Vocarstvo

[Nostradamus]

[TABLE="align: left"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Bolest dolazi većinom kada plod dostigne veličinu između lješnjaka i oraha, ali se može javiti i kasnije. Na zelenim mladicama javlja se bjeličasta prevlaka koja se postepeno širi prema vrhu mladice, dok ona još raste. Napadnuta mladica zakržlja, a može se i osušiti. Ako i ne propadne na njoj je malo cvjetnih pupova. Napad pepelnice dakle dovodi do rane defolijacije, propadanja plodova te smanjuje zametanje cvjetnih pupova.
[TABLE="align: right"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Biologija: Pepelnica breskve je srodna s pepelnicom na ružama. Iako se radi o istoj vrsti, pepelnica s breskve ne prelazi na ruže i obratno. Ali je zgodan pokazatelj potencijalne infektivnosti ako te dvije vrste imamo u blizini. Pepelnica breskve dolazi i na bajamu dosta često.

 

[Nostradamus]

[TABLE="align: right"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Biologija: Pepelnica breskve je srodna s pepelnicom na ružama. Iako se radi o istoj vrsti, pepelnica s breskve ne prelazi na ruže i obratno. Ali je zgodan pokazatelj potencijalne infektivnosti ako te dvije vrste imamo u blizini. Pepelnica breskve dolazi i na bajamu dosta često.
[TABLE="align: left"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Biologija nije dovoljno istražena. Smatra se da gljiva prezimljuje kao micelij u pupovima (kao pepelnica jabuke) i da se onda razvija zajedno s tjeranjem tog pupa, vršeći zarazu na listovima gdje se na bjeličastim prevlakama razvijaju prve konidije. Te konidije šire dalje zarazu prema drugim listovima, izbojima i plodovima. Kasnije može vrlo brzo zahvatiti puno lišća i plodova.
[TABLE="align: right"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Također gljiva može prezimiti kod nas i u obliku kleistotecija (peritecija), iako rijeđe.
U tom se slučaju iz njih razviju askospore koje dovode do primarnih zaraza. Te primarne zaraze se jedva opaze, ali zato rašire sekundarnu zarazu putem konidija.

 

[Nostradamus]

[TABLE="align: left"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Optimum za razvoj gljive su 24°C. Razvoju bolesti pogoduje visoka relativna vlažnost zraka.

[h=6]Zaštita:[/h] Zaštita protiv pepelnice na breskvama i nektarinama počinje kad plodovi dostignu veličinu lješnjaka, odnosno negdje polovicom svibnja ili početkom lipnja, ovisno o godini. Zaštitu treba primjenjivati i poslije berbe.Na početku se zaštita vrši preventivnim sredstvima na bazi tekućeg sumpora i dinokapa, a kasnije dok se pojave prvi simptomi, koriste se kurativni sistemici.

• preventivna sredstva: KARATHANE, CHROMOSUL, SUMPOR SC 80, KUMULUS
• kurativna sredstva: RUBIGAN, SAPROL N, BAYCOR, ATEMI, ANVIL, SABITHANE, SYSTHANE, FOLICUR, BAYLETON.

 

[Nostradamus]

[h=1]Šupljikavost lišća breskve (Stigmina carpophila)[/h] Šupljikavost lišća breskve (Stigmina carpophila ili stariji naziv Clasterosporium carpophilum) je bolest koja napada sve vrste koštićavog voća. Dakle,osim breskve i nektarine, napada i šljivu, trešnju, višnju, marelicu i bajam. No, gledajući na važnost uzgoja breskve kao takve i nekih različitosti u biologiji gljive na breskvi naspram drugih koštičavih voćaka, potrebno je tu bolest za breskvu izuzeti od drugih vrsta koštićavog voća. Napada list, plod i mladice. Naročito je opasna na mladicama i plodu jer plod nema nikakvu tržišnu vrijednost, a mladice se suše.
[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Slika 1 [/TD]
[TD="align: center"] Slika 2 [/TD]
[TD="align: center"] Slika 3[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

 

[Nostradamus]

Simptomi: Na listovima nalazimo okruglaste crveno-smeđe pjege, obično obrubljene tamnijim rubom. Unutrašnji dio pjege ispada – odumrlo tkivo i tako postaje list šupljikav. Po tome je bolest dobila ime. Uzrok tog ispadanja predstavlja antitoksičnu obrambenu reakciju biljke na djelovanje patogena. Jače zaraženi listovi otpadaju, kod nekih sorti i prije nego su jače šupljikavi pa voćka u slučaju jačeg napada ostaje gotovo bez lišća.

Na plodovima također nastaju okruglaste crveno-smeđe pjege koje su malo udubljene. Kod većeg broja pjega plod se deformira i izlučuju se kapi smole radi čega plod gubi tržišnu vrijednost. Također, na plodu se može oljuštiti i pokožica. Takav plod jače napada i monilija radi pukotina u pjegama. Još opasnija je na mladicama i to jednogodišnjima. Do infekcije konidijama dolazi u lipnju i srpnju. Na zelenoj kori nalazimo smeđe, crvenim rubom oivčene duguljaste pjege iz kojih se često izlučuju kapi smole. Opkoli li pjega ( rak ranica) mladicu, ona se suši. Ako se ne osuši, mnogi pupovi na proljeće ne potjeraju jer ih je gljiva oštetila. Za takva stabla je karakteristično u proljeće da izgledaju golo. Gljiva je glavni uzročnik sušenja mladica breskve i kao takva znatno štetna. I slijedeće godine na sada dvogodišnjim mladicama pjege se zadrže, a neke proširuju i produbljuju, te izgledaju poput rak-ranica.

 

[Nostradamus]

Biologija: Gljiva prezimljuje na breskvi na slijedeće načine:
[TABLE="align: right"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Slika 4[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

• u obliku zbijenog micelija, tzv. gema na kori grana,
• u obliku konidija koje su vrlo otporne na hladnoću i isušivanje i
• u rak-ranicama u kori grančica kao micelij.

Gljiva ulazi micelijem u koru dublje nego neke druge gljive (npr. micelij Taphrine deformans). Za vrijeme vlažna vremena, u proljeće na kori i rak-ranicama prezimjeli micelij stvara obilje konidija. Te konidije, zajedno s onima koje su prezimjele na kori, kliju i time počinje u proljeće prva infekcija listova. Konidije raznosi kiša cijedeći se niz stablo, na listove gdje klična cijev vrši infekciju ili preko puči ili direktnom perforacijom epiderme. Posebno su zarazi izloženi mladi listovi. Stariji listovi često su potpuno otporni. Pjege koje kao šupljikavost vidimo na starijim listovima posljedice su infekcije iz vremena dok su ti listovi bili mladi. Klijanje konidija nastaje u vrlo širokom rasponu temperatura, tako da je najvažniji faktor za jači napad količina i raspored padavina. Optimalna je temperatura oko 18°C. Sam se micelij dosta brzo razvija pa je inkubacija dosta kratka, što objašnjava nagli rast zaraze.

 

[Nostradamus]

Izlučivanje toksina od micelija gljive vrlo je jako. List brzo reagira obrambenom reakcijom stvarajući histogenu barijeru tako da zaraženi dio ispadne, a list postaje šupljikav. Veličina tih pjega je različita kao i intenzitet boje. Također ovisi i o pojedinoj sorti breskve.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Slika 5 [/TD]
[TD="align: center"] Slika 6[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Kako je kiša glavni faktor koji širi konidije unutar krošnje, to je obično jače zaražen donji dio krošnje. Čest je slučaj da su listovi na vrhu krošnje zdravi, a na donjem dijelu stabla gotovo da ih i nema. Lišće postaje krajem lipnja staro, razvijeno i otporno na zarazu. Tada počinje zaraza kore jednogodišnjih mladica. Na lisnom ožiljku gdje je list otpao najčešće dolazi do zaraze. Tu prodire gljiva u koru i dovodi do odumiranja zametnutih pupova, pa takva grana u proljeće slabo cvate i prolistava. Gljiva se nalazi i na otpalom lišću ispod voćke, što nije previše bitno jer je glavni uzrok zaraza na voćki.

 

[Nostradamus]

[h=6]Zaštita:[/h] Osnovno prskanje je bakrenim sredstvima u opadanju listova u jesen, pa sve do bubrenja pupova. To je paralelno sa suzbijanjem kovrčavosti breskve. No, to nije dosta već je potrebno s organskim fungicidima izvršiti još 3-4 prskanja. Prvo iza cvatnje, drugo 2-3 tjedna nakon toga i treće za tri tjedna nakon prethodnog otprilike. Ovo je prosječno i ovisi o padavinama kao i o godini. Naravno nakon prolistavanja više se ne koristi bakar jer je fitotoksičan, već organski fungicidi – Polyram, Kaptan, Dithane, Antracol. U jako kišovitoj godini bolest je teško posve zaustaviti, osobito ako se uselila u nasad, jer je tada njezin infektivni potencijal visok. Treba nastojati prskanja obaviti pred kišu ili ako dopusti vrijeme u početku kiše. Dakle, isključivo preventivno. Daljnje preporuke su sadnja otpornijih sorata, rezidba oštećenih (rak-ranice) i suhih grančica.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Slika 7 [/TD]
[TD="align: center"] Slika 8[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Opasnost šupljikavosti nije samo u tome što ona dovodi do gubitka berbe dotične godine, već i u tome što inficira pupove i izboje. Ti izboji ili odumiru ili izlučuju smolu, a pupovi ne potjeraju. Te su infekcije izboja uzrok stalne gumoze čak ako on i ne odumre, a stabla s jačim smolotokom brzo odumiru.

Nino Ivančan, dipl.ing.agr

 

[Nostradamus]

[h=1]Sušenje cvjetova i grančica višnje i ostalih koštićavih vrsta[/h][TABLE="align: right"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Vlasnike voćnjaka koštićavih voćki (breskve, marelice, nektarine, šljive, trešnje i višnje) podsjećam na prošlogodišnje loše iskustvo, a u svezi pojave opasne bolesti koštičavih voćaka Monilia laxa (Ehrerb.), koja u našem uzgojnom području češće napada cvijet i grančice, a rjeđe plod.

Monilia laxa napada breskvu, marelicu, nektarinu, šljivu, trešnju i višnju.

Simptomi zaraze najuočljiviji su u razdoblju cvatnje. Dakle, u cvatnji, nakon kiše, spore dospiju na njušku cvijeta i inficiraju ga. Cvijet posmeđi i suši se, a gljivica prodire u mladu grančicu u koju izlučuje toksine pa uzrokuje i njezino sušenje. Osušene grančice s cvjetovima ostaju u krošnji i izgledaju kao spaljene vatrom.
[TABLE="align: left"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Simptomi zaraze na plodu vide se tijekom zriobe, kad se nakon završetka razvoja gljive pojave bijeli koncentrični krugovi (micelij gljive sa sporama). Dio plodova ostane visiti a dio se smežura i padne na tlo te predstavlja izvor zaraze u slijedećoj godini. Osim toga izvor zaraze su i rak rane bolesnih (suhih) grana koje ostaju na stablu tijekom zime.

Suzbijanje je najbolje provoditi preventivno i to rezidbom zaraženih grančica i grana te skidanjem zaraženih plodova koje je potrebno uništiti (spaliti ili dublje zakopati). Također je važno provoditi redovitu zaštitu od štetnika koji mogu oštetiti tkivo ploda i uzrokovati prodor gljivice.
[TABLE="align: right"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Kišovito proljeće zahtijeva i kemijsko suzbijanje uzročnika sušenja cvijeta i grančica koštićavih voćaka. Za kvaliteno suzbijanje potrebna su dva prskanja i to:

1. pred cvatnju ili u samom početku cvatnje
2. pred kraj cvatnje (kad otpadne većina cvjetnih latica)

Vrlo su učinkoviti sljedeći fungicidi:

1. SIGNUM u koncentraciji 0,06%
2. BAVISTIN FL u koncentraciji 0,05%
3. RONILAN DF u koncentraciji 0,15%
4. KONKER u koncentraciji 0,15%

Preporučam primjenu fungicida BAVISTIN, KONKER ili SIGNUM pred cvatnju, a RONILAN DF ili SIGNUM nakon cvatnje. SIGNUM je najnoviji fungicid namijenjen suzbijanju šireg spektra bolesti povrća i koštićavog voća sa vrlo kratkom karencom.

Renato Vilenica, dipl.ing.agr.​

 

[Nostradamus]

[h=1]Kozičavost trešanja i višanja (Blumeriella jaapii)[/h] Kozičavost je najštetnija bolest višanja, osobito na nekim sortama, a isto tako napada i trešnju. Na trešnji su štete malene, ali se često uopće ne zaštićuju pa isto tako poprilično nastradaju. Iznimno je nađena i na šljivi. Česta je nažalost slika krajem 7. mjeseca da jedna trešnja ili višnja na okućnici ostane potpuno bez lišća kao da je došla jesen. Bolest karakterizira totalno opadanje lišća (defolijacija). Bolest se latinski zove Blumeriella jaapii, konidijski stadij Cylindrosporium padi.
[TABLE="align: left"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Simptomi: Na listovima se s gornje strane razvijaju sitne, crveno-ljubičaste pjege, koje su znatno sitnije od onih uzrokovanih šupljikavošću lista (Stigmina carpophila). Veličina im je do 1 mm, porazbacane su i obično ne ispadaju. Broj se pjega u slučaju povoljnih prilika brzo povećava tako da mogu početkom ljeta potpuno prekriti list. Spoje se pa čitav list poprimi crvenkastu boju. List može i požutiti ako je napad jak. Takav list vrlo rano otpada pa voćka u punoj vegetaciji ostane bez lišća. Bolest je veoma opasna za velike nasade pa se moraju primjenjivati redovite mjere suzbijanja.
[TABLE="align: right"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Biologija: Na donjoj strani oboljelih listova uočava se lagana bijela prevlaka koja predstavlja nakupine konidija koje šire bolesti. Tako gljiva fruktificira. Gljiva prezimljuje u otpalom lišću u kojem nastaju periteciji. U proljeće novo lišće inficiraju:

• askospore iz peritecija
• konidije koje su prezimile

Na prvim inficiranim mjestima nastaju brzo nove "ljetne" konidije pa se bolest dalje širi, osobito za topla i kišovita vremena, kada ubrzo zahvati čitavu krošnju. Glavni činioci za razvoj bolesti su dakle temperatura i vlaga. Uvjeti za razvoj bolesti se prate rosnom vagom i higrotermografom ili modernijim agrometeorološkim uređajima. Smatra se da se rosa stvara pri relativnoj vlazi zraka višoj od 86%, ovisno o temperaturi što pogoduje razvoju bolesti.
[TABLE="align: left"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Kozičavosti podliježu naročito neke sorte višanja ( kereška, senteška ) i to osobito ako se uzgajaju u vlažnijoj klimi. Vrlo je česta i u rasadnicima na podlogama Prunus mahaleb – rašeljci. Štetna je i na maraski. U prirodi se često nalazi na sremzi (Prunus padus), koja može biti izvor zaraze.

[h=6]Zaštita:[/h] Zaštita se provodi prskanjem. Sakupljanje otpalog lišća može samo djelomično smanjiti infektivni potencijal gljive u proljeće. Prvo prskanje se provodi odmah iza cvatnje. Tretiranja se još provode dva do tri puta u razmacima 8-14 dana. Nakon berbe je također potrebno obaviti jedno do dva tretiranja ovisno o vremenskim prilikama.
[TABLE="align: right"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Koriste se preventivni fungicidi na bazi dodina (Chromodin, Dodin), ditianona (Delan), kaptana i mankozeba (Kaptan, Merpan, Stoper, Mankozeb, Star, Dithane), fenheksamida (Teldor). Mogu se također koristiti i kurativni fungicidi na bazi bitertanola (Baycor), triforina (Saprol N), heksokonazola (Anvil, Rotondo), tebukonazola (Folicur, Falcon).

Nino Ivančan, dipl.ing.agr.​