iz svoje struke koje su za nas životno važne. I na tome što ima čak i snage da se bije s vetrenjačama, protiv neupućenih, koji bi da opovrgnu njegov stručni, naučnički stav, zasnovan na saznanjima i istraživanjima. A posebno mi je drago i uliva mi mnogo optimizma, to što je u prilici da svojim studentima, ljudima koji će jednog dana uticati na našu ishranu i koje će, možda, nekada država angažovati da brinu o zdravlju nacije , ne iz ordinacija nego iz laboratorija u kojima se kontrolišu namirnice, da njima, dakle, na pravi način prenese ono što se zove nauka, istina i činjenice.

Izvor: Negoslava.blogspot.com
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Prehrana s puno šećera nije zdrava prehrana

Prehrana s puno šećera nije zdrava prehrana

Čuvajte se "slatke smrti"


secer.jpg

Jedete li uglavnom zdravu hranu, ali povremeno pijete zašećerene sokove i smažete poneki desert?
Prema novom istraživanju, i te "umjerene" količine šećera koje je službena medicina dosad smatrala prihvatljivom krive su za kronične zdravstvene probleme i povećanu smrtnost.
Istraživači sa Sveučilišta u Uti utvrdili su da su već i tri limenke zaslađenog pića štetne po reproduktivno zdravlje.
Tako mala količina šećera udvostručuje opasnost od prerane smrti čak i onima koji se inače zdravo hrane.

Preporuka koja ne vrijedi


Znanstvenici su željeli testirati preporuku američkog Nacionalnog savjeta za istraživanje, prema kojoj se jedna četvrtina dnevnog unosa kalorija smije sastojati od hrane s dodatkom šećera.
U ovom je istraživanju proučen utjecaj šećera na nekoliko skupina miševa smještenih u različite prostorije, prenosi Natural News.
Svaka je prostorija bila opremljena različitom hranom.
Svaka je skupina miševa dobila hranu koja je bila 75 posto zdrava i puna vitamina i minerala.
Jedna je skupina dobila, kao dodatak, 25 posto hrane s dodanim rafiniranim šećerom, a druga 25 posto hrane s ugljikohidratima temeljenima na kukuruznom škrobu.
Obje su skupine miševa kontinuirano praćene da bi se utvrdile eventualne razlike u zdravlju.
Nakon 32 tjedna, uočeno je mnogo razlika između skupine koja je jela zašećerenu hranu i skupine koja je jela ugljikohidrate iz škroba.

Smrtnost i smanjena plodnost

U tom je razdoblju uginulo dvostruko više ženki hranjenih šećerom nego ženki iz druge skupine.
Mužjaci hranjeni šećerom imali su 25 posto manje potomaka od mužjaka iz kontrolne skupine.
Zdravlje potomaka bilo je jednako loše kao i zdravlje roditelja hranjenih šećerom.
To je prilično uvjerljiv pokazatelj koliko je rafinirani šećer štetan po zdravlje.
"Naši rezultati dokazuju da dodani šećer unošen u koncentracijama koje se trenutno smatraju sigurnima uzrokuje dramatično nepovoljne učinke na zdravlje sisavaca", objavili su istraživači sa Sveučilišta u Uti.

Ugroženo više od zubi

Kad smo bili mali, upozoravali su nas da puno šećera kvari zube, ali danas znamo da su posljedice stalnog uzimanja šećera puno gore od karijesa.
Šećer uzrokuje ili pogoršava staničnu upalu, čime narušava funkcioniranje stanica.
Molekule šećera nanose stanicama mikroskopske ranice, koje ne izazivaju bol, pa nas ne navode na izbacivanje šećera iz hrane.
Nažalost, konzumiramo šećer i ne vidimo kako nas to dovodi do oslabljenog imuniteta i niza bolesti.

Dijabetes

Dijabetes tipa 2 možda je najočiglednija posljedica pretjeranog unosa šećera.
U ranoj fazi ovog tipa dijabetesa, stanice postaju otporne na inzulin, pa ovaj hormon postaje nedjelotvoran.
Posljedično, glukoza ne uspijeva ući u stanice te se gomila u krvi, uzrokujući upalne procese zvane metabolički sindrom.
Iako je već i sam metabolički sindrom opasan jer postavlja temelje srčanim bolestima i raku, otpornost na inzulin često vodi do dijabetesa tipa 2.

Zdravlje srca i krvnih žila

Prema američkom istraživanju iz 2010., osobe koje dobivaju 25 ili više posto dnevnih kalorija iz dodanog šećera imaju 3,1 puta veći rizik od preniskog nivoa dobrog kolesterola (HDL).
Također, tko jede puno šećera ima veće izglede od opasno visokih nivoa triglicerida.

Karcinom

Zloćudne stanice vole glukozu.
Ta činjenica služi liječnicima da lakše otkriju moguće nakupine zloćudnih stanica u organizmu.
Pregled pozitronskom emisijskom tomografijom (PET) počinje s ispijanjem šećerne otopine.
Nakon što se šećer apsorbira u krvotok, skeniranjem se traže područja koja "gutaju" najviše šećera: tamo bi mogle biti zloćudne tvorevine.
"Podaci potkrepljuju hipotezu da su stanice raka ovisne o glukozi te da bi smanjenje unosa glukoze moglo zaustaviti njihov rast", ističe Don Ayer, istraživač sa Sveučilišta u Uti.

Smanjujte šećer postepeno

Ograničite li unos šećera, smanjit ćete rizik od brojnih oboljenja, ali imajte na umu dva upozorenja.
Šećer se ne krije samo u slatkišima, nego i u kruhu, keksima, senfu, kečapu i raznim nadjevima sa salatu.
Ne pokušavajte naglo skresati šećer, nego idite korak po korak i pomalo smanjujte doze.
U slučaju brzog smanjenja unosa šećera, javit će se žudnja za njim, kojoj će vam biti teško odoljeti.

Izvor: Alternativa za Vas
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
10 top saveta za zdravlje i vitkost

10 top saveta za zdravlje i vitkost

Pogledajte kako na jednostavan način i uz male promene navika u ishrani možete da poboljšate zdravlje i da smršate.

1.jpg

JEDITE POLAKO I DUGO ŽVAĆITE
Namirnice koje su veće i tvrđe i zahtevaju da se dugo žvaću (jabuka, celer, šargarepa ili orasi), okupiraju nas i upošljavaju naša usta duže od hrane kao što je to recimo čips. Vašem telu treba vremena da registruje sitost, pa je zato bolje jesti sporije, ukoliko želite da budete mršaviji.


NAJBOLJA JE PRIRODNO UZGAJANA HRANA

Krompir raste iz zemlje, a jaje dobijamo od kokoške. Međutim, odakle dolaze grickalice i slatkiši? Ako je odgovor: iz fabrike, zaobiđite ih. Od neobrađene, presne hrane imaćete najviše koristi, tvrde stručnjaci. Termička priprema hrane oduzima joj nutritivne vrednosti kao što su antioksidansi, vlakna, pa čak i kada joj dodaju hemijske zamene, ništa ne može da zameni prirodno uzgajanu hranu.

U VOĆNOM UKUSU NEMA VOĆA
Ako na pakovanju vidite da piše „sa ukusom…“, to znači da je iz te hrane izvučena njena prava aroma i zamenjena fabričkom. Reč „prirodan“ samo znači da je aditiv biljnog ili životinjskog porekla, što ne mora biti zdravo kao što zvuči. Naučnici su napravili ukuse upotrebljavajući bakterije i nazvali ih zdravim. A zar biste kupili proizvod da na ambalaži piše „sa ukusom bakterije“?

PROČITAJTE SADRŽAJ NA POLEĐINI PROIZVODA

Ono što piše na prednjoj strani proizvoda je reklama, zato obrnite kutiju da biste otkrili pravu istinu. Što više pomenutih sastojaka, veće su šanse da je hrana obrađena i veštačka, a samim tim i za izbegavanje.


SLADOLEDOM ZADOVOLJITE ŽELJU ZA SLATKIŠIMA

Kada poželite sladoled, nijedan lajt ili bez holesterola neće moći da vas zadovolji. Ovakva dijetalna hrana će vas ostaviti gladnima i imaćete osećaj da ste prevareni. Stručnjaci savetuju da uzmete zalogaj ili kašiku pravog slatkiša i zadovoljite vaša čula. Potrudite se da vaš izbor bude desert koji sadrži voće ili med.


KALORIJE SE UNOSE I KROZ PIĆE

Neka pića deluju zdravo zbog boje i pakovanja, kao na primer veštački hladni čajevi i sokovi, a zapravo su zaslađene vode. Nemojte dozvoliti da vas ambalaža zavara. Za zdraviji gutljaj, probajte ceđenu limunadu, mineralnu vodu sa malo limuna ili prirodan ohlađeni čaj.


PROVERITE KAKVO MESO KUPUJETE
Ako primećujete da se vaša deca pretvaraju u lopte, ko zna šta jedete. Kada birate mesne prerađevine kao što su viršle, kobasice ili paštete, unosite aditive umesto hranljivih materija. Zatražite od vašeg mesara da ono što kupujete iseče ili samelje pred vama.


HRANITE SE MEDITERANSKI

Ne morate jesti ribu samo kada otputujete na more. Tanjir grilovane ribe i svežeg povrća, ali i čaša vina, mogu bar jednom nedeljno da budu na vašem jelovniku. Mediteranska ishrana umanjuje rizik od bolesti srca, ali održava i vašu vitkost.

NE PRETERUJTE S HRANOM PRE SPAVANJA
Automobilu je potreban benzin kada se vozi, a ne kada stoji u garaži — zašto bi onda najobimniji obrok bio uveče kada sagorevamo najmanje kalorija? Umesto toga, težite da unesete petsto pedeset kalorija za doručak, petsto za ručak i četristo za večeru, dok bi užina trebalo da iznosi sto kalorija.


UČITE OD VELIKIH KUVARA

Svi volimo da gledamo majstore kako pripremaju vrhunska jela na TV. Ljudi gledaju ove emisije i misle kako je to za njih naučna fantastika i kako nikad neće moći i sami tako nešto da pripreme. Nije tako. Ukradite od njih neke trikove i poslušajte njihove savete u vezi s pravilnim odabirom svežih namirnica i počnite da pripremate zdravije obroke.


Izvor: Zenskikutak.rs
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Razlika između zelenih sokova i frapea

Razlika između zelenih sokova i frapea

sokovi.jpg

Danas su jako IN prirodni sokovi ili farpei. Pitate se u čemu je razlika. Pa evo odgovora:
Zeleni sokovi

  • Za napraviti sokove trebamo imati sokovnik
  • Sokovnikom izvlačimo tekućinu iz voća i povrća, ta tekućina ne sadrži vlakna
  • Lakše su probavljivi
  • Čim popijte sok, to ide ravno u krv i stanice
  • To je najlakši način da dobijete fitonutrijente u obliku koji se najviše apsorbira jer koncentrirane hranjive tvari idu izravno u krvotok.
  • Vrlo su alkalni (to je ok).
  • Dati će vam zdrave pokrete crijeva. Ako imate tendenciju opstipacije, ovi sokovi će vam pomoći rješiti te proble.
  • Velika su pomoć kod mršavljenja.
  • Imaju malo kalorija.
  • Smanjiti će apetit.
  • Kada zeleno sokove pijete redovito, polako će nestajati želje za šećerima i rafiniranim ugljikohidratima (kao što su tjestenina, riža, krumpir i prerađena hrana).
  • Ako samo jedete voće nikada toliko fitonutrienata ne možete konzumirati na taj način, kao kada popijete sokove gdje su koncentracije mnogo veće.
Zeleni frapei

  • Frapei se prave u mješalici (blenderu)
  • Oni imaju puno vlakana (ovo je jako važno ako ne konzumirate dovoljno vlakana u prehrani).
  • Može biti zamjenski obrok, opet zahvaljujući vlaknima.
  • Iznimno je alkalan.
  • Odličan način da djeci „podvalite“ malo zelenila (špinat, blitva, celer….) jer u malim količinama neće izmijeniti okus voću u frapeu.
  • Daje vam obilje energije.
  • Odličan načina da „jedete“ povrće bez kuhanja.
  • Brzo i lako se naprave, a i blender je lakše očistiti nego sokovnik.
  • Koštaju manje novca nego zeleni sokovi (zbog manje količine, ali zato i manje količine i konzumirate jer nisu koncentrirani kao sokovi)
  • Imaju malo kalorija.
  • Pomoć kod mršavljenja.
  • Sadrže puno vode pa su odlične za održavanje hidratacije.
  • Lako su probavljivi
Kao što možete se može vidjeti mnogo je sličnosto između zelenih sokova i frapea.
Glavna je razlika što zeleni sokovi ne sadrže vlakna i više su koncentriranija, a čim ih se popiju, oni idu ravno u krvi i stanice. Ovo je iznimno korisno za ljude koji su bolesni i čije tijelo treba puno nutrienata. Zeleni frapei s druge strane imaju puno vlakana, pa mogu biti zamjena za obrok.

Kako napraviti zeleni sok:

Trebate bazu (ili 1 krastavac, 2 ili 3 mrkve ili 1 jabuka)
Trebate zeleno lišće (možete napraviti različite kombinacije- špinat, kelj, rukola, blitva, salata i sl). Ovdje dodajte i korjenasto povrće poput celera, cikle, repe..! Dovoljno je u jedan sok kombinirati 3-4 sastojaka. Ne stavljajte vodu ili led u sokovnik. Samo povrće, voće i zeleno lišće. Dok ne naviknete na okuse raznog povrća, obavezno stavljajte jabuku u sokove da okus bude slađi i ljepši.


Kako napraviti zeleni frape:

Trebate nekakvu tekućinu u koju se sve miješa. To može biti voda, kokosova voda, ili bademovo mlijeko (ili bilo koja vrsta mlijeka koja vam najviše odgovara). Možete dodati i prirodni sok od naranče. Dodaj neko voće, te neko zeleno lišće (ovisno o tome što trenutno imate u vašem hladnjaku).

Kombinirajte sve što vama padne na pamet, igrajte se okusima i uživajte u zdravoj prehrani!

Izvor: Lifex.hr
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Kozje mleko - najzdravije i najsličnije majčinom

Kozje mleko - najzdravije i najsličnije majčinom

Savršeni je saveznik u borbi protiv stresa, bronhitisa, alergija, smanjuje rizik za nastanak karcinoma pluća jer sadrži specifičnu linolnu kiselinu koja poseduje antikancerogeno dejstvo, mogu da ga piju i dijabetičari

1.jpg

Kada je reč o mlečnim proizvodima, kozje mleko spada u najzdravije namirnice. Njegov sastav ima najveću sličnost sa majčinim mlekom. Očigledno da su to znali i stari narodi, s obzirom na to da su ga preporučivali za jačanje imuniteta, lečenje i jačanje pluća, kao i protiv tuberkuloze. Kozje mleko je savršeni saveznik u borbi protiv stresa, bronhitisa, alergija. Takođe, smanjuje rizik za nastanak karcinoma pluća, a mogu da ga piju i dijabetičari.

Sadrži vitamine B1, B2, B6, B12, važne za jačanje nervnog sistema, a i 47 odsto više vitamina A u odnosu na kravlje mleko. Kalijuma ima 134 posto više, dok je bakar u četvorostrukom većim koncentracijama. Obiluje i mineralima kalcijumom i fosforom koji su važni za čvrstinu kostiju, kao i cinkom i selenom, snažnim antioksidansima bitnim za održavanje imuniteta. Na osnovu rezultata istraživanja do kojih su došli, španski naučnici ovo mleko preporučuju i osobama koje pate od anemije izazvane nedostatkom gvožđa u krvi. Oni tvrde da upravo kozje mleko podstiče bolje iskorišćavanje gvožđa u organizmu i obnovu hemoglobina, sastojka gvožđa koji i sadrži ovaj mineral. S druge strane, u mlečnim mastima nalazi se i specifična linolna kiselina, koje u kravljem mleku uopšte nema. Istraživanja potvrđuju da ta linolna kiselina poseduje antikancerogeno dejstvo, zbog čega bi kozje mleko trebalo preventivno da se konzumira u odbrani od kancerogenih oboljenja.
A s obzirom na to da koze jedu koru biljaka, njihovo mleko je bogato i silicujumom, mineralom koji povoljno utiče na kvalitet kože, kose, noktiju i nervnog sistema. Kozje mleko treba piti i zbog obilja oligosaharida koji deluju protivupalno, a istovremeno regulišu poremećenu funkciju creva, takođe zbog manjka laktoze, odnosno mlečnog šećera, koje kravlje mleko sadrži u daleko većim količinama.
Kod odraslih osoba kozje mleko može pomoći u sprečavanju pojave visokog krvnog pritiska i ateroskleroze. Zapravo, kalijum predstavlja esencijalni mineral za održavanje normalnog krvnog pritiska i funkcije srca.

2.jpg

Jedini problem vezan za kozje mleko je u tome što, zapravo, ima karakterističan miris i ukus zahvaljujući slobodnim masnim kiselinama koje poseduje. Međutim, pravilnom preradom karakteristične masne kiseline ostaju vezane u gliceridima, što u značajnoj meri smanjuje njegov neobičan ukus. U svakom slučaju, kozje mleko ima nutritivne i zdravstvene prednosti u odnosu na kravlje mleko, poseduje antialergijska svojstva i bolje se vari , oko 40 minuta, a kravlje čak čitavih dva i po sata. Upravo zbog lakše svarljivosti naročito se preporučuje starijim osobama i rekonvalescentima. Inače, kod dece koja su hranjena kozjim mlekom, uočen je brži rast, veća telesna masa i bolja mineralizacija kostiju u poređenju sa mališanima hranjenim kravljim mlekom. Da bi se zadovoljile dnevne potrebe organizma dovoljno je popiti čašu kozjeg mleka od 200 mililitara. Ta jedna šolja obezbeđuje mališanima čak 18 odsto dnevnih potreba u proteinima koji su bogati esencijalnim aminokiselinama, za razliku od kravljeg mleka koje obezbeđuje 13 procenata. Kozje mleko je naročito pogodno za ishranu beba neposredno nakon prestanka dojenja, jer ne sadrži određenu protein kazein koji često izaziva alergijsku reakciju kod dece.
Da bi duže trajalo, kozje mleko može i da se zamrzava, ali zbog ukusa ne duže od pola godine. Jednom odmrznuto treba da se iskoristi u roku od najmanje sedam dana.

SURUTKA, KOZJI SIR I JOGURT

Surutka, kozji sir i jogurt takođe predstavljaju moćna prirodna lekovita sredstva. Pospešuju rast i razvoj digestivnog trakta, a preporučuju se i u prevenciji i terapiji oboljenja jetre, kao što je masna jetra, ciroza, mononukleoza. Delotvorno je i kod osteoporoze, povišenog holesterola i krvnog pritiska, upalnih procesa, poboljšanje rada bubrega...

3.jpg

Proteini iz kozje surutke poznati su kao brzi proteini jer se brzo apsorbuju i direktno snabdevaju mišićne ćelije energijom i neophodnim aminokiselinama. Zbog efekta koji postiže, surutka se preporučuje atletičarima i rekreativcima jer obezbeđuje brz oporavak mišića posle treninga. Ona je i izvanredan izvor proteina i za trudnice, jer je kod njih za trećinu povećana potreba za belančevinama. Sadrži kompletne proteine i obezbeđuje sve aminokiseline neophodne za dobro zdravlje.
Kozja surutka je prirodno bogata esencijalnom aminokiselinom triptofan, koja predstavlja prirodni sedativ. Kao takav stimuliše lučenje serotonina, najpoznatijeg neurotransmitera za stvaranje osećaja relaksiranosti i pospanosti. Takođe, smanjuje apetit, snižava holesterol, čisti zubne naslage sprečavajući karijes. Potpomaže i regeneraciju jetre.

Izvor: Večernje novosti
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
5 namirnica koje pobijeđuju gripu i prehladu

5 namirnica koje pobijeđuju gripu i prehladu

1.jpg

Kao što svi znamo, dolaskom zime očekuje nas i sezona prehlade, hunjavice i gripe.
Da bismo izbjegli ove zimske napasti potrebno je učiniti naš organizam što otpornijim.
Uzimanje lijekova nije jedini način da se pobijedi bolest. Postoji način da se bolest spriječi.
Ojačate li svoj imunitet vaš će se organizam sam oduprijeti zimskim nedaćama.
Evo koje namirnice će vam u tome pomoći.

1. Agrumi (naranča, limun, grejp)


Vitamin C u agrumima ključni je sastojak koji će ojačati vaš imunitet stimulirajući antitijela i stanice vašeg imunološkog sustava.

Istraživanja su dokazala da naranče sadrže fitonutrijente kao što su flavonoidi i polifenoli koji su iznimno korisni za naš organizam.
Hesperidin, koji se također nalazi u narančama, ima snažno protuupalno djelovanje pa je odličan saveznik u borbi protiv gripe i prehlade, a pomaže i u snižavanju visokog krvnog tlaka.
Vitamin C u narančama snažan je antioksidans koji pomaže u borbi protiv slobodnih radikala i te jača imunološki sustav.
Vitamin C također pomaže u ublažavanju ozbiljnijih upalnih procesa kao što su osteoartritis, reumatoidni artritis i astma.
Limuni su izvrstan izvor limunske kiseline, sadrže mnogo flavonoida, antioksidansa i anti-kancerogenih spojeva.
Flavonoidi koje nalazimo u limunima zaustavljaju diobu kancerogenih stanica i djeluju kao antibiotik.
U nekim zapadnoafričkim selima limunska se kiselina uzimala uz obrok za vrijeme epidemije kolere kako bi se izbjeglo širenje zaraze.
Vitamin C iz limuna sadrži jedinstvene fitonutrijente koji su važni prirodni antioksidansi. Ovi antioksidansi osnažuju i pomlađuju stanice našeg tijela.
Ovaj vitamin također pomaže u sprječavanju upala, razvoju kardiovaskularnih bolesti i srčanih oboljenja kod dijabetičara.
Limuni su poznati i kao diuretik - pomažu ublažiti otekline, upale i edeme.
Ako patite od infekcije mokraćnih kanala, limuni su vam najbolji prijatelji. Visoki postotak kiseline u urinu pomoći će vam da se riješite bakterija koje su uzrokovale infekciju.
Ulje limuna dobročinitelj je koji uništava gljivice, pomaže u detoksikaciji, izvrstan je antiseptik i djeluje umirujuće.
Ovim se pripravkom služimo u liječenju stresa, upala kože i vlasišta, nesanice, astme, želučanih problema i infekcija.
Grejp također obiluje prirodnim vitaminom C koji pomaže skratiti trajanje prehlade i ublažava njene simptome.
Redovito konzumiranje hrane bogate ovim vitaminom smanjit će rizik od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima, moždanim udarom i karcinomom.

2. Zeleni čaj


Zeleni čaj nije svoju slavu stekao slučajno - Kinezi ga koriste već 4000 godina.

Zeleni čaj se dobiva od biljke čajevca (iste biljke od koje nam dolaze i crni, žuti i bijeli čaj).
Flavonoidi, polifenoli i katehini iz zelenog čaja iznimno su jaki antioksidansi koji podižu imunitet i štite organizam od gripe i prehlade.
Da bi naš imunološki sustav bio snažan, potrebno je unositi namirnice koje imaju detoksikacijska svojstva. Zeleni čaj je jedna od tih namirnica.
Bogat klorofilom i vlaknima, ovaj čaj će nam pomoći istjerati toksine iz organizma.
Katehin EGCG jedan je od antioksidansa iz zelenog čaja. Istraživanja su pokazala da je upravo ovaj spoj važan za obranu organizma od raka dojke.
EGCG sprječava razvoj krvnih žila u stanicama raka dojke tako onemogućujući njihov rast.

3. Đumbir


Đumbir je nezamjenjiv saveznik u borbi protiv hunjavice i visoke temperature.

Ovaj začin sa snažnim antioksidativnim tvarima, djeluje antibakterijski, ubija viruse koji uzrokuju prehladu i sprječava nastanak upala.
Čaj od đumbira pomaže ublažiti grlobolju.
Ovaj začin pomaže i kod probavnih smetnji, poboljšava krvotok, djelotvoran je u borbi protiv leukemije.
Najnovija istraživanja otkrivaju da đumbir suzbija rast stanica raka želuca, debelog crijeva, dojke i jajnika.

4. Češnjak


Poznat po nazivima Ruski penicilin i prirodni antibiotik, češnjak je zasigurno jedan od najboljih saveznika našeg zdravlja.

U češnjaku se nalazi više od sto biološki aktivnih tvari uključujući i jedinstvene spojeve sumpora od kojih su neki ključni u jačanju našeg imuniteta.
Sok sirovog češnjaka učinkovit je u dezinfekciji manjih rana.
Ako vam problem zadaje atletsko stopalo, namažite kritična mjesta zgnječenim sirovim češnjakom, on je djelotvorniji u borbi protiv gljivica od mnogih poznatih farmaceutskih preparata.
Češnjak će vam uvelike pomoći u borbi protiv gripe i prehlade.
Dodajte češnjak u vaš svakodnevni meni ... i ne morate se bojati zime!

5. Jogurt i kefir


Uravnotežena crijevna flora ključna je za zdravlje organizma. Znanstvenici danas sve više se slažu s time da imunitet počinje u crijevima.

Dobre bakterije štite nas od gripe i prehlade, artritisa, alergije, astme, čak i nekolikih vrsta raka.
Jogurt, kefir i kiseli kupus najbogatiji su prirodni izvori probiotika.
Možete nabaviti i već gotove probiotike u kapsulama ili prahu.

Da biste ojačali vaš imunitet, redovito unosite probiotičke bakterije u vaš organizam.

Ovo su samo neke od namirnica koje će vas ove i svih narednih zima štititi od bolesti.
Kombinirajte ih u svojoj svakodnevnoj prehrani i vaše će vam zdravlje biti neizmjerno zahvalno.

Izvor: Alternativa za Vas
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
50 godina živimo u lažima o "zdravoj prehrani"

1_zpsb814b36e.jpg


Intervju za 24sata 18.11.2013.

Na čemu nutricionisti temelje tvrdnje da su masnoće štetne za organizam?

Na mitovima, zabludama i komercijalnim interesima.

Ancel Keys je pedesetih godina prošlog stoljeća pod svaku cijenu želio otkriti uzrok srčanih bolesti. Iznio je hipotezu da su zasićene masnoće i kolesterol glavni uzročnik pa je proveo istraživanje u kojem je pokazao korelaciju između ukupnog unosa masnoća i smrtnosti u šest zemalja svijeta. Međutim, ubrzo je razotkriveno da je Keys u to vrijeme imao podatke iz dvadeset i dvije zemlje, ali da je prikazao podatke sakupljene iz svih tih zemalja, statistička povezanost između unosa masnoće i smrtnosti od srčanih bolesti potpuno bi nestala. Dobiveni rezultat morao je opravdati očekivanja njegovih pristaša, kao i utrošene milijune dolara poreznih obveznika. Nažalost, cijelo zapadnjačko prehrambeno obrazovanje i savjeti temelje se na ovoj studiji iako druge velike studije provedene kasnije nisu uspjele potvrditi rezultat Keysova istraživanja. Iako je ovaj fiasko brzo razotkriven lopta je već bila bačena i objeručke prihvaćena od prehrambene i farmaceutske industrije koje će idućih godina na račun histerije oko masnoće i kolesterola ostvarivati milijunske profite. Od ”light” prehrambenih proizvoda, raznih zamjenskih namirnica, rafiniranih ulja, margarina, žitnih pahuljica i drugih industrijskih prerađevina, do lijekova za snižavanje kolesterola, koji su najprofitabilniji lijekovi na svijetu. Sve se lijepo poklopilo…

Istina je međutim, da zasićene masnoće životinjskog porijekla, s kojima nas straše zadnjih 40 godina, nikad nisu bile štetne i od pamtivjeka su sačinjavale važan dio ljudske prehrane. Masnoće daju sitost, energiju i vitamine topive u mastima koji su važni katalizatori svih biokemijskih procesa u tijelu. Ljudski se mozak 70% sastoji od masti. Svaka stanična membrana u tijelu se sastoji od masti. Masti izgrađuju i regeneriraju ljudsko tijelo. Drugim riječima masnoće su neophodne za zdravlje! Ali naravno, samo one prirodne. Rafinirana i hidrogenizirana biljna ulja i margarini nisu prirodne masti i njih treba izbjegavati.

Zašto žitarice imaju prednost nad mesom? (piramida namirnica)

Opet zbog komercijalnih razloga. Propagira nam se kao najzdravije ono što donosi najveći profit, a to su upravo razne prerađevine od žitarica i proizvodi od žitnog brašna. Zarada na kruhu, proizvodima od kukuruza i soje je ogromna. Proizvodi od žitarica imaju dugi rok trajanja dok se recimo meso mora pohranjivati, krcati i prodavati pod stalnim hlađenjem i ima puno kraći rok trajanja. Jasno je da je daleko isplativije prodavati proizvode od žitarica nego maslac, jaja i povrće. Na taj način industriji ostaje veliki višak kojeg može potrošiti na reklame kojima tako agresivno propagira žitarice kao ”bazu zdrave prehrane”, ”zdrave za srce” i slično.

Kad umjesto toga kupujemo meso i mlječne proizvode pašnih životinja, povrće i jaja direktno od uzgajivača, zaobilazimo cijeli taj monumentalni profitabilni sistem industrijske poljoprivrede, transport žita, antibiotike, hormone rasta, kemijska gnojiva, procesore, inspektore, proizvođače, dostavljače i oglašivače, koji svi zarađuju na pametan način pretvarajući jeftino otkupljene žitarice u skupe proizvode upakovane u šarene kartone i vrećice.

Kako su povezani debljanje kod ljudi i žitarice?

Za debljanje i mršavljenje zapravo ne igraju ulogu kalorije, nego hormoni, na koje utječemo vrstom hrane, ali i stresom i emocionalnim stanjem. Prehrana bogata ugljikohidratima potiče inzulin koji je glavni faktor debljanja, kao što i stres potiče kortizol koji također djeluje na inzulin i debljanje. Žitarice i proizvodi od brašna i tijesta su vrlo bogati škrobom (koji je čista glukoza) i debljaju na isti način kao kolači koji su bogati šećerom. Smanjite li unos ugljikohidrata, tj šećera i škroba, smanjujete izlučivanje inzulina radi čega dolazi do oslobađanja masnih zaliha i njihovog trošenja za energiju. Tako dolazi do prirodnog gubitka suvišnih kilograma. Pri tome je bitna vrsta hrane a ne količina, tj hranu nije potrebno vagati i računati, već samo mudro birati.

Zašto su slanina, kobasice i ostali mesni proizvodi zdravi za konzumaciju?

Nisu svi mesni proizvodi zdravi. Domaća slanina i domaće kobasice bez kemikalija svakako jesu, ali industrijske mesne prerađevine su prepune dodataka koji nisu zdravi. Dakle, nije u mesu problem nego u onome što mu se dodaje. Mesne prerađevine sadrže više vode i škroba nego mesa pa se dodaju pojačivači okusa, razni zgušnjivači, stabilizatori, šećer, umjetne arome i druge kemikalije da bi ti proizvodi na umjetan način dobili privlačan izgled, miris i okus.

Zašto su žitarice, prema vama više štetne za organizam od masne hrane?

Problemi sa žitaricama su višestruki: Žitarice i svi proizvodi od brašna i žitarica (bez obzira jesu li cjelovite ili rafinirane), te riža, kukuruz i krumpir, sastoje se najvećim dijelom od škroba. Škrob je polisaharid što znači da se sastoji od dugih lanaca osnovnih molekula glukoze, koju kad uđe u krvotok nazivamo šećer u krvi. Prekomjeran unos ugljikohidrata tj šećera s vremenom dovodi do raznih poremećaja, metaboličkog sindroma, inzulinske rezistencije, dijabetesa i naravno prekomjerne tjelesne težine.

Drugi problem sa žitaricama je gluten, s kojim danas već ozbiljan broj ljudi ima brojnih zdravstvenih poteškoća bez da to znaju. Taj teško probavljivi protein iz pšenice je zahvaljujući genetskoj modifikaciji postao još teži i opasniji za ljudsko tijelo; istraživanja su otkrila da preko 50 različitih bolesti ima veze s nepodnošenjem glutena, naročite one autoimunološke. Naime, nepodnošenje glutena pokreće autoimunološki odgovor tijela koji dovodi do samouništavanja vlastitog tkiva. Nažalost je u liječničkoj praksi poznata/priznata jedino celijakija kao bolest nepodnošenja glutena, iako istraživanja spominju i mnoge druge bolesti kao što su reumatoidni artritis, psorijaza, hashimoto i brojne druge.

Kakve su vaše preporuke za dobru prehranu kod ljudi?

Jedite pravu hranu. Jedite ono što bi i vaša baka prepoznala kao hranu. Izbjegavajte rafinirane industrijske proizvode jer su nutritivno osiromašeni, dakle ne sadrže one nutrijente koje naše tijelo treba a prepuni su kemijskih aditiva od kojih su mnogi štetni i kancerogeni. Jedite hranu u njenom izvornom obliku, pripremajte hranu kod kuće i ne kupujete stvari u celofanima, vrećicama, kutijama i konzervama s rokom trajanja od par godina. Jedite domaća jaja jer su jaja, naročito žumanjak, najzdravija hrana koja postoji. Jedite pravi maslac a ne margarin, koji je prepun štetnih transmasti. Jedite ribu, meso i puno raznog povrća, hranu pripremajte na prirodnim zdravim mastima kao što su svinjska mast, maslac, maslinovo ulje, a ne na rafiniranim užegnutim biljim uljima koja sadrže previše omega 6 masnih kiselina što izaziva upalna stanja u tijelu. Ne jedite pšenicu ni proizvode od pšeničnog brašna jer je pšenica genetski modificirana a gluten iz pšenice skriveni razlog mnogih modernih bolesti. Ne jedite šećer i proizvode sa šećerom jer je šećer najgori otvor moderne prehrane. Jedite orahe, bademe i druge plodove prirode a ne kupovne slatkiše i grickalice. Pogledajte što piše na deklaraciji nekih bombona, prepoznajte li te sastojke? Ako ne razumijete što piše ne deklaracijama onda to nije prava hrana.

Što vi mislite o dijeti 'špiljskog čovjeka' koja je neko vrijeme bila popularna us svijetu?

Ova dijeta nije ”bila” popularna, njena popularnost tek raste. Paleo, Primal, LCHF, samo su neki od naziva za jedan globalni trend, mogli bismo reći prehrambenu revoluciju, koja sve više jača u svim razvijenim zemljama. Ljudi sve više postaju svjesni da je industrijski proizvedena hrana iz masovnog uzgoja prepuna toksina a siromašna hranjivim tvarima koje su neophodne za dobro zdravlje. Radi se o povratku tradicionalnoj nutritivno bogatoj prehrani naših predaka, o vraćanju pravoj izvornoj prehrani i odbacivanju rafiniranih i genetski modificiranih namirnica koje nisu ni postojale do prije 50-100 godina. Povratak svinjske masti, pravog maslaca, slanine i jaja u naše kuhinje. Biranje prave, domaće hrane bez kemikalija. Biranje hrane iz domaćeg, lokalnog i organskog uzgoja i odbacivanje hrane iz masovnog uzgoja u kojem se koriste štetne kemikalije.

Na što ljudi trebaju paziti kod odabira namirnica za prehranu?

Na vrstu i porijeklo namirnica. Konkretno, ne bismo trebali jesti šećer, komercijalne pekarske proizvode, zamjenske namirnice od soje i slična čuda, ”light” nemasne proizvode iz kojih je uklonjena prirodna masnoća a nadodani razni modificirani škrobovi i umjetni okusi i druge kemikalije. Ne bismo trebali jesti magarine ni rafinirana hidrogenizirana biljna ulja.

Mogli bismo birati hranu iz lokalnog domaćeg uzgoja koliko je to moguće, nešpricano voće i povrće, meso pašnih životinja, ribu, jaja slobodnih kokoši, punomasne mliječne proizvode od pravog nepasteriziranog mlijeka pašnih krava i koza itd. Mogli bismo se više angažirati oko toga, zahtijevati osnovno ljudsko pravo na pravu nezagađenu hranu, tražiti da proizvođači ne koriste umjetna gnojiva, pesticide, hormone i druge otrove. Podržati lokalne proizvođače i organski uzgoj tako što ćemo kupovati njihove proizvode. Što nas je više koji zahtijevamo pravu hranu, to će se više proizvođača okrenuti organskom uzgoju. Pa oni žive od nas, moraju se prilagoditi. Prolazi vrijeme kad smo kao ovce kupovali sve što nam se ponudi. Danas je sve više svjesnih potrošača koji za svoj novac zahtijevaju kvalitetu namirnica.

Razgovarao Bogdan Blotnej

Izvor: Istineilaziohrani.blogspot.com
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Ne jede se sve sa svačim: Ubitačne kombinacije

Kombinacija pojedinih namirnica može da bude fatalna po čoveka jer uzrokuje probleme sa varenjem, umorom, glavoboljama, lošim zadahom ili zatvorom. Na našem podneblju najrasprostranjenija takva kombinacija je meso i krompir.

1_zps23d30358.jpg

Meso i krompir: Tako klasično, a tako "teško"

Poslednjih godina dosta se govori o veštini kombinovanja hrane, odnosno posledicama loše usklađenosti - problemima sa varenjem, umorom, glavoboljama, lošim zadahom, zatvorom, kolitisom.

U istom tanjiru, na primer, nikako nije dobro da se nađu račići i ananas. Iako je ovakvo jelo ukusno i vrlo lepo za oko, kombinacija je više nego "teška". Račići se dugo vare, tri ili četiri sata, dok je za varenje ananasa potrebno pola sata. Kada ih unesete zajedno, račići ometaju varenje voća i ono "stoji" u želucu duže nego što bi trebalo. Rezultat je njegovo truljenje i fermentacija što stvara gasove i nadimanje.

Jedan od najvećih problem sa pojedinim kombinacijama hrane je različito vreme neophodno da bi se svarile. Voću za varenje treba pola sata do sat, povrću i žitaricama sat do dva, a barenom mesu i ribi najmanje tri ili četiri sata, dok neke školjke ljudsko telo svari za tek osam sati.

Sasvim su onda očekivani umor, razdražljivost s niskim pragom tolerancije, glavobolja, visok krvni pritisak, zatvor, zadah iz usta, različite upale i sve je to naročito izraženo ako duži vremenski period jedete ovakve loše kombinacije. Ovo je najosnovniji popis šta sa čim ne ide.

2_zps1da8e84c.jpg

Čak ni voće ne može jedno sa drugim

Voće sa drugim namirnicama - Brže se vari od ostale hrane (mesa, povrća, žitarica) koje ometaju varenje voća, što dovodi do fermentacije i truljenja. Voće je puno šećera (pogotovo sezonsko koje prirodno zri) i nije ga lako svariti zato ga uvek jedite samostalno. Neki nutricionisti čak savetuju i da se ne kombinuju različite vrste. Voćne salate tako nisu srećan izbor.

Životinjski protein sa skrobom - Meso u kombinaciji sa hlebom ili testeninom ima "prednost" u varenju i duže se vari, tako da će hleb ili testenina truliti, što dovodi do gasova, nadimanja, umora, glavobolja. Problem su tradicionalne kuhinje koje su uglavnom bazirane na ovakvoj kombinaciji (musake, pilavi, sarme, punjene paprike, lazanje sa mesom, pice, istočnjačka jela sa pirinčem, suši…)

Masline i hleb, tunjevina s majonezom, meso prženo na ulju - Loša su kombinacija masti (ulja) i proteini. Masti i ulja za varenje pokreću žuč i kada se kombinuju sa drugim namirnicama (povrćem punim skroba kao što je krompir, mesom i ribom pre svega) usporavaju njihovo varenje. Rešenje su male količine masti i ulja i kombinacija sa svežim povrćem.

Kombinacija tečnosti i hrane - Vodi treba 10 minuta da "prođe" kroz organizam, a soku od 15 do 30 minuta što ometa varenje namirnica jer “razblažuju” enzime neophodne za varenje. Zato je prava stvar piti tečnost 10 minuta pre jela ili sat vremena posle.

Dva ili više bogata izvora proteina - Tako da su kombinacije meso i jaja, jogurt i badem ili riba i orah izuzetno zahtevne za varenje, opterećuju organe, traže mnogo energije pa ne iznenađuje umor posle ovakvih obroka. Preporuka je da, ako vam već treba visokoproteinski obrok, jedete jednu vrstu mesa ili ribe, a ostatak neka bude brokoli, luk, karfiol. I, kada jedete meso, neka ono bude poslednji deo obroka koji ćete početi sa lakim povrćem.

Izvor: Telegraf
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Kakao - čuva srce, mozak i kožu

Lekovita priroda - kakao povećava otpornost na štetno ultravioletno zračenje, podstiče mozak na stvaranje endorfina, čuva kardiovaskularni sistem

1_zps5c43ed82.jpg


Kakao se uglavnom konzumira zbog opojnog mirisa i ukusa, ali većina nas ne razmišlja o njegovim drugim, pravim vrednostima. Sve veći broj istraživača usmerenih na ovaj egzotični plod biljke kakaovca (Theobroma cacao), otkriva i druge korisne vrednosti. Zahvaljujući obilju različitih sastojaka, ispostavilo se da je delotvoran na više "polja".


Flavonoli, podgrupa flavonoida, posebno su zanimljivi savremenoj medicini. Istraživanja pokazuju da se kod ispitanika koji su pili kakao sa visokim nivoom flavonola značajno smanjio krvni pritisak i za 47 posto poboljšala funkcija krvnih sudova. Profesor dr Karl Kin na Dejvis univerzitetu u Kaliforniji, član međunarodnog istraživačkog tima, naglasio je da su pritom isključena sva neželjena dejstva.


Istovremeno, flavonoli kao antioksidansi imaju sposobnost da neutrališu aktivnost slobodnih radikala, čija produkcija tokom metaboličkih procesa u organizmu oštećuje različite komponente ćelija, uključujući i DNK, što dovodi do starenja i nastanka različitih degenerativnih bolesti.


Istraživanja govore i da su izuzetno delotvorni za očuvanje zdrave kože. Redovnim konzumiranjem kakaoa povećava se otpornost kože na štetno ultraviolentno zračenje, čime se odlaže pojava iritacije i crvenila, bora i pigmentacije. Stimuliše se i mikrocirkulacija, što omogućava bolje snabdevanje hranljivim sastojcima i kiseonikom, pa se povećava gustina derma - srednjeg sloja kože koji daje elastičnost i zategnutost. Povećava se i hidriranost i sprečava gubitak vode.


Holandski i nemački naučnici su u tromesečnom istraživanju dokazali da je koža žena, koje su svakodnevno ispijale šolju vrućeg kakaoa, postala nežnija, hidriranija i manje osetljiva na delovanje sunca. Dokazali su i ono što su znali još Asteci. Kakao podstiče mozak na stvaranje endorfina što dovodi do opuštanja, otklanjanja stresa i bola. On stimuliše i lučenje dopamina i serotonina koji podižu nivo raspoloženja, zbog čega ljudi skloni depresiji tamane ogromne količine čokolade. U svakom slučaju, kakao je izvor mentalnog zdravlja i dobrog raspoloženja, a za razliku od sintetičkih lekova nema neželjenih dejstava.


Ni Britanci nisu ostali imuni na izazov provere zdravstvene delotvornosti kakaoa. Ustanovili su da svakodnevni unos šolje kakaoa sprečava nastanak krvnih ugrušaka, odnosno trombova, koji ukoliko stignu do srca ili mozga mogu da izazovu infarkt ili šlog. Dokazano je i da se svakodnevnim konzumiranjem 22 grama kakao praha, značajno smanjuje taloženje lošeg holesterola na zidovima krvnih sudova. Zato, kakao prah treba konzumirati bez ikakve griže savesti.


Polifenoli su još jedna vrsta sastojka u kakaou, koji imaju važnu ulogu u očuvanja zdravlja, jer kao antioksidansi čuvaju kardiovaskularni sistem i utiču na snižavanje visokog krvnog pritiska. Da bi sačuvali polifenole u čokoladi, pojedini proizvođači biraju kvalitetna kakao zrna.

Prilikom proizvodnje skraćuje se vreme fermentacije, da bi se smanjio gubitak polifenola. Zato je važno da na deklaraciji proverite kakvu čokoladu jedete. Po pravilu, štangla ovog slatkiša od tridesetak grama trebalo bi da ima 300 miligrama polifenola. Iako ovog sastojka ima i u voću, povrću, čajevima i vinu, stručnjaci kažu da je efekat delovanja ubedljivo najjači iz kakaoa. Zato, nemojte da se dvoumite.


ŽELjA ZA ČOKOLADOM


Više od 40 odsto žena svakodnevno oseća potrebu za čokoladom, jer posle ovulacije opada nivo serotonina, zbog čega se javljaju promenljivo raspoloženje i razdražljivost. Prilikom konzumiranja ovog slatkiša oslobađaju se endorfini, koji ne samo da deluju opuštajuće, već doprinose i mladolikom izgledu.

TEOBROMIN


Kakao sadrži stimulans teobromin, alkaloid koji pripada porodici kofeina. Značajan je, jer stimuliše centralni nervni sistem i srce, širi krvne sudove i predstavlja diuretik. Ekstrahuje se iz ljuske semena kakaoa, dok se iz jezgra, posle fermentacije i prženja dobija kakao ulje i kakao u prahu.

Izvor: Večernje novosti
 
Natrag
Top