Zdrava ishrana

[crvendac_011]

Dunja: Mirisna vitaminska bomba

Dunja: Mirisna vitaminska bomba

Sok leči kašalj, astmu i dijareju, dok se pečena ili kuvana dunja preporučuje anemičnim osobama, ali i za lečenje upala želudačne i crevne sluzokože



Dunja (Cydonia oblonga) zri od oktobra do decembra i prava je riznica korisnih materija. Zlatnožute boje, oporo kiselog ploda, ova voćka potiče iz jugozapadne Azije, a u stara vremena smatrala se znakom plodnosti i simbolom ljubavi i sreće.
U Staroj Grčkoj jeli su je mladenci uoči venčanja, dok je u Rimu, zbog opojnog mirisa, bila izvor eteričnih ulja za parfeme.
Dunja, voćka jeseni, prava je vitaminska bomba. Osim minimalne količine kalorija i masti, bogata je proteinima, ugljenim hidratima, dijetalnim vlaknima, a sadrži i mnogo taninskih materija i pektina.

Od vitamina najviše ima vitamina C, ali i veliku količinu karotena (provitamina A), vitamina B1 i B2, kao i nijacina. Bogata je bakrom, kalijumom, kalcijumom, magnezijumom, natrijumom, gvožđem, sumporom, hlorom.
Semenke dunje sadrže čak 15% ulja i velike količine važnog sastojka amigdalina, odnosno vitamina B17, koji ima antikancerogeno dejstvo. Semenke su bogate i mastima, taninom, pektinom, šećerima, jabučnom kiselinom, emulzinom i protidom.
Zbog svega toga dunja je izuzetno lekovito voće. Lekoviti su i plodovi i listovi i seme, a posebno sok i sirup. Zahvaljujući taninu i sluzi povoljno deluje na rad creva i sprečava infektivne bolesti.
Dunjin sok ukuvan sa istom količinom šećera, leči kašalj, astmu i akutnu dijareju. Pečena ili kuvana dunja preporučuje se kod upale želudačne i crevne sluzokože, ali i za lečenje anemije.
Čaj od cvetova dunje pomaže smirivanju kašlja, a čaj od semenki deluje smirujuće, otklanja nesanicu, kao i neprijatan zadah.



Ne konzumiraju se sirove, ali mogu da se kuvaju ili peku, pa najčešće služe za pripremu kompota, želea, marmelada i voćnih kašica. Dobro se slažu sa pečenim mesom, piletinom, pačjim mesom, junetinom i mesom divljači. Francuzi vekovima prave sir od dunja koji se priprema tako što se dva kilograma dunja kuva sa korom dok potpuno ne omekša. Kada se ohlade, iseku se na komadiće i propasiraju. Dobijena masa se izmeri, da bi se dodala prava količina šećera (na kilogram i po pirea dunja dodaje se kilogram šećera). Sve se ponovo kuva na laganoj vatri 45 minuta, uz neprestano mešanje. Odmah po kuvanju sir od dunja sipa se u odgovarajuću tepsiju, plitku staklenu posudu ili u posudice. Kada se ohladi, poslasticu treba iseći na kocke, uvaljati u prah šećer, i staviti na tamno i suvo mesto da stoji. Ovaj sir snažan je izvor energije, a može se uzimati i kao lek za poboljšanje varenja. Nije preporučljiv jedino dijabetičarima i gojaznim osobama.

ČAJ OD PLODA

Da biste pripremili čaj od ploda dunje, voćku dobro operite, očistite i presecite na četiri dela. Odstranite semenke i tvrdi deo oko njih, a mesnati deo isecite na listiće i odmah ih stavite u litar vode, da ne bi promenile boju.
Lagano kuvajte od 15 do 20 minuta, a zatim ostavite da se ohladi. Procedite ga i pijte u gutljajima tokom celog dana. Ovaj čaj blagotvorno deluje na disajne tegobe, smiruje kašalj, promuklost i ublažava simptome bronhitisa.



ZA BORE I ISPUCALE USNE

Za lice bez bora i lepo negovane usne narodna medicina preporučuje semenke dunje. Preparat se pravi tako što se jedna kašičica semenki sitno isecka, a zatim istuca u avanu i prelije sa dve kašičice proključale vode.
Dobro promešana smesa ostavi se da odstoji deset minuta i njome se mažu ispucale usne i mesta na licu sa izraženim borama. Da bi se postigao najbolji efekat, terapija mora da bude redovna i dugotrajna.
Protiv bora može da se pripremi i dunjin losion. Za ovaj preparat potrebno je 200 gr kora dunje koje se drže dve nedelje u tri decilitra jače rakije, po mogućstvu komovice. Posle toga rakija se procedi, sipa u tri bočice i hermetički zatvori. Pripremljenim losionom delovi lica sa borama mažu se dva puta dnevno.

Izvor: Večernje novosti

 

[crvendac_011]

Nar - voće koje liječi izvana i iznutra

Nar - voće koje liječi izvana i iznutra



Nar, šipak ili mogranj, lat. Punica granatum, jedna je od najstarijih vrsta voća poznatih čovječanstvu.

Zapisi o njemu mogu se pronaći u mnogim kulturama i religijama.

Ovo hranjivo voće bogato antioksidansima oduvijek je cijenjeno kao simbol zdravlja, plodnosti i vječnog života.

Iznimno su popularni njegovi sok, sjemenke i ulje.

Mnoge studije potvrdile su da se radi o jednom od najljekovitijih voća na svijetu zbog blagotvornog utjecaja na kardiovaskularni, živčani i koštani sustav.

Sastav i ljekovitost nara

Nar je odličan izvor vitamina B5, kalija, prirodnih fenola poput elagitanina i flavonoida.

Sto miligrama nara sadrži 16 posto preporučene dnevne količine vitamina C

Sadrži fitokemikalije koje potiču stvaranje serotonina za bolje raspoloženje i estrogena za održavanje koštane mase. Ovo otkriće iznimno je bitno za prevenciju osteoporoze.

Klinička istraživanja pokazuju da tvari koje nalazimo samo u naru, zvane punicalagini, pogoduju zdravlju srca i krvnih žila. Smanjuju kolesterol i tlak te ubrzavaju otapanje naslaga u žilama nastalih od ateroskleroze.

Punicalagini su i glavni izvor antioksidativnog djelovanja nara.

Uz korist za srce i krvne žile, sastojci nara inhibiraju rast raka dojke, prostate, debelog crijeva, leukemiju te sprečavaju promjene koje potiču rast tumora.

Dokazano je da čaša soka od nara dnevno ima snažnije antioksidativno djelovanje od čaše crnog vina ili zelenog čaja, dok ekstrakt nara djeluje i do deset puta jače.

Za podizanje imuniteta i prevenciju zdravstvenih poremećaja stručnjaci preporučuju dnevnu konzumaciju 2,5 decilitra svježe istisnutog ili kvalitetnog kupovnog soka nara.

Koristi soka od nara:

• smanjuje rizik od nekolikih vrsta raka
• štiti od osteoporoze i Alzheimerove bolesti
• jača imunitet
• čuva zdravlje zuba
• uništava e.coli i stafilokoke
• usporava starenje
• čuva zdravlje srca i krvnih žila
• poboljšava erektilnu funkciju
• podiže kvalitetu spermija

Ulje nara

Ulje nara izrazito je bogato i hranjivo te se može primjenjivati lokalno i oralno u kozmetičke i medicinske svrhe.

Ima estrogenska, antiupalna i antimikrobna svojstva.

Istraživanja pokazuju da ulje nara štiti od raka, dijabetesa, gojaznosti i srčanih bolesti.

Bogatstvo antioksidanata čini ulje nara moćnim saveznikom protiv starenja.

Njegovi sastojci punicična i elagična kiselina liječe, zacjeljuju i hidratiziraju suhu, popucalu, umornu i iritiranu kožu.

Vraćaju elastičnost koži, ujedno se boreći protiv ekcema, psorijaze i suncem opečene kože. Masne kiseline koje sadrži smanjuju otekline i bol u mišićima.

Obiluje fitoestrogenima, koji olakšavaju simptome menopauze i predmenopauze poput valunga, promjena raspoloženja, noćnog znojenja i manjka libida.

Ulje nara može se koristiti lokalno, oralno i za masažu.

Kao sredstvo za njegu kože obično se miješa s drugim baznim uljima kako bi mu se ubrzala apsorpcija kroz kožu i poboljšala tekstura i osjećaj na koži.

Od njega se izrađuju sapuni, masažna ulja, luksuzna kozmetika za lice i drugi proizvodi za ljepotu.

Primjena nara u kulinarstvu

Od nara se pripremaju želei, kolači, sirupi, melase, sokovi, likeri, vino, ocat i čaj.

Ocat

Jedan do dva mogranja usitnite i stavite u bocu zajedno s korom. Prelijte jednom litrom jabučnog octa i ostavite da se kora moči 30 dana te procijedite. Preporučuje se kao začin za salate ljudima koji imaju amebe ili druge crijevne parazite.

Grčki jogurt s narom

Sastojci

• 1 litra grčkog jogurta
• 2 žlice meda
• pola žličice vode narančinog cvijeta
• 1 veliki nar

Pomiješajte sve sastojke i servirajte s listićima mente i integralnim keksima.

Sorbet od nara

Sastojci

• 3 šalice hladnog soka od nara
• pola šalice meda ili sirupa agave
• 1 sok limuna

Sok dobro pomiješajte s medom ili sirupom agave te dodajte limunov sok. Nakon što ga ostavite tri sata u zamrzivaču, možete uživati u ovom iznimno zdravom i ukusnom desertu.

Berba i čuvanje

Nar raste u obliku grma, cvjeta u ljeti, a sazrijeva u kasnu jesen. Sadi se u zavjetrinu na južnu stranu, jer mu treba puno sunca. Plodovi su teški i okrugli, a nakon branja više ne zriju, tako da neće postati slađi ako odstoje.

Na sobnoj temperaturi plod može stajati mjesec dana, a u hladnjaku dva mjeseca. Očišćeni nar možete zamrznuti do godine dana. Svježi sok može stajati u hladnjaku do tri dana.

Izvor: Alternativa

 

[crvendac_011]

Mandarina - praktičan, ukusan i zdrav zalogaj

Mandarina - praktičan, ukusan i zdrav zalogaj



Mandarina (lat. citrus reticulata) je voće iz porodice citrusa.

Njezina se narančasta i tanka kora lako guli, a meso jednostavno dijeli na kriške.

Raste na zimzelenom stablu visine dva do tri metra, a listovi su joj tamnozelene boje i šiljastih vrhova.

Porijeklom je iz Jugoistočne Azije, a ime je dobila po svijetlo narančastoj odjeći mandarina - drevnih kineskih javnih službenika - jer je bila dostupna isključivo povlaštenim klasama.

Iako je uzgajana u Kini preko tri tisuće godina, tek je u devetnaestom stoljeću pristigla u Europu i Sjevernu Ameriku.

Sastav i ljekovitost mandarine

Mandarina je praktičan, ukusan i zdrav zalogaj koji pruža mnogo nutritivnih dobrobiti.

Jedna mandarina težine oko 110 grama sadrži 32 miligrama vitamina C što je pola preporučene dnevne količine.

Vitamin C igra bitnu ulogu u sintezi kolagena i elastina u našem tijelu. Kolagen i elastin su bjelančevine koji tvore našu kožu, mišiće i ostala vezivna tkiva.

Ovaj je vitamin snažan antioksidans te pomaže tijelu u odstranjivanju slobodnih radikala koji ugrožavaju zdrave stanice.

Pospješuje zacjeljivanje rana i pridonosi sprečavanju neurodegenerativnih bolesti, artritisa, prehlade i gripe.

Velik broj istraživanja je pokazao vezu između povećanog uzimanja vitamina C i smanjene pojave nekolikih vrsta raka.

Mandarine su bogate i vitaminom A i folnom kiselinom.

Jedna mandarina sadrži 16 posto dnevne vitamina A te pet posto dnevne preporučene vrijednosti folne kiseline.

Od minerala, u ovom su plodu prisutni kalij, kalcij, magnezij, bakar i željezo.

Jedna velika mandarina donosi 199 mg ili šest posto preporučene dnevne količine kalija, potrebnog za ravnotežu razine tekućine u tijelu i reguliranje krvnog tlaka.

Sadrži i 44 mg odnosno četiri posto dnevne vrijednosti kalcija, nužnog za izgradnju i održavanje gustoće kostiju.

Idealna namirnica za vitku liniju

Vlaknasto, bijelo tkivo koje se nalazi između kriški mandarine, naziva se lamela. To je membrana bogata topljivim vlaknima.

Sadržaj vlakna u jednoj mandarini je osam posto dnevne preporučene vrijednosti.

Najveća prednost dijete bogate topljivim vlaknima je snižavanje lošeg kolesterola u krvi.

Vlakna su korisna i u regulaciji probavnog sustava, jer olakšavaju eliminaciju otpada iz tijela. Nadalje, vlakna pune želudac i tako sprečavaju osjet gladi, koja se često javlja ubrzo nakon obroka siromašnih vlaknima.

Mandarina se sastoji od 85 posto vode, koju tijelo koristi da bi se očistilo od toksina i potaklo metabolizam.

Uza sve te dobrobiti, jedna mandarina sadrži samo 64 kalorija i 0,4 grama masnoća, što je čini vrhunskom namirnicom za mršavljenje.

Blagodati mandarine:

• štiti od mnogih vrsta raka
• sprečava starenje kože
• pomaže u zacjeljivanju rana
• jača imunitet
• štiti od degenerativnih bolesti
• pomaže u sprečavanju artritisa
• ubrzava metabolizam
• smanjuje apetit
• pomaže u očuvanju vida

Mandarina u aromaterapiji

Eterično ulje mandarine dobiva se hladnim prešanjem sirove kore ovog voća.

Ovo ulje slatkastog mirisa koristi se na samo za osvježavanje prostora, nego i pomaže kod cijelog niza tegoba:

• smiruje napetost i tjeskobu
• poboljšava rad jetre
• primjenom na kožu suzbija razvoj akni
• pomaže kod nesanice
• olakšava simptome reume i artritisa
• pomaže kod proljeva, zatvora i nadutosti

Eterično ulje mandarine koristi se u losionima za čišćenje i toniziranje kože, tijekom trudnoće za sprečavanje strija te se dodaje u kupke za smirenje i opuštanje.

Može se miješati s drugim uljima kao što su ulje klinčića, tamjana, lavande, muškatnog oraščića, cimeta i kadulje.

Primjena u kulinarstvu

Mandarina je voće jakog i slatkastog mirisa.

Možete ih zgnječiti i istisnuti sok, dodati u salate, kombinirati s povrćem i naravno, s desertom.

Osobito se dobro nadopunjuje sa slatkim i kiselim umacima.

Upotrijebite mandarinu kao dekoraciju na sladoledu s par kapi Grand Marniera ili umočite krišku mandarine u čokoladni fondue.

Kupovanje i čuvanje

Mandarine su zimsko sezonsko voće, međutim zahvaljujući naprednim tehnikama čuvanja, u supermarketima ih se može naći skoro cijele godine.

Sezona im traje od studenog do travnja, ovisno o mjestu uzgoja i vrsti. Uzgajaju se u sjevernoj Africi, uzduž Mediterana, u Kini, Brazilu, Japanu i Americi.

Čuvajte ih na tamnom, hladnom mjestu, a najbolje u hladnjaku, što im produžuje rok trajanja do dva tjedna.

Kupujte zdrave plodove, svijetlo narančaste kore, koji će vam u ruci biti teški i puni.

Oprez!

Prilikom kupnje budite oprezni, jer mandarine u trgovinama znaju biti tretirane raznim pesticidima. Po mogućnosti kupujte organski uzgojene mandarine, ili ih prije konzumiranja jedan do dva sata namočite u hladnoj vodi.

Izvor: Alternativa

 

[The Coach]

Ne izbegavajte doručak. Ukoliko Vam ne odgovara da pojedete nešto teško ujutro, idealan obrok su ovsene pahuljice u kombinaciji sa jogurtom. Trudite se da doručkujete u prvih sat vremena nakon što ste se probudili.




Ležite i budite se u isto vreme. Ova radnja će naposletku dovesti do formiranja zakonitosti funkcionisanja metabolizma, a samim tim će i pomoći pri regulaciji Vaše telesne težine. Idealan san podrazumeva 8 sati u krevetu.





Ne preskačite obroke. Ukoliko imate višak kilograma do rezultata ćete doći pravilnim rasporedom i umerenošću. Ako je Vaša kilaža manja nego što biste želeli, dobar način za regulaciju je redovnost obroka.





Izbacite gazirane sokove. Naravno, ni u kom slučaju ne treba biti ekstreman – pa tako ni u ovom. Jednostavno, smanjite konzumaciju gaziranih napitaka do optimalne mere, što će biti sasvim dovoljno da se lepše osećate, a odraziće se pozitivno i na Vaše zdravlje.





Vežbajte svakodnevno. Ne mora svaki dan biti naporan po pitanju fizičkih aktivnosti - nekada je sasvim dovoljno malo se “razgibati” ili uraditi jutarnju gimnastiku. Budite maštoviti.





Radite vežbe istezanja tri puta nedeljno. Uz dobru organizaciju, uvek se može naći 15-20min kako bi se odradile vežbe istezanja. Osim što će Vaši mišići poprimiti lepši oblik, vežbe istezanja su dobar vid prevencije povreda.





Unosite više tečnosti. Naravno, pre svega se odnosi na vodu. Idealno bi bilo unositi 1l vode na 25kg telesne mase. Znači, osoba od 75kg bi trebala da unosi oko 3l tečnosti dnevno (voda + tečnost dobijena iz hrane).






Jedite raznovrsno. Ne postoji magična formula ili unapred određena grupa namirnica koje se treba pridržavati. Tajna je u tome da treba jesti zdravo, ali i raznovrsno. Jedenjem jedne te iste hrane iznova organizam se navikava na takav princip i dolazi do pada efikasnosti (iskorišćenost hranljivih sastojaka je znatno manja).



Pijte zeleni čaj. Ova vrsta čaja je bogata antioksidansima koji doprinose zdravom radu srca i krvnih sudova (arterije, vene i kapilari). Tri do četiri puta nedeljno je doza koja je sasvim dovoljna.





Smanjite slatkiše. Preterivanje sa slatkišima često vodi u gojaznost, dijabetes i sl. Takođe, rad metabolizma često bude narušen zbog nekonvencionalnog konzumiranja raznih čokoladica, a samim tim strada i imuni sistem. Čokoladica posle treninga je efikasna u vraćanju energije, ali je i dovoljna da zadovolji potrebu za slatkim.


izvor: TRX.rs

 

[crvendac_011]

Morate ih jesti: Šta treba da znate o najefikasnijim celovitim žita

Morate ih jesti: Šta treba da znate o najefikasnijim celovitim žitaricama

Brojnim istraživanjima je dokazano da celovite žitarice imaju izuzetno povoljno dejstvo na ljudsko zdravlje pa ipak mnogi ljudi ih još uvek nisu učinili sastavnim delom svoje ishrane.



Donosimo vam pregled nekih od najvažnijih žitarica koje biste što pre trebalo da uvrstite u svoj jelovnik.

Žitarice su deo ljudske ishrane već milenijumima. Za razliku od savremenih ljudi, naši preci su koristili isključivo celovite žitarice. Ipak s vremenom, ali i razvojem industrije, celovite žitarice zamenile su rafinisane koje su zbog postupka obrade izgubile brojna vredna svojstva. Mnogim istraživanjima je dokazano da celovite žitarice imaju izuzetno povoljan efekat na ljudsko zdravlje pa ipak mnogi ljudi ih još uvek ne jedu. Ako odlučite da promenite situaciju i učinite nešto dobro za sebe, informacije koje donosimo vam mogu biti od velike pomoći.

JEČAM
Ječam je viševekovna žitarica iz porodice trava. Sadrži proteine, zdrave masti, ugljene hidrate i vlakna. Bogat je kalijumom, fosforom, magnezijumom, gvožđem, manganom, cinkom i selenom. Sadrži i velike količine vitamina B te u manjim količinama vitamine A, E i K. Ječam je izuzetno vredna namirnica koja bi svakako trebalo da se nađe u vašem jelovniku, i to redovno. Podstiče bolje funkcionisanje probave te doprinosi smanjenju holesterola u krvi. Možete ga konzumirati kao celovitu žitaricu, odnosno pahuljice za doručak, ali i u raznim varivima, čorbama te napicima.

PROSO
Za proso mnogi kažu da je jedna od najvažnijih žitarica. Jedna je od retkih alkalnih žitarica, a sadrži čitav niz bogatih prehrambenih vrednosti – belančevine, ugljene hidrate, minerale, vitamine te aminokiseline. Posebno je bogato magnezijumom i gvožđem pa je vrlo često u ishrani vegetarijanaca i vegana. Poznato je da je proso izuzetno dobar za varenje, a posebno za želudačane tegobe. Dobro deluje i na slezinu te pankreas. Sve u svemu, reč je o namirnici koju ne bi trebalo zaobilaziti. Možete je koristiti za doručak, kao prilog uz glavna jela, a može poslužiti i za deserte. Ima lagano slatkast ukus pa se većini ljudi sviđa.

INTEGRALNI PIRINAČ
Pirinač je deo ljudske ishrane više od 5.000 godina. Smeđi, odnosno integralni pirinač daleko je vredniji od belog pirinča, zato što sadrži klicu kao i deo opne pa se tako zadržavaju hranljive materije u njoj. Smeđi pirinač sadrži magnezijum, vitamin B1, vlakna i folnu kiselinu te kalijum i fosfor. Jako brzo organizmu donosi energiju, ne izaziva alergije, a blagotvorno deluje na probavu, posebno na creva. Dokazano je da integralni pirinač smanjuje nervozu, pomaže kardiovaskularnom sistemu, reguliše krvni pritisak i smiruje živce. Pirinač može da bude samostalno jelo, a može da se koristi i kao prilog glavnim jelima. Takođe, može se dodati i čorbama i varivima.

ZOB
Zob je biljka koja pripada porodici trava. Od svih žitarica zob sadrži najviše kalcijuma. Usto, zob sadrži i brojne druge minerale, zdrave masne kiseline, vlakna i ugljene hidrate. Zbog takvih svojstava, zob se sporo vari pa je stalan izvor energije. Upravo zbog toga najbolji je izbor za doručak, a možete je kombinovati s voćem ili mlečnim proizvodima. Ako želite jako zdravu kombinaciju, kombinujte je sa sojinim mlekom ili jogurtom. Zob je odličan saveznik u borbi protiv dijabetesa i holesterola, a štiti i kardiovaskularni sitem. Dobra je za jačanje imuniteta, a blagotvorno deluje i na probavu. Budući da zob sadrži fitoestrogene, sjajan je izbor za žene, posebno one koje imaju problema s grudima ili reproduktivnim organima. Osim za doručak, zob možete jesti i u salatama te kao prilog glavnim jelima, ali i u varivima.

RAŽ
Raž se ubraja među najvažnije žitarice. Bogata je mineralima, posebno kalijumom, fosforom i magnezijumom. Sadrži i vitamine B-kompleksa te vitamin E. Bogat je izvor ugljenih hidrata, proteina i zdravih masti. Raž je izuzetno dobra za dijabetičare, štiti creva i sprečava karcinom debelog creva, blagotvorno deluje na kardiovaskularni sistem. Posebno se preporučuje ženama u menopauzi koje pate od povišenog holesterola. Ova vredna žitarica najčešće se može pronaći u hlebu, ali dobra je i kao prilog jelima te u obliku pahuljica za doručak.

KVINOA
Kvinoa je drevna južnoamerička biljka koja je u poslednje vreme postala popularna među pobornicima zdrave ishrane širom sveta. Ima više proteina od nekih žitarica, a vrlo je bogata i aminokiselinama. Sadrži i kalcijum, gvožđe, vlakna, kompleks vitamina B te fosfor i magnezijum. Nema gluten pa je vrlo tražena i zbog toga. Quinoa je najviše na dobrom glasu zbog svoje lekovitosti. Pomaže pri zaceljivanju tkiva, odlična je u borbi protiv glavobolje te blagotvorno deluje na kardiovaskularni sistem. Usporava pojavu stenoze i ateroskleroze, sprečava holesterol i nastanak karcinoma dojke, a pomaže i kod borbe sa žučnim kamencima. Quinou možete jesti za doručak u kombinaciji s voćem, može poslužiti kao prilog jelu, a dodaje se i varivima te salatama i supama. Svakako nastojte da se kvinoa nađe na vašem jelovniku, a telo će vam na tomu biti vrlo zahvalno.

(S media)

 

[crvendac_011]

Kvinoja - bezglutenska žitarica koja regulira probavu i štiti srce

Kvinoja - bezglutenska žitarica koja regulira probavu i štiti srce



Kvinoju (Lat. Chenopodium quinoa) - drevnu južnoameričku biljku - nazivaju majkom žitarica.

Još prije 5000 godina ova biljka se kultivirala na području Perua, Čilea i Argentine.
Uz kukuruz, bila je jedna od dviju osnovnih prehrambenih namirnica u carstvu Inka.
Peru i Bolivija su najveći proizvođači kvinoje, iako se ova biljka uzgaja i u SAD-u, Indiji, Japanu te nekim afričkim i europskim zemljama.
Kvinoja je otporna biljka i može opstati u raznim uvjetima uzgoja.
Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda proglasila je 2013. godinu „međunarodnom godinom kvinoje“, s ciljem skretanja svjetske pozornosti na ovu važnu namirnicu.
Iako kvinoja se smatra žitaricom, ona je zapravo pseudožitarica, srodna cikli i špinatu.
Njezino lišće ima vrijednost zelenog lisnatog povrća pa se može jesti kao, primjerice, blitva.

Sastav kvinoje i utjecaj na zdravlje

Kvinoja ima visoku razinu bjelančevina i smatra se prikladnim izvorom svih esencijalnih aminokiselina.
Udio aminokiseline lizin, koja je inače neuobičajena za žitarice, omogućuje rast i regeneraciju tkiva.
Omega-3 i omega-6 masne kiseline mogu spriječiti bolesti srca i krvožilnog sustava.
Za antioksidativna svojstva ove namirnice zaslužna je visoka razina vitamina E, uz minerale mangan i bakar.
Pozamašan udio magnezija i riboflavina (vitamina B2) pomaže u borbi s migrenama.
Osim B2, sadrži i ostale B-vitamine, a dobar je izvor i fosfora, kalija te cinka.
Izuzetno bogata željezom, kvinoja zadovoljava gotovo polovinu preporučenog dnevnog unosa ovog minerala.
Ova žitarica je idealna za regulaciju probave, jer sadrži mnogo netopljivih vlakana koja pospješuju pražnjenje crijeva i štite od bolesti debelog crijeva.
Topiva vlakna smanjuju rizik od pojave žučnih kamenaca, snizuju trigliceride i štite od raka dojke, želuca i crijeva. Redovitom konzumacijom integralnih žitarica smanjuje se i rizik od pojave dijabetesa tipa 2.
Kvinoja ima niski glikemički indeks i ne povećava razinu šećera u krvi, zbog čega je posebno pogodna za dijabetičare.
Ne sadrži gluten i ne izaziva alergijske reakcije, zbog toga pogodna je za prehranu alergičara i dojenčadi. Može se pripremati kao kašica djeci starijoj od sedam mjeseci.
Zbog visokoproteinskog sastava kvinoja bi trebala biti neizostavna u vegetarijanskoj i veganskoj prehrani jer je idealan zdravi nadomjestak za meso.

Priprema kvinoje

Vanjska stijenka kvinoje gorka je, jer sadrži saponine koji prirodno odbijaju nametnike.
Često dolazi na tržište s uklonjenom ovojnicom. No, ako je dostupna u cjelovitom obliku, treba smanjiti količinu saponina u vanjskom omotaču sjemenki ispiranjem pod mlazom hladne vode, uz protresanje i miješanje.
Nije preporučljivo duže je namakati u vodi jer gorka tvar može prodrijeti u unutrašnjost zrna.

Osnovni recept

Prilikom kuhanja, omjer vode i kvinoje može biti čak 5:1, jer ova žitarica jako upija tekućinu i znatno povećava obujam.
Šalicu kvinoje i malo soli dodajte u vodu i kuhajte dok ne zavrije.
Potom smanjite plamenik i kuhajte poklopljeno na umjerenoj vatri 30 do 40 minuta.
Kuhana zrna kvinoje postaju prozirna, a bijele se klice odvajaju.

Savjeti za posluživanje

Kvinoja može se koristiti slično kao riža i kus-kus, kao prilog pirjanom povrću i salatama, kao dodatak varivima, bistrim i kremastim juhama.
Kvinoju možete i samljeti u brašno te od nje raditi beskvasni bezglutenski kruh.
Kuhanu kvinoju najjednostavnije ćete začiniti dodatkom maslinova ulja ili sojinog umaka, a možete je posuti i sjemenkama sezama.
Kvinojinim klicama možete obogatiti sendviče i salate. Svježe voće i orašasti plodovi, pomiješani s kuhanom kvinojom, postat će slastan doručak.

Rižoto od kvinoje i shiitake gljiva

Sastojci

• 300 g kvinoje
• 200 g svježih shiitake gljiva
• 2 - 3 češnja češnjaka
• 1 list kombu alge
• 2 žlice maslinova ulja
• prstohvat bijelog papra
• 1 šaka peršinovog lišća
• soli po želji

Priprema
1. Kvinoju isperite i stavite je kuhati s hladnom vodom, u omjeru 1:2. Kad voda zavrije, dodajte kombu algu, posolite po želji i ostavite kuhati na laganoj vatri do 15 minuta u otklopljenoj posudi.
2. Shiitake gljive prebrišite vlažnom krpom i uklonite nečistoće. Izrežite stapke na ploške, a klobuke usitnite prstima.
3. Na hladno maslinovo ulje stavite isjeckani češnjak te ga blago propirjajte, a zatim dodajte shiitake gljive. Ulijte žlicu - dvije vode, blago posolite i poklopite te sve zajedno pirjajte u vlastitom soku. Tek povremeno protresite posudu.
4. Nakon desetak minuta pirjanja, dodajte kuhanu kvinoju s isjeckanom kombu algom u shiitake gljive. Ako voda u kojoj se kvinoja kuhala nije u potpunosti isparila, iscijedite je prije dodavanja u gljive.
5. Kvinoju i shiitake pirjajte, uz miješanje, oko 5 minuta.
6. Kad jelo sklonite s vatre, dodajte prstohvat bijelog papra i drugih začina po želji te pospite sjeckanim svježim peršinom.

Varivo od kvinoje

Sastojci

• ½ šalice kvinoje
• 5 šalica vode ili temeljca
• 2 šalice sjeckanog luka
• 2 šalice sitno sjeckanog korijena đumbira
• 2 žlice ulja
• ½ šalice celera, narezanog na kockice
• 1 mrkva, izrezana na kockice
• 1 šalica pastrnjaka, narezanog na kockice
• 2 šalice bundeve, narezane na kockice
• 1 žličica kima
• 1 žličica korijandra
• 2 žličice bosiljka
• ½ žličice soli
• ½ šalice sitno sjeckanog peršinovog lišća

Priprema
Pirjajte luk i đumbir 5 minuta, potom dodajte mrkvu i celer te pirjajte još 5 minuta. Dodajte bundevu, pastrnjak i temeljac, zatim začine i kvinoju te kuhajte još 15 minuta. Posolite i kuhajte još 2 do 3 minute. Na kraju začinite peršinom.

Slatka kaša od kvinoje

Sastojci

• 1 šalica kvinoje
• 2 šalice vode
• 2 šalice soka od jabuka
• 2 žlice soka od limuna
• 1 šalica grožđica
• 1 žličica cimeta
• malo soli
• 2 žličice ekstrakta vanilije

Priprema
Kvinoju isperite i ocijedite. Stavite je u lonac s vodom na srednje jaku vatru i kuhajte dok ne zavrije.
Poklopite, smanjite vatru na najmanje i lagano kuhajte 15 minuta. Dodajte sok od jabuka i limuna, grožđice, cimet te sol.
Ponovno poklopite, lagano pojačajte vatru i kuhajte još 15 minuta. Na kraju umiješajte ekstrakt vanilije i poslužite toplo.

Gdje nabaviti

Nabaviti kvinoju možete u svim trgovinama zdrave hrane.
Kvinoja je nažalost zaboravljena žitarica. Ponovnim uvođenjem u prehranu, vratit ćemo joj status koji zaslužuje i učiniti dobro za naše zdravlje.

Izvor: Alternativa

 

[The Coach]

Banana, najbolje vo


Banana, najbolje voće?

Bez ikakve namere da umanjimo uticaj drugog voća, bananu svakako moramo svrstati među najkvalitetnije nutrijente ove vrste koje možemo uneti u organizam. Poreklom potiče iz Indije, a učeni ljudi su je prozvali “rajsko voće”. Sama ta činjenica govori da su još nekada davno žitelji naše planete bili upoznati sa blagodetima banane. Danas, banane se mogu naći u bujnoj prirodi pre svega Severne i Južne Amerike, Afrike i Indije, jer im klima ovih teritorija najviše odgovara za rast i razvoj. Banana koju mi jedemo predstavlja nekih 10% ukupnih vrsta banane i tamno-žute je boje.
Sa jedne prednost, s druge strane mana ovog voća je kalorijska vrednost. To je, u suštini, stvar aspekta – baš iz ovog razloga ljudi koji pokušavaju da smršaju izbegavaju banane, dok ih sportisti koriste u većim količinama. Naravno, priča tu tek počinje. Naime, daleko je poznata Japanska jutarnja dijeta kojom se, pretežno pomoću banana, skidaju kilogrami i podstiče mršavljenje. Trik je u tome da se ujutro pojedu dve banane uz mlaku(!) vodu i time započne dan. Ljudi koji preporučuju ovakvu vrstu dijete napominju da banana pospešuje varenje u organizmu i podstiče rad metabolizma a, sama po sebi, dugo se vari i obezbeđuje dodatnu energiju. E, to poslednje – obezbeđuje dodatnu energiju – je ono zbog čega je sportisti koriste toliko rado. Tokom i nakon treninga, banana je možda i najbolji izbor i izvor instant energije, s obzirom da je uz sve već pomenuto bogata i vitaminima.Sadrži vitamine A1, B6, B12 i C – ali i magnezijum i kalijum, koji omogućavaju organizmu da se izbori sa zavisnošću od nikotina i potmogne ostavljanje pušenja!



Takođe, redovnom konzumacijom banana rizik od srčanog (ali i drugih vrsta) udara smanjuje se čak za 40%! Bogata ja gvožđem, opskrbljuje organizam hemoglobinom, pomažući njegovo stvaranje u krvi. Banana je dobar jutarnji izbor i protiv mamurluka, a poznata je i po tome što smanjuje znojenje! Sastoje se najvećim procentom od vode (oko 70%), pa predstavljaju dobar izbor ukoliko ne unosimo dovoljnu količinu tešnosti u organizam.
Osim ploda, kora banane je poznata po tome što se utraljavanjem na ujed raznih insekata i komaraca smanjuje svrabež i bol, te reakcija ubrzo jenjava. Prirodnjaci često koriste koru i za rešavanje bradavica, postavljajući unutrašnjost kore direktno na željeno mesto, dok je gornja – žuta strana kore okrenuta od kože. Tako postavljena kora lagano se pričvrsti mekom tkaninom ili zavojem i stoji dan-dva. Kora banane takođe ima svoj udeo i u održavanju obuće tako što se unutrašnji deo utrljava na cipele i zatim prebriše suvom krpom, pružajući cipelama blistav sjaj.

​

Banana pomaže u normalizaciji krvnog pritiska, pulsa (otkucaja srca), reguliše termoregulaciju (toplotu organizma) i opskrbljuje mozak kiseonikom. Sadrži i jednu vrstu belančevine poznatu pod imenom tryptophan, koja se u organizmu pretvara u hormon sreće – Seratonin! Ovaj hormon zaslužan je za naše dobro raspoloženje, a redovan unos banana će ga sasvim sigurno obezbediti!


Izvor: TRX.rs

 

[crvendac_011]

Kiseli kupus - hrana za snažan imunitet

Kiseli kupus - hrana za snažan imunitet



U našim krajevima oduvijek postoji tradicija kiseljenja kupusa ili zelja. Kiseli kupus je našim precima bio jedna od glavnih zimskih namirnica i izvor vitamina C.
Danas još uvijek slijedimo tradiciju spravljanja kiselog kupusa za zimnicu.
Istina je da mnoge tradicije izumiru, ali ovoj se to ne bi smjelo dogoditi, jer je kiseli kupus izuzetno hranjiv i ljekovit.

Bogatstvo kiselog kupusa

Kiselo zelje oduvijek je bilo cijenjeno, posebice kao lijek. Način njegove pripreme potječe od Slavena, a koristi se i dan danas.
Poznato je da je moreplovac James Cook svoju posadu hranio kiselim kupusom za prevenciju od opasnog skorbuta.
Sebastian Kneipp njime je liječio dijabetes, giht, opekline i upale.
Ljekovitost kiselog zelja nadilazi ljekovitost mnogih poznatih biljaka.
Sto grama sirovog kiselog kupusa sadrži čak 20 mg vitamina C. Slijede vitamin A, folna kiselina, magnezij, željezo, fosfor, kalcij, kalij, natrij, balastne tvari i bjelančevine.
Odličan je izvor vitamina B12, zbog toga se posebno preporučuje vegetarijancima i veganima.
Crveno zelje je i do sedam puta ljekovitije od bijelog, a njegova boja ukazuje da sadrži i ljekovite antocijanine.

Lijek za probavni sustav

Ono po čemu se kiselo zelje razlikuje od sirovog su probiotičke bakterije.
Kiseli kupus je izvorna fermentirana hrana prirodno bogata probiotičkim kulturama.
Zbog toga je kiselo zelje jako bitno u liječenju bolesti prouzrokovanih disbalansom crijevne flore, posebice nakon terapije antibioticima ili kemoterapije.
Blagotvorno djeluje na želudac i crijeva, na njihovu mikrofloru i na peristaltiku, čime pogoduje probavi.
Pomaže i u probavljanju masnih obroka, te ubrzava metabolizam što pospješuje izlučivanje štetnih tvari iz organizma te čisti i regenerira jetru.
Tako čisti krv, usporava starenje i jača otpornost organizma.

Zacjeljuje rane i opekline

Kiselo zelje pospješuje zarastanje rana, a djeluje i kod reume i upale vena.
Lokalno ga možete koristiti za ublažavanje svrbeža na koži uslijed različitih alergijskih upala, manjih opekotina i uboda insekata, posebno pčele ili ose.
Na zahvaćeno mjesto stavite oblog od lista kiselog zelja i omotajte ga zavojem ili gazom.
Imate li glavobolju, na čelo položite list kiselog kupusa i omotajte ga gazom.
Za podizanje raspoloženja te općenito dobro zdravlje, svaki dan pojedite dvije do tri žlice naribanog kiselog zelja.
Ljudi koji konzumiraju puno kiselog kupusa jači su i otporniji na bolesti. Zbog toga se kiseli kupus posebno preporučuje starijim osobama, osobama s oslabljenim imunitetom i djeci.

Blagodati soka kiselog kupusa

Rasol - sok kiselog zelja – ima mnogo povoljnih učinaka po zdravlje.
Bogat je vitaminima C, E, K i B, kao i vitaminom U, jednim od najrjeđih vitamina, važnim za liječenje čira na želucu i dvanaestercu.
Vrlo je popularan narodni recept za liječenje nagluhosti pomoću rasola. Navečer, prije spavanja, namočite vatu u rasol od zelja i stavite je u uho. Tako spavajte i izvadite je ujutro.
Između ostalog, rasol djeluje protiv gljivica i bakterija, štiti od upala, pomaže kod čira i liječi mamurluk.

Kiselo zelje u kulinarstvu

Da biste iskoristi sve hranjive tvari u kiselom kupusu konzumirajte ga sirovog, kao i njegov rasol.
Najzdraviji je u obliku salate uz dodatak bučinog ulja. Osim toga, možete ga kuhati, pržiti, peći, pirjati i kombinirati sa žitaricama, na primjer ječmom.

Priprema kiselog kupusa

• 15 kg zelja
• 0,5 kg soli
• šest lovorovih listova
• žlica papra u zrnu
• komadići dunje radi žuće boje
• po izboru ljupčac, kim, komorač, vinova loza ili jabuke

U plastičnu bačvu složite red rezanog zelja, a zatim red soli i začina. Nastavite tako dok sve ne potrošite. Sve zalijte vodom dok ona prekrije zelje i hermetički zatvorite.
Prvo držite zelje na sobnoj temperaturi dok se ne ukiseli, za što je potrebno oko mjesec dana.
Zatim ga premjestite na hladno mjesto poput podruma i čuvajte na temperaturi ne većoj od pet stupnjeva.
Ako bačva nije puna do vrha, napunite najlonsku vreću vodom i stavite je kao uteg na zelje, da ga pritišće.

Trodnevna dijeta od zelja

S ovom dijetom možete izgubiti do tri kilograma u tri dana, i pritom detoksicirati organizam.
Prvi dan pojedite do kilogram i pol kiselog zelja raspoređenog u obroke. Pijte puno vode s nekoliko kapi limuna.

Drugi dan za užinu pojedite pola kilograma zelja, komadić kruha i nekoliko žlica svježeg sira. Za ručak ponovite, ali u zelje dodajte jabuke narezane na kockice.
Za večeru zelju dodajte dva kuhana krumpira, pet grama maslaca, malo luka i kima (ili nekoga drugog začina prema želji) i sve to malo prepecite.

Trećeg dana iskombinirajte jelovnike prvih dvaju dana kako vam najbolje odgovara.

Izvor: Alternativa

 

[taman]

Kiseli kupus? Može da bude fantastičan ali samo ako se u njega uroni neka "podmornica" (suva svinjska rebarca, mljac, teleći rep, ludilo brale,itd.,), a nedavno sam jeo kiseli kupus sa suvom kozetinom (dimljenom), ee, nemam reči hvale,dok mi nisu rekli, mislio sam da je neka divljač u pitanju.
Neka mi Društvo za zaštitu životinja prosti, al` ja moram da vam kažem: Ja, do duše, koze nikada nebih je.o, ali bi ih, zato, često jeo!
Najrađe sa kiselim kupusom.

 

[The Coach]

Mandarina, voće za svaki dan!

Mandarina (citrus reticulata) spada uz limun, grejpfrut i narandžu u voće koje nazivamo citrusima. Oblikom i ukusom najviše podseća na narandžu, s tim da je od nje manja i mnogo mekša – lakše se guli. Plod je slatkast, sadrži od 5 do 12 režnjeva u kojima su često košpice. Poreklom vuče iz Istočne Azije i nekada su je smatrali voćem bogatih.Korisna dejstva mandarine


U svom plodu mandarina sadrži preko 30 miligrama vitamina C, što prema istraživanjima iznosi polovinu preporučene dnevne količine. Osim vitamina (A, B1, B2, B3), u sastav mandarine ulaze kalijum, magnezijum, bakar, gvožđe i folna kiselina. Količine magnezijuma i vitamina u mandarini omogućavaju brzu regeneraciju i obnavljanje organizma nakon završenog intenzivnog treninga. Vlakna koja se nalaze u ovom voću regulišu varenje i izbacivanje toksina iz organizma, a mandarina se takođe koristi i u borbi protiv celulita.Možda i najnaglašenija prednost voća kao što je mandarina su prisustvo flavonoida koji sprečavaju brzo napredovanje i drže pod kontrolom rak prostate, debelog creva i pluća. Naravno, eterična ulja dobijena iz kore mandarine koriste se za ulepšavanje i mnogi estetski proizvodi koje kupujemo mogu se naći na bazi mandarine ili sastojaka koji se u njoj nalaze.

​

Optimalnom koncentracijom vitamina C u našem organizmu sintetišu se kolagen i elastin - belančevine koje su zadužene za rast i izgradnju kože, mišića ali i ostalih vezivnih tkiva uopšte. Osim indirektno u izgradnji organizma, vitamin C učestvuje i u odbrani i eliminaciji slobodnih radikala u organizmu, s obzirom da je antioksidans.Ostale prednosti mandarina


- Ubrzavaju metabolizam i metaboličke procese
- Čuvaju vid
- Sprečavaju starenje kože
- Ubrzavaju proces stvaranja kraste prilikom posekotina i oderotina
- štite od degenerativnih bolesti
- predstavljaju dobru prevenciju protiv gripe, prehlade, artritisa
- jačaju imunitet
- eterična ulja mandarine suzbijaju akne i poboljšavaju rad jetre

Napomena:Iako su sezonsko voće, mandarine se zbog dobro razrađenih tehnika čuvanja tokom čitave godine mogu naći u većim prodavnicama i supermarketima. Prilikom kupovine prednost dajte jarkim, težim mandarinama u odnosu na one lagane i neuverljive boje. Nakon kupovine, mandarine čuvajte na suvom, tamnom i hladnom mestu kako biste im produžili rok trajanja čak i nedelju-dve duže nego inače. Često se ovo voće po neproverenim marketima tretirapesticidima, pa se svakako preporučuje oprez. Ukoliko niste sigurni u kvalitet i način održavanja mandarina koje ste kupili, dobar izbor bio bi potopiti ih u hladnu vodu duže od sat vremena kako bi toksini izašli iz voća.

Izvor: TRX.rs