Vocarstvo

Nostradamus · 26.02.2012

[h=1]Plamenjača šljive (Polystigma rubrum)[/h] Plamenjača šljive (Polystigma rubrum), jedna je od najvažnijih bolesti na šljivi uz hrđu šljive i naravno uz sveprisutnu šarku koja je ipak virusno oboljenje i ne spada u ovu domenu. Bolest posebno pridonosi periodičkoj, tj. alternativnoj rodnosti šljive. Šta točno znači alternativna rodnost šljive?
[TABLE="align: right"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]slika 1[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Prije svega jedna i osnovna značajka, a to je da šljiva rodi jedne godine izvrsno, a potom iduće ili čak i iduće druge godine slabo i nikako. Neke sorte su tome prirodno sklone, ali kod većine drugih sorata uzrok tome je prvenstveno loša zaštita. Plamenjača šljive parazitira na svim sortama šljive, ali najjače je sklona na sortama Prunus domestice kao šta je naprimjer bistrica, tj, požegača.
[TABLE="align: left"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]slika 2[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Simptomi: Lako ju je prepoznati u početku žućkastim, a kasnije crvenožutim do narančastim pjegama na listovima (veličine 2 – 15 mm). List je unutar pjege malo zadebljao i pjega je prema gore ispupčena. Ako je broj pjega na listu velik (čak i do 10), list prerano otpada, te voćka ostaje u kolovozu bez lista što utječe na dozrijevanje i kvalitetu ploda, te prije svega na zametanje cvjetnih pupova za iduću godinu.
Ako šljiva izgubi lišće od plamenjače, ona često u jesen ponovo prolista i procvate što unaprijed znači da je rod za iduću godinu izgubljen, a često se dogodi da mladice ne dozriju i smrznu se po zimi. Radi toga može doći i do sušenja voćke.

Veličina pjega varira na pojedinim sortama, a za sušnih prilika su posebno velike. Boja pjega je također različita kod pojedinih sorata.
[TABLE="align: right"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]slika 3[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Biologija: Zaraženi listovi otpadnu te stroma i zametak peritecija gljive, sada saprofit, u njima i dalje raste te do proljeća formira zrele peritecije. Askospore izbačene iz peritecija vrše u proljeće primarnu zarazu nakon što šljiva prolista. Tih askospora nalazimo u šljiviku duže vrijeme, ali je utvrđeno da ih je najviše u periodu završetka cvatnje šljiva. U slučaju povoljnih uvjeta tada najviše dolazi do zaraze. Osnovni preduvjet tome je duža kiša. Prema tome treba prilagoditi zaštitu.

Ljeti nema sekundarnih zaraza. Gljiva formira u pjegama piknide kao crne točkice s konidijama, ali one nemaju sposobnost zaraze. Stoga, treba voditi računa da na listovima šljiva nalazimo onoliko pjega koliko su ih uzrokovale askospore u primarnoj i jedinoj infekciji, tj. zarazi.
[TABLE="align: left"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]slika 4[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

[h=6]Zaštita:[/h] Osnovna zaštita kao što je već spomenuto se vrši po završetku cvatnje, dakle kada je maksimum infekcije. Infekcije prije toga i u tijeku cvatnje ne spriječavamo jer ih nema mnogo, a osim toga infektivni potencijal im je nizak. Protiv plamenjače zadovoljavaju dva prskanja. Prvo nakon cvatnje, drugo oko tri do četiri tjedna iza toga. Koriste se organski fungicidi : Polyram, Star, Dithane, Mankozeb, Kaptan, Topas C 50, Meteor, Antracol, Rubigan, Folpan, Rival, Mikal, Stoper.

U ovim rokovima prskanja se ne može suzbiti još jedna značajna bolest šljive, a to je hrđa (Tranzschelia pruni spinosae). Ona se širi kasnije (lipanj – srpanj). Sušenje šljiva je česta pojava kod nas iza jakog napada plamenjače i jake zime pa je i to razlog više za suzbijanje. Takve voćke oslabe, istroše hranu i ostanu neotporne na jaču zimu. Infektivni potencijal na godinu smanjuje zakapanje ili spaljivanje lišća.

Nino Ivančan, dipl.ing.agr.

Nostradamus · 26.02.2012

[h=1]Rogač šljive (Taphrina pruni)[/h] Rogač je rasprostranjena bolest na plodovima šljive, ali do jakog napada dolazi samo u pojedinim godinama. Tada može biti uništeno i do 80% plodova šljive. Takve godine kod nas i nisu baš rijetke. Rogač šljive dolazi i na mnogim Prunus vrstama, kulturnim kao i divljim. Bistrica (Požegača) je posebno osjetljiva na rogač.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]slika 1 [/TD]
[TD="align: center"] slika 2 [/TD]
[TD="align: center"] slika 3[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Simptomi: Zaraženi su plodovi. Oni rastu znatno brže nego nezaraženi pod utjecajem parazita pa brzo zadebljaju, produže se i iskrive. Jako su upadljivi i odmah se uočavaju. Boja im je svjetlozelena. Plod često ili nema košticu ili je zakržljala. Meso ploda je krto i spužvasto i lako se lomi. Zaraženi plod pocrni i zasuši se (sl. 4) te ili ostane visiti ili otpadne, a neke od njih prethodno napadne monilija. Izuzetno se rijetko bolest može javiti i na mladicama koje se deformiraju i zakrive, a kasnije se osuše.

Nostradamus · 26.02.2012

Biologija: Kako dolazi do pojave infekcije plodova nije još potpuno razjašnjeno. Gljiva Taphrina pruni može prezimiti na tri načina:

U obliku micelija u grančicama šljive. Taj micelij prodire kroz cvjetnu peteljku u plodnicu ili u već zametnuti plod te tako nastaje rogač. No, za ovu teoriju nema konkretnih dokaza.
Na površini rogača prije nego se počne sušiti razvije se sivkasti mašak. To je himenij s askusima, odnosno askosporama u njima. Askospore još u askusu pupanjem daju konidije kao kod Taphrine deformans na breskvi. Pucanjem askusa, askospore odnosno konidije se oslobađaju i ostaju na kori sve do slijedećeg proljeća kada vrše infekciju zametnutih plodova. Riječ je o egzogenoj infekciji. Ovo je i najvjerojatnija teorija nastanka rogača.
Moguća je i treća mogućnost, a to je da se askospore održe preko zime u ljuskama pupova.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]slika 4 [/TD]
[TD="align: center"] slika 5[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Nostradamus · 26.02.2012

[h=6]Zaštita :[/h] Najsigurnija je mjera zaštite prskanje bakarnim preparatima prije kretanja vegetacije, odnosno pred pupanje. Dakle isto kao i kod kovrčavosti breskve (Taphrine deformans). Time uništavamo askuse, odnosno konidije koje se nalaze na kori pa tako spriječavamo egzogenu infekciju plodova koja je najčešća. Ovim prskanjem kod šljive, bakarnim preparatima pred pupanje, se još uništava i rana zaraza od plamenjače šljive, jer fungicid ostaje na granama i kišom prelazi na lišće. Isto tako može se suzbiti ako šljive prskamo i pred kraj cvatnje.

Nino Ivančan, dipl.ing.ag

Nostradamus · 26.02.2012

[h=1]Hrđa šljive (Tranzschelia pruni spinosae)[/h][TABLE="align: right"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]slika 1[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Isto kao i kod plamenjače šljive, hrđa u jačem napadu uzrokuje defolijaciju šljive, loše ili nikakvo dozrijevanje plodova, izostanak cvatnje iduće godine i iscrpljivanje voćke tijekom zime (sl. 1). Dakle, jači napad (dosta čest kod nas) može uzrokovati da šljive već u kolovozu potpuno ogole. Ako iza tog napada slijedi jača zima, posljedice su sušenje stabala i grana te propadanje voćke. Napadu podliježu gotovo sve sorte. Osobito su osjetljive ranije sorte, Bistrica (Požegača), te ringlo grupa šljiva.

Simptomi:
Bolest se javlja dosta kasno, tek u početku srpnja za razliku od plamenjače šljive. Na listovima nalazimo sitne jastučiće (tzv. uredosoruse) tamno crvene boje (slika 2). U njima se nalazi veliki broj uredospora (sl. 3) koje dalje raznosi vjetar i tako širi. Kasnije, pod kraj ljeta ti jastučići (uredosorusi) postaju crni, što je znak da su se razvili teleutosorusi s teleutosporama (sl. 4).

Biologija:
Teleutospore u teleutosorusima su dvostanične, ali tu nalazimo dvije forme koje su različite po obliku i boji stanica (slike 5, 6, 7). Jedna je Tranzschelia pruni spinosae f. sp. typica koja se razvija na šljivi (Pr. domestica) i crnom trnu (Pr. Spinosa), a druga forma je Tranzschelia pruni spinosae f. sp. discolor koja se osim na ove dvije vrste javlja i na marelici, bajamu i breskvi. Kod nas je raširena f. sp. typica dok f. sp. discolor dolazi periodički na pojedinim lokalitetima. U nekim godinama razvija se relativno malo teleutosorusa za što nije sasvim poznat uzrok.

Nostradamus · 26.02.2012

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]slika 2 [/TD]
[TD="align: center"] slika 3 [/TD]
[TD="align: center"] slika 4[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Prvi način prezimljenja:
Teleutospore prezime u otpalom lišću. U proljeće kliju i daju bazidiospore koje nošene vjetrom dolaze na list šumarice (Anemona sp., A. ranunculoides – žuta šumarica, A. nemorosa – bijela šumarica) (sl. 8, 9).

Šumarica ima funkciju prvog domaćina. Na lišću šumarice razvijaju se u proljeće ecidije s ecidiosporama. Te se ecidije javljaju u sitnim nakupinama na donjoj strani listova šumarice. Ecidiospore, nošene vjetrom dospijevaju na listove šljive, vrše infekciju i tako se razvije prva uredogeneracija koja se onda umnožava sekundarnim infekcijama pomoću uredospora. Šumarica može biti trajno zaražena pri čemu onda gljiva prelazi u rizome i perenira, pa takva biljka daje svake godine ecidije samostalno, neovisno o prijenosu bazidiospora sa šljive.

Nostradamus · 26.02.2012

Iz ciklusa se vidi da je ova hrđa heterecijska, dakle mijenja domaćina. U ecidijskoj generaciji dolazi na šumaricu, a u uredo i teleutogeneraciji dolazi na šljivi, marelici, bajamu ili breskvi.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]slika 5 [/TD]
[TD="align: center"] slika 6 [/TD]
[TD="align: center"] slika 7[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Nostradamus · 26.02.2012

Drugi način prezimljenja:
Međutim, uočeno je da u mnogo krajeva ima hrđe na šljivama, a šumarica nigdje ili vrlo malo ili šumarice tamo uopće ne rastu. Isto tako uočeno je da na šumarici ima mnogo ecidija, ali ecidiospore slabo kliju pa nemaju uloge, a hrđa i dalje postoji!?

Istraživanja su pokazala da za razvoj ove hrđe nije potreban ecidijski stadij na šumarici. Dakle heterecija je fakultativne, a ne obligatne naravi. Dalje je utvrđeno da su uredospore ove hrđe veoma vitalne i da mogu zadržati klijavost čak i preko zime ( do 160 dana ). To znači da mogu prezimiti jer su otporne i na niže temperature. Te uredospore onda u proljeće same inficiraju lišće šljive.

Nostradamus · 26.02.2012

Osim ova dva načina postoji i treći način prezimljenja:
Uredospore pod jesen zaraze koru jednogodišnjih mladica i tu prezimi tzv. uredomicelij. To je nađeno na šljivi i na breskvi. Taj uredomicelij formira u proljeće uredosoruse s uredosporama koje zatim inficiraju lišće.

Iako su ova dva zadnja načina prezimljenja kod nas moguća i utvrđena, postavlja se pitanje zašto se hrđa šljive kod nas javlja tako kasno - tek u srpnju? To još uvijek nije potpuno jasno. Uglavnom postoje dvije hipoteze; o prijenosu vjetrom iz toplijih krajeva u sjeverne i o malom infektivnom potencijalu gljive u proljeće što je vjerojatniji način budući da postoje sličnosti kao kod smeđe hrđe pšenice gdje se isto početkom proljeća gljiva razvija polagano.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]slika 8 [/TD]
[TD="align: center"] slika 9[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Nostradamus · 26.02.2012

[h=6]Zaštita:[/h] Hrđa se suzbija prskanjem s fungicidima i to prvenstveno organskim fungicidima. Kod suzbijanja hrđe treba obratiti pažnju na to da se ona javlja znatno kasnije, pa prema tome prskanje protiv plamenjače koje se vrši iza cvatnje ne daje zaštitu od hrđe i obratno.

Protiv hrđe je potrebno provesti zaštitu prskanjem tek od polovice ili čak od kraja lipnja (5-6 tjedana nakon cvatnje) i zatim oko 10. – 20. srpnja ponoviti (15 -20 dana nakon prvog prskanja). U pravilu su dva prskanja dosta. Od organskih fungicida koristimo: Polyram, Star, Dithane, Mankozeb, Kaptan, Topas C 50, Meteor, Antracol, Folpan, Rival, Mikal, Stoper.

Treba znati da napad i hrđe i već prije spomenute plamenjače nije svake godine intenzivan, pa treba poznavati uvjete pojava tih bolesti u pojedinom kraju odnosno voćnjaku i tada odrediti broj prskanja prije svega radi ekonomičnosti proizvodnje.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]