Zdrava ishrana

[Golden red]

Užine i napici u toplim danima







U periodu sa višim temperaturama treba konzumirati niskokalorične namirnice koje će vas pritom hidrirati i napuniti potrebnom energijom, a i vaša linija će biti primetno bolja


Likopen iz lubenice će dati koži blagi pink sjaj i učiniti da ona zadrži vlažnost


Tokom vrelih dana apetit je slabiji, to je činjenica. Ipak, ako želite da telu podarite oblik i mere kojih se nećete postideti u bikiniju, i to bez izgladnjivanja, povedite računa o tome da konzumirate niskokalorične namirnice koje će vas pritom hidrirati i napuniti potrebnom energijom.

* Šargarepe

- Sirova šargarepa je najbolja užina za leto, jer narandžasti pigment beta-karoten daje koži ekstra sjaj dok štiti ćelije od oštećenja slobodnih radikala - kaže dr Aron Tejbor i dodaje da ovo povrće štiti kožu od sunca, što ne znači da vam ne treba krema sa zaštitnim faktorom.

* Hladno grožđe

Ne samo da će koža na ovaj način dobiti dovoljno antioksidansa, već je i sjajan način da se rashladite na letnjoj vrućini. Osim toga, svako hladno zrno grožđa ima samo tri kalorije, što znači da ovo voće možete da jedete bez osećaja krivice da ćete narušiti dobru liniju.

* Lubenica

Kada osetite potrebu za nečim slatkim, opredelite se za sočno voće. Likopen iz lubenice će dati koži blagi pink sjaj i učiniti da ona zadrži vlažnost.

* Zeleničajevi

Nadimanje ćete svesti na najmanju moguću meru izbegavajući gazirane napitke, a pijući hladne zelene čajeve koji tokom dana ubrzavaju metabolizam.

* Voda

Reč je o najboljem izboru za hidriranje tela i spolja i iznutra tokom vrelog dana.

* 100 odsto voćni sok

Prema dr Aronu Tejboru, hladni voćni sokovi sadrže samo malo šećera i obiluju antioksidansima. Ali, upamtite, to važi samo za prirodne sokove, koji se 100 odsto prave od voća. U ostalim se po pravilu nalazi šećer, pa tako i kalorije.

* Proteinski šejk

Proteinski šejkovi su kremasti, daju osećaj sitosti, a nemaju mnogo šećera u sebi. Doktor Tejbor savetuje da uzimate mlečni, proteinski šejk. Poboljšaće kvalitet noktiju i kose, a dobar je i za izgradnju mišića.









Izvor: Novosti

 

[crvendac_011]

Kvasac - božanski lek

Kvasac - božanski lek

Nisu sve vrste kvasca korisne, neke mogu da izazovu i infekcije. U 16. veku lekari su suvi pivski kvasac nazivali "božanskim lekom". Pored hranljive, kvasac ima i dijetetsku vrednost


Kašičicu kvasca možete da pospete preko cerealija

KVASAC čini grupa gljiva koje oslobađajući ugljen-dioksid rastvaraju šećer na alkohol. Međutim, nisu sve vrste korisne. Pojedine mogu da izazovu i infekcije. Pivski kvasac koristi se za pravljenje hleba i napitaka. U jednom dokumentu iz 1555. godine p.n.e. pominje se da "blato" iz piva čuva telesno zdravlje, a u 16. veku lekari su suvi pivski kvasac nazivali "božanskim lekom".

Izvor vitamina B
Procesom prerade sirovog kvasca dobija se suvi pivski kvasac, koji predstavlja pravu riznicu hranljivih sastojaka: belančevina, amino-kiselina, ugljenih hidrata, minerala, oligoelemenata i vitamina. Najznačajnija komponenta pivskog kvasca su belančevine. Zove se pivski jer se pre nego što su upoznata njegova lekovita svojstva, koristio samo za proizvodnju piva. Sadrži velike količine vitamina B i tri važna elementa: selen koji usporava proces starenja, hrom za prevenciju dijabetesa i infarkta i glutamin koji pospešuje eliminaciju štetnih materija.

Protiv stresa
Zahvaljujući visokom sadržaju minerala i oligoelemenata koji su neophodni za normalno funkcionisanje svih procesa u organizmu, pivski kvasac predstavlja izvanredan dodatak prirodnoj hrani. Uz vitamine B-kompleksa, minerali deluju protiv stresa (magnezijum), osteoporoze (kalcijum), anemije (gvožđe) i drugih oboljenja. U pivskom kvascu zastupljeni su uglavnom složeni šećeri, pa zato može da se koristi i u ishrani dijabetičara.

U službi lepote i zdravlja
Kažu da je tajna lepote Grete Garbo skrivena u suvom pivskom kvascu, a ono što je sasvim sigurno jeste to da se njegovo dejstvo vidi na koži koju za kratko vreme čini čvrstom i blistavom. Pored toga, on pomaže i da akne brzo nestanu, a vrlo je efikasan kod ekcema, upala i infekcija kože. Takođe, jača zube, kosu i nokte, deluje antikancerogeno, a deluje i na zdravlje jetre jer čisti krv od toksina.

Maska od kvasca
Jednom u petnaest dana razmutite jednu kafenu kašičicu kvasca i isto toliko mleka. Napravite kompaktnu, ni previše gustu ni previše retku masu koju možete da namažete na lice. Ostavite da stoji 20 minuta dok se ne osuši, a zatim lice operite toplom vodom.

Kao začin
- Kašičicu kvasca pospite preko cerealija.
- Umešajte ga u supu, pire ili grašak, sok od paradajza.
- Kašičicu dodajte u kolač koji pečete.
- Pospite po jogurtu ili siru.

REGULIŠE HOLESTEROL

PORED hranljive, kvasac ima i veliku dijetetsku vrednost, pa se koristi u lečenju bakterijskih i gljivičnih infekcija kože, organa za varenje, zapaljenja jetre i žučnih puteva. Ublažava predmenstrualne i klimakterične tegobe. Kao prirodni regulator holesterola, najefikasniji je u kombinaciji s medom i jabukovim sirćetom (po jedna supena kašika). Suvi pivski kvasac je i prirodni antibiotik jer kontroliše bakterije koje bi mogle da budu štetne za organizam, a istovremeno podstiče učinak bakterija korisnih za dobar rad creva. Samo jedna supena kašika dobrog pivskog kvasca zadovoljava dnevne potrebe ljudskog organizma.

Izvor: Večernje novosti

 

[Golden red]

Raznobojni jelovnik čuva zdravlje






Akcenat u izboru namirnica bi trebalo da bude na zelenoj i crvenoj nijansi povrća i voća, a u ovom periodu godine važno je da pojačate i unos žutih i narandžastih namirnica


Što više boja na trpezi to bolje


Za vitku liniju i dobro zdravlje presudno je da vam jelovnik bude raznobojan. Akcenat bi trebalo da bude na zelenoj i crvenoj nijansi povrća i voća, a u ovom periodu godine važno je da pojačate i unos žutih i narandžastih namirnica. Prirodni biljni pigmenti imaju različite pozitivne uticaje na zdravlje:

* Crvena budi energiju i štiti srce i ćelije

Paradajz, crvena paprika, cvekla, malina, jagoda, višnja, trešnja, ribizla... imaju crveni pigment zahvaljujući likopenu i ostalim antikancerogenim supstancama. Povrće i voće ove boje podiže energiju, reguliše krvni pritisak, štiti od dejstva slobodnih radikala, stimuliše cirkulaciju, štiti od upala i popravlja raspoloženje.

* Narandžasta i žuta čuvaju kožu od UV zračenja

Šargarepa, kajsija i breskva, dinja, bundeva, žuta paprika, limun, pomorandža, ananas, žute kruške i jabuke obiluju karotenoidima, pre svega betakarotinom, provitaminom A. Poznato je da ovaj vitamin najviše utiče na oči i kožu, pa je dobro jesti povrće i voće u ovim nijansama tokom leta.

* Zelena poboljšava krvnu sliku i imunitet

Tikvice, brokoli, mladi luk, spanać, zelena salata, grašak, boranija, kupus, krastavac, zelene jabuke i kruške, kivi... sadrže u velikoj količini gvožđe, ali i minerale koji podstiču detoksikaciju organizma, kao i vitamin B9 (folna kiselina) koji je veoma važan za rast i obnovu ćelija. Pozitivno deluju na imunitet i nervni sistem, regulišu rad hormona i smanjuju upalne procese.

* Ljubičasta i plava kao sedativ

Šljive, grožđe, borovnice, sveže smokve, kupine, plavi patlidžan i ostale namirnice ljubičaste i plave nijanse sadrže bioflavonoide koji su izuzetno blagotvorni za organizam. Osim što imaju antikancerogeno i sedativno dejstvo, snižavaju holesterol i krvni pritisak, a tako štite srce.




Izvor: Novosti

 

[crvendac_011]

Jabuka - najzdravije voće na svijetu

Jabuka - najzdravije voće na svijetu



Vjerujete li da je jabuka na naš jelovnik stigla ravno iz raja? Da je ona simbol požude, ljubavi i vječne mladosti?

Ovi epiteti odražavaju ljudsko divljenje prema tom voću.

Već su stari Kelti smatrali da jabuka ima čudotvorna svojstva i da onaj tko uspije pojesti jabuku iz čarobnog vrta neće više nikad biti ni gladan, ni žedan, ni bolestan niti će ikad ostarjeti.

Naravno, u svakoj bajci ima istine.

Hvalospjevi jabuci potječu od njenog izvrsnog okusa i učinka na zdravlje.

Iako ona izravno ne liječi bolesti, njenim svakodnevnim konzumiranjem možete spriječiti pojavu mnogih zdravstvenih tegoba.

Stara engleska poslovica glasi, "an apple a day keeps the doctor away" - pojedete li jabuku ili još bolje dvije velike jabuke dnevno, učinit ćete mnogo za očuvanje vašeg zdravlja.

Voćka iz pretpovijesnog doba

Jabuka korijene vuče iz Europe, gdje je rasla kao divlje drvo još u pretpovijesno doba.

Pitoma jabuka potiče iz južnog Sibira i Azije, a već Grci i Rimljani uzgajali su brojne sorte.

Stablo jabuke može narasti i do 12 metara i ima razgranatu krošnju s jajolikim listovima.

Jabuka cvate u svibnju blijedo ružičastim do bijelim cvjetovima, a plodovi sazrijevaju od srpnja do listopada, ovisno o sorti.

Jabuka je danas među najrasprostranjenijim vrstama voća. Postoji oko 10 000 sorti jabuke, koje se međusobno razlikuju po okusu, slatkoći ili kiselosti, konzistenciji i sočnosti.

Riznica nutrijenata

Plod jabuke bogat je hranjivim sastojcima čija količina ovisi o vrsti i načinu uzgoja. Ona sadrži gotovo sve potrebne nutrijente.

U jabuci ima i do 40 mg vitamina C, potom vitamina A, E, B1, B2, B6 i beta-karotena. Ona sadrži i minerale kalij (100 do 180 mg) te kalcij, fosfor, magnezij i željezo.
Jabuka je bogata polifenolima - biljnim spojevima koji imaju snažnu antioksidativnu aktivnost. Sadrži kvercetin, kamferol, miricetin, katehine, antocijanine i još preko 20 antioksidanata!

100 grama jabuke sadrži 3,3 grama dijetalnih vlakana, što je više od deset posto preporučene dnevne količine.

Jabuka - mala apoteka

Zahvaljujući visokom udjelu ugljikohidrata, posebno fruktoze i glukoze, jabuka opskrbljuje organizam energijom i sprečava umor i gubitak koncentracije.

Zbog visokog sadržaja vitamina C i antioksidanata, jabuka ima snažno imunostimulirajuće djelovanje.

Upravo zbog toga jabuka je vrlo učinkovita u borbi protiv virusa, bakterija i slobodnih radikala.

Time štiti od prehlade i smanjuje rizik od karcinoma debelog crijeva.

Jabuka pozitivno djeluje i na srce i krvožilni sustav. Sprečava nakupljanje štetnih tvari u krvi, smanjuje povišeni kolesterol i začepljenje krvnih žila. Na takav način štiti od tromboze i ateroskleroze.

Zbog bogatstva pektina i celuloze, jabuka poboljšava probavu, stabilizira crijevnu floru te pomaže kod proljeva i zatvora.

Jabuka je neizostavna namirnica kod bilo koje dijete. Budući da sadrži mnogo kalija, potiče izlučivanje suvišne tekućine iz organizma pa pogoduje mršavljenju. Njeno obilje vlakana bubri u želucu i tako stvara osjećaj sitosti.

Jabuka sadrži i monosaharid fruktozu, šećer koji smanjuje želju za slatkim, i ne izaziva promjenu koncentracije glukoze u krvi.

Novija istraživanja pokazuju da taninska kiselina sadržana u jabuci značajno utječe na metabolizam masti i onemogućuje njihovo taloženje u jetri.

Jabuka pozitivno utječe i na rad bubrega, jetre i žuči.

Njen utjecaj na lužnatost mokraće pomaže kod komplikacija u trudnoći.

Od bioflavonoida jabuka sadrži najviše antocijana, koji su koncentrirani u kori i daju nekim sortama jabuke crvenu boju.

Iz tog je razloga preporučljivo jesti jabuku s korom (to se ne odnosi na jabuke špricane pesticidima).

Antocijani imaju protuupalno djelovanje. Djeluju zaštitno na jetru i srce te sprečavaju nastanak karcinoma, a s druge strane potiču imunološki sustav.

Zahvaljujući kalciju i fosforu povoljno utječe na izgradnju kosti i zuba. Jabuka sprečava karijes te jača i štiti zubno meso i usnu floru.

Polaganim žvakanjem jabuke čiste se zubi i uništavaju štetne bakterije u usnoj šupljini.

Ona pomaže protiv karijesa čak i bolje nego pranje zuba! Pranjem uništavamo 60 posto bakterija u ustima, a jedenjem jabuke 90 posto.

Budući da sadrži i do 90 posto vode i nimalo masnoća, jabuka uspješno gasi žeđ i osvježava nakon napornog treninga.

U njoj se krije i triptofan - metabolički prethodnik serotonina - pa je u podizanju našeg raspoloženja uspješnija i od pločice čokolade.

K tome jabuka smiruje i ublažava neurozu i razdražljivost te je dobrodošla i kao sredstvo za smirenje i uspavljivanje.
Zdravstvene dobrobiti jabuke...

• jača imunitet
• potpomaže mršavljenju
• stimulira rad bubrega, jetre i žuči
• štiti od bolesti usne šupljine
• stimulira probavu
• štiti srce i krvne žile
• pomaže kod stresa, umora i nesanice
• štiti od bakterija i virusa
• sprečava nekoliko vrsta raka

Kupovanje i čuvanje

Kod kupnje birajte jabuke koje su čvrste, glatke i sjajne na dodir. Pazite da kora bude čvrsta i neoštećena.
Iako ih možete pronaći u trgovinama tijekom cijele godine, jabuke su najbolje u razdoblju od listopada do travnja.

Jabuka je voće koje dugo može ostati svježe.
Ako imate podrum, možete ih čuvati u drvenim sanducima, ali im osigurajte manje svjetla, stabilnu temperaturu, prozračnost i dovoljno vlage.
S vremena na vrijeme jabuke proberite kako bi uklonili one koje su s vremenom počele truliti.

U hladnjaku ih možete čuvati u odjeljku za povrće nekoliko tjedana. Važno ih je čuvati u papirnatoj ambalaži, jer oslobađaju plin etilen, koji pospješuje zrenje ostalog povrća ili voća koje čuvate u hladnjaku.

Ako jabuke držite na osvijetljenom mjestu, prije dozrijevaju, a ako se nalaze na suhom mjestu bez dovoljno vlage, plodovi će izgubiti vlastitu vodu i smežurat će se.

Priprema jela s jabukama

Jabuka se najčešće jede sirova, ali se i peče, kuha, suši, prerađuje u sokove, marmelade, džemove, želee, a poznat je i vrlo cijenjen jabučni ocat.

Jabučni se ocat dobiva vrenjem jabuka ili jabučnog soka. Konzumira se najčešće u salati ili kao napitak pomiješan s medom i vodom. U alternativnoj medicini koristi se za liječenje mnogih bolesti.

Svježe jabuke jedite pola sata prije ili nekoliko sati poslije obroka.

Budući da jabuka sadrži veliki postotak vode u kojoj su otopljeni hranjivi sastojci, prolazi kroz želudac za 15 do 20 minuta pa se brzo resorbira. Jedete li jabuku s drugom hranom, osobito masnom i bogatom bjelančevinama, zajedno s njima zadržat će se u želucu i nekoliko sati.

U domaćinstvu se jabuke često upotrebljavaju kao nadjev za pite, savijače, torte, krustade i palačinke.

Kao jednostavna dječja poslastica jabuke se često pripremaju narezane na ploške, obučene u tekuće tijesto, pržene i posipane cimetom i šećerom. Poznate su pod imenom jabuke u tijestu ili – po domaći – jabuke "u šlafroku".

Jednako se konzumiraju i svježe pokapane limunovim sokom, kao dio voćnih salata ili kuhane kao kompot.

Jabuke se mogu narezati na tanke ploške i sušiti na suncu ili u pećnici na 70°C, čime postaju ukusni voćni čips.

Izvor: Alternativa

 

[crvendac_011]

Grožđe - zdravlje na stotinu načina

Grožđe - zdravlje na stotinu načina



Koja je vaša prva asocijacija kad ugledate vinograd? Košara puna sočnih bobica? Grožđice? Mošt?

Sve to ima jednako značenje: zdravlje!

Vinova loza poznata je od antičkog doba.
Egipćani, Feničani, Grci i Rimljani uzgajali su je tisućljećima i oplemenjivali isključivo zbog njene ljekovitosti.

U Americi se vinova loza uzgajala još prije Kolumbova otkrića.

Iz Sjeverne je Amerike donesena u Europu, a iz Europe je prenesena u Australiju i Južnu Ameriku.

Vinova loza raste kao samonikla, divlja ili šumska penjačica. Jedna je od najstarijih kultiviranih biljaka u svijetu.

Bobica grožđa je hrskave teksture i slatkog ili oporog okusa.
Grozdovi sa svojim sočnim, slatkim ili kiselkastim različito obojenim bobama dozrijevaju tijekom ljeta i nude obilje hranjivih tvari, vitamina i minerala potrebnih našem organizmu.

Bogatstvo hranivih sastojaka

Grožđe je odličan izvor vitamina C i vitamina skupine B (osim B12), koji su važni za izmjenu ugljikohidrata i povoljnu utječu na živčani sustav.

Od minerala, grožđe sadrži kalij, fosfor, kalcij, magnezij, mangan, natrij, bakar, cink i željezo.

Sok od grožđa je bogat vitaminima A, B i C.

Sto grama svježeg grožđa sadrži samo 69 kcal, 0,72 grama proteina, 0,16 grama masti, 18,10 grama ugljikohidrata, 0,9 grama dijetetskih vlakana i 15,48 grama grožđanog šećera

Ljekovitost grožđa

Grožđe obiluje polifenolima - prirodnim tvarima koje štite srce i krvne žile.

Polifenoli iz grožđa su snažni antioksidansi i štite tijelo od prijevremenog starenja, bolesti i propadanja.

Konzumacija grožđa poboljšava protok krvi, sprječava nakupljanje kolesterola, poboljšava rad srca i smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara.

Crveno grožđe sadrži željezo i bakar - minerale važne za stvaranje crvenih krvnih stanica i sintezu hemoglobina. Zbog toga se preporučuje anemičnima i svima koji se oporavljaju nakon operacija ili ozljeda.

Ovo voće normalizira rada crijeva i bubrega.

Šećer iz grožđa izvanredno brzo ulazi u krvotok i zato je prikladan prilikom fizičkih i psihičkih napora.

Crno grožđe sadrži pigment antocijanin iz grupe biljnih fenola, koji djeluje slično likopenu iz rajčice - kao jak antioksidans. Jača imunitet, pospješuje probavu i regulira rad crijeva.

Antioksidansi iz crnog grožđa štite od razornog učinka slobodnih radikala, suzbijaju zgrušavanje krvi, snižavaju loš kolesterol, smanjuju rizik od moždanog udara i tumora.
Istraživanja su pokazala da crno grožđe povećava nivo melatonina, hormona neophodnog za dobar san.

Bijelo grožđe sadrži 20 posto šećera te obiluje kalijem i kalcijem. ali je u odnosu na crno grožđe siromašno fenolima.

Ljekovito djelovanje grožđa:

• čisti organizam
• čuva zdravlje srca i krvnih žila
• topi masne naslage
• sprečava upalne procese
• poboljšava rad metabolizma
• pomaže kod artritisa i reume
• štiti od mnogih vrsta raka
• poboljšava rad bubrega i pluća
• sprečava nastanak bubrežnih kamenaca
• pomaže kod bronhitisa i kašlja
• pospješuje probavu i regulira rad crijeva
• poboljšava pamćenje i koncentraciju
• usporava starenje
• poboljšava san

Grožđice

Suho grožđe ili grožđice bogate su fruktozom i glukozom. Grožđice pomažu kod bolesti dišnih organa, ublažavaju kašalj, bolove u bubrezima i mokraćnom mjehuru.

Fitokemikalije prisutne u grožđicama suzbijaju rast bakterija u usnoj šupljini odgovornih za nastanak karijesa i bolesti zubnog mesa.

Grožđice su odličan visokoenergetski obrok, koji će vam tijekom fizičkih napora nadoknaditi energiju.

Grožđani sok

Svježi sok grožđa potiče apetit, poboljšava metabolizam, pospješuje izlučivanje štetnih tvari iz organizma.

Kurom od svježeg soka možete smanjiti rizik od bubrežnih kamenaca i poboljšati rad žlijezda s unutrašnjim lučenjem.

Koristi se za liječenje katara crijeva, kroničnih proljeva i žutice. Preporučuje se kod slabokrvnosti, gastritisa i bolesti crijeva. Pomaže u normaliziranju krvnog tlaka.

Sok će pomoći i onima koji boluju od upale zglobova, gihta, bolesti jetre i slezene te kod nekih oblika trovanja.

Njime ćete očistiti jetru, ojačati imunitet i izbaciti višak mokraćne kiseline iz tijela.

Pripravci od listova grožđa

Čaj od svježih listova pogodan je protiv reume, gihta, povraćanja, gastritisa, hemoroida i krvarenja - naročito kod obilnog mjesečnog ciklusa.

Oparak i uvarak od listova upotrebljava se za kupku i njegu ispucale kože ruku i nogu te za liječenje ozeblina.

Ako vas muči glavobolja ili boli želudac, stavite oblog od usitnjenih svježih listova vinove loze.

Cvjetovi vinove loze koriste se kod oslabljenih moždanih funkcija i za liječenje leđne moždine, jer oživljavaju živčane ganglije.

Od cvjetova se izrađuje čajni oparak, mast za masažu i krema protiv sunčanih pjega.

Ostaci grožđa preostali nakon proizvodnje vina mogu se upotrijebiti u borbi protiv 14 vrsta bakterija, uključujući Escherichiju coli i Staphylococcus aureus.

Kožice bobica grožđa bogate su vlaknima te zahvaljujući tome pospješuju rad crijeva i sprečavaju zatvor.

Odstranjuju suvišnu vodu iz tijela, uklanjaju otrove i vežu na sebe masne tvari. Osobito je zdrava kožica crnog grožđa.

Ulje sjemenki grožđa

Sjemenke grožđa služe za izradu ulja koje snižava razinu kolesterola u krvi.

Ulje grožđanih sjemenki dobiveno hladnim prešanjem grožđanih boba vrlo je cijenjeno i traženo.

Najprije se počelo proizvoditi u Francuskoj kao zamjena za maslinovo ulje.

Ulje se upotrebljava u kulinarstvu i sadrži obilje antioksidanata i polifenola.

Ovo je ulje zlatno žute boje, bez okusa i mirisa. Sadrži omega-3 masne kiseline i ima zaštitni učinak na krvožilni sustav.

Ulje se primjenjuje i u prirodnim proizvodima za njegu kože.

Njegovi sastojci usporavaju proces starenja kože, štite je od infekcija i jakog utjecaja sunca. Preporučuje se i za njegu problematične kože.

Grožđe u narodnoj medicini

Kod upale želuca

Tri puta dnevno, 20 dana za redom natašte jedite 40 dekagrama crnoga grožđa s komadom crnoga kruha, starog najmanje jedan do dva dana.

Za bolju cirkulaciju

Dvije šake usitnjenih svježih listova vinove loze kuhajte 15 minuta u litri vode. Ovaj uvarak dodajte u kupku i u njoj pola sata držite noge namočene do koljena. Ponavljajte to svaki dan kroz mjesec dana, najbolje prije spavanja.

Protiv crvenih bubuljica

Jednu žličicu usitnjenoga, suhog, neprskanog lista vinove loze kuhajte 10 minuta u 2,5 decilitra vode. Ostavite da se ohladi, procijedite i pijte tri puta dnevno između glavnih obroka. Pijte mjesec dana, a po potrebi terapiju ponovite.

Protiv bradavica

Tri žličice sjemenki bijeloga grožđa i sjemenki dunje usitnite u mikseru ili mužaru te prelijte s dva decilitra prokuhane vode. Kada se sve ohladi, pripremljenom mješavinom natopite bradavice nekoliko puta dnevno. Nakon dvadesetak minuta bradavice obrišite vatom namočenom u mlaki čaj od kamilice.

Osvježavajući losion

Čistu vatu natopite bijelim vinom pa premažite lice i vrat. Nakon dvadesetak minuta tretirana mjesta isperite mlakim čajem od kamilice. Bijelo vino odličan je osvježavajući losion koji će vašoj koži dati svjež izgled. Navedeni tretman primjenjujte povremeno.

Maska od grožđa

Masku od svježih bobica možete jednostavno pripremiti tako da dvadesetak bobica ogulite i izvadite sjemenke, a dobivenu kašu nanesete na prethodno očišćenu kožu lica i vrata. Nakon dvadesetak minuta isperite mlakom vodom.

Priprema jela s grožđem

Grožđe najčešće jedemo sirovo. No, od njega možete napraviti i sok, ocat, džem i pekmez.

Ono je vrhunski dodatak voćnim salatama. Ako za voćnu salatu upotrijebite nekoliko vrsta grožđa i to u različitim bojama, vaša će salata ljepše izgledati, a i okus će biti bogatiji. Grožđe možete kombinirati i sa zelenom salatom i orašastim plodovima.

Grožđice, ili sušeno grožđe, neizostavna je namirnica u pripremi velikog broja kolača i drugih slastica, a mogu se jesti i same.

Jeste li znali da su grožđice neizostavna namirnica svakog planinara? Prilikom fizičkih napora brzo daju dodatnu energiju.

Kupovanje i čuvanje

Pri kupovini grožđa vodite računa da grozdovi budu zreli, čvrsti i lijepe boje.

Zrelost grožđa možete procijeniti prema njegovoj boji. Zelene sorte trebaju imati žućkastu nijansu. Crveno grožđe ne smije biti zelenkaste boje. Tamne sorte bi trebale imati izrazito tamnu boju.

Ako grožđe duže vrijeme ostavite na sobnoj temperaturi, ono će brzo fermentirati i pokvariti se. Njegovu svježinu najdulje ćete sačuvati ako ga stavite u hladnjak.

Izvor: Alternativa

 

[ganca8]

Što se lukova tiče, najlekovitiji je divlji beli luk ili sremuš. Obzirom da ga ima samo kratak period vrmena u svežem stanju, najbolja je njegova tinktura, koja je na raspolaganju čitave godine.

 

[goxg]

ovo je vredelo procitati-veoma lepih saveta

 

[crvendac_011]

Osam razloga zašto obavezno treba da jedete jabuke

Osam razloga zašto obavezno treba da jedete jabuke

Ljubitelji jabuka već se tokom leta raduju malim letnjim jabučicama, ali pravo bogatstvo sorta dolazi s jeseni.



Razlog više, zašto ovo supervoće morate da uvrstite u svoju ishranu.

1. SITOST - Jedna jabuka ima oko 90 do 100 kalorija, a vlakna kojima je bogata omogućuju organizmu da razgrađuje ta složena vlakna duže nego, na primer, žitarice. Jabuka ima četiri grama vlakana, dok bi naš organizam trebalo da dobija dnevno između 25 i 40 grama.

2. LINIJA - Zbog ursolične kiseline koja se nalazi u kori jabuke, idealne su za mršavljenje ili održavanje težine. Istraživanje na miševima pokazalo je da ona podstiče trošenje masnoća, a potpomaže i gradnju mišića.

3. DISANJE - Antioksidans kvercetin (koji se nalazi u kori) pomaže kod poboljšanog rada pluća i disajnog sistema. U jednoj studiji se došlo do zaključka da su žene koje jedu puno jabuka znatno smanjile rizike da njihova deca obole od astme.

4. PREHLADA - C vitamin preko potreban za obnovu imunog sistema možete namiriti i iz jabuka. U prosečnoj jabuci ima oko 8 miligrama C vitamina, a to je 14 posto čovekovih dnevnih potreba.

5. RAK - Vlakna blagotvorno deluju na aktivnost creva. U jednoj studiji francuski naučnici su utvrdili da neki sastojci jabuke pomažu u prevenciji raka debelog creva. Triterpenoid, pak, potvrđeno smanjuje rizike od raka jetre i dojke.

6. DIJABETES - Antioksidans antocijanin iz jabuka prvi je na liniji u borbi protiv dijabetesa. Inače on je zaslužan za boje u voću i povrću - crvenu, plavu i ljubičastu.

7. HOLESTEROL - Pektin iz jabuka povezuje se s niskim holesterolom, odnosno sprečava njegovu apsorpciju. Telo podstiče da ga troši, a ne skladišti.

8. MOZAK - Jabuke mogu da utiču i i na moždanu aktivnost jer podstiču proizvodnju acetilkolina, koji stvara komunikaciju između nervnih ćelija – zahvaljujući tome, pomažu vašem pamćenju i smanjuju šanse razvoja Alchajmerove bolesti.

Izvor: S media

 

[dr vucinic]

Preko tanjira do zdravlja.

 

[crvendac_011]

Preko tanjira do zdravlja.

Naravno, "zdravlje na usta ulazi".