Vocarstvo

Nostradamus · 26.02.2012

Hrđe osim na šljivi dolaze i na drugim voćnim kulturama, no osim na domaćoj šljivi (Prunus domestica, Prunus insititiae) (sl. 10, 11 ) dolazi i na drugim Prunoideae vrstama, prije svega na marelici (sl. 12) i nešto rijeđe na bajamu i breskvi (sl. 13, 14). Veće štete su zabilježene samo na šljivi, dok su štete na ostalim navedenim vrstama neznatne.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]slika 13 [/TD]
[TD="align: center"] slika 14[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Nostradamus · 26.02.2012

[h=1]Siva plijesan jagode (Botrytis cinerea Pers.)[/h] Svakako najopasniji uzročnik bolesti jagoda. Može smanjiti urod u neslućenim razmjerima, naročito ako nastupe povoljni uvjeti za razvoj gljivice (učestale kiše i visoka relativna vlaga zraka-uslijed rose). Uzročnik napada plodove dok su još sitni i zeleni, a naročito kasnije u zriobi. Najpovoljnija temperatura za razvoj bolesti kreće se od 15-20°C. Međutim, uzročnik bolesti može inficirati plod na mjestu kapi vode (ako se vlaga zadrži 4-8 sati) uz temperaturu od 13-15°C.
[TABLE="align: right"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Simptomi zaraze: na zelenim plodovima uoče se smeđe, uleknute pjege ispod kojih je meso mekše od okolnog. Za kiše ili visoke vlage, takve plodove prekrije siva plijesan poput paučine.

Ako su napadnuti zreli plodovi, oni posmeđe, dobiju bljutav okus i trunu uz pojavu sive prevlake.

Inficirani plodovi pokažu simptome i nakon berbe, kad prilikom malo dužeg transporta mogu svi propasti.

Nostradamus · 26.02.2012

Suzbijanje: mora se provesti kemijsko tretiranje dozvoljenim pripravcima i to u tri navrata:

pred punu cvatnju
nakon pune cvatnje
nakon završene cvatnje

Od pripravaka preporučam primjenu fungicida SWITCH 62,5 WG ili RONILAN DF.
[TABLE="align: left"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Fungicid SWITCH 62,5 WG posjeduje 2 djelatne tvari koje se idealno nadopunjuju i pružaju vrhunsku kurativnu i protektivnu zaštitu od napada uzročnika sive plijesni. Primjenjuje se u količini od 1 kg/ha uz karencu od 7 dana.

RONILAN DF je također suzbija gljivice uzročnike sive plijesni, ali uglavnom protektivnim načinom djelovanja. Primjenjuje se u količini od 1,5 kg/ha uz karencu od 14 dana.

Suzbijanjem uzročnika sive plijesni suzbit ćemo još dvije bolesti jagode: Gnomonia fructicola i Phytophthora fragariae.

Uz pravilan odabir fungicida vrlo je važna kvaliteta aplikacije. Preporučamo primjenu velike količine vode (do 2.000 l/ha radi dobre pokrovnosti) i povećanje tlaka uređaja. Prije primjene pripravaka svakako pažljivo pročitajte uputstvo za uporabu.

Nostradamus · 26.02.2012

[h=1]Benita - križanac europske i azijske kruške[/h] Nova voćna vrsta, benita je potpuna svjetska novost. Prvi puta je uspjelo križati europsku krušku sa azijskom kruškom (Nashi). Zanimljivo je da su pozitivne osobine roditelja nove sadnice bile naslijeđene.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="width: c, align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: c, align: center"]Slika 1 [/TD]
[TD="align: center"] Slika 2 [/TD]
[TD="align: center"] Slika 3[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Zahvaljujući uspješnoj kombinaciji europske kruške sa azijskom kruškom nastala je jedinstvena nova sadnica. Nudi potpuno novi doživljaj ukusa kruške. Zato Benita nije zanimljiva samo za svaki osobni voćni vrt, nego i za profesionalca (proizvođač, prodavač), jer je bez konkurencije.

Nostradamus · 26.02.2012

[h=1]Dud - bogatstvo plodova i sjene u vrućim danima[/h][TABLE="align: right"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]Dud sa povješenim
granama - pendula[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Stabla duda (murva, murvica) su kod nas poznate iz vremena kada su njenim lišćem hranili dudove svilce za proizvodnju svile. Danas krase vrtove svojom sjenom i bogatstvom slatkih plodova, koji su namjenjeni za različitu upotrebu.

Zrele plodove murve možemo jesti sirove, možemo im dodati vrhnje, prilično slatke su već samo po sebi, a možemo ih dodati u prilog za engleski puding, za voćne salate, voćne kupe, pite... Plodove duda upotrebljava se za kuhanje marmelada, želeja, za sokove, sirupe, vino, možemo sušiti plodove za kasnije vrijeme ili iz plodova peći rakiju tako zvano duduvača. Iz plodova možemo napraviti odlične sladolede, kreme i šerbete, a dudov umak se dobro slaže sa pečenim mesom jakog okusa prije svega od divljači, janjetine ili uz pečenu gusku.

Plodovi duda mogu poslužiti kao sezonsko voće i nešto novoga u našoj kulinarskoji ponudi jer dozrijevaju postepeno krajem lipnja i u srpnju nekada još u kolovozu. Plod je sočan i osvježavajuć, pomaže kod nekih oboljenja kao što su protin, vodena bolest, upala sluznice usta, šećerna bolest (diabetis).

Nostradamus · 26.02.2012

Bijeli dud (Morus alba) – plodovi su bijeli do bijelo žute, povremeno ružičaste boje,
Crni dud (Morus nigra) – plodovi su tamno ljubičasti ili crni, imaju visoku zastupljenost antocijana u boji i
Crveni dud (Morus rubra) – slična je crnom dudu, sa time da su plodovi u zreloj fazi crveni.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="width: c, align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: c, align: center"]Slika 1 [/TD]
[TD="align: center"] Slika 2[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Nostradamus · 26.02.2012

U jesen su listovi crvenog duda posebne zlatno žute boje zato je također i lijepo ukrasno drvo. Imamo i sadnice duda koji nema plodova, namjena mu je ukrasna i za sjenu.

Ukoliko nastane mrlja od zrelog ploda duda najlakše ga odstranimo, ako ga protrljamo sa plodom nezrelog duda.

Sadnicu možemo posaditi i na zemlju slabije kvalitete a krošnju oblikujemo po potrebi i želji, orezujemo je u fazi mirovanja, zimu podnosi vrlo dobro, dud nema nametnika i bolesti tako da prskanje nije potrebno, što doprinosi zdravim i ekološko čistim plodovima. Kod branja plodova najbolje je staviti prostirku ispod drveta i zatim drvo tresti tako da imamo čiste plodove.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="width: c, align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Nostradamus · 26.02.2012

slika 1 - plodovi bijelog duda postupno zore
slika 2 - plodovi bijelog duda zore
slika 3 - plodovi crnog duda postupno zore
slika 4 - zreli plodovi crnog duda

Nostradamus · 26.02.2012

[h=1]Ribizl visokog rasta[/h] Ribizl visokog rasta se u rasadniku cijepi na posebnu podlogu, na različitim visinama, obično je to 80 cm do 120 cm od tla. Na takav način cijepljena sadnica napravi na takvoj visini krošnju, koju možemo sa rezidbom oblikovati prema vlastitim željama.Vrlo je lijepog izgleda,zračna krošnja sprječava kvarenje plodova, u vrtu si možemo napraviti kombinaciju sa ukrasnim grmljem ili grmom ribizla i ribizlom visokog rasta i to tako da grmlje ribizla ispuni donji dio, a ribizl visokog rasta gornji dio prostora. Visokog rasta mogu biti također i sadnice ogrozda i grmlje ogrozda ide u tu sadnju, time nastaje zanimljiva u korisna kombinacija.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="width: c, align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: c, align: center"]Slika 1 [/TD]
[TD="align: center"] Slika 2 [/TD]
[TD="align: center"] Slika 3 [/TD]
[/TR]
[/TABLE]

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="width: c, align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: c, align: center"]Slika 4 [/TD]
[TD="align: center"] Slika 5 [/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Slika 1 - Visoko cijepljen ribizl
Slika 2 - Ribizl visokog rasta
Slika 3 - Crveni ribizl visokog rasta Rovada
Slika 4 - Ribizl visokog rasta Jonker
Slika 5 - Ogrozd visokog rasta

Nostradamus · 26.02.2012

[h=1]Planika maginja[/h][TABLE="align: right"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]slika 1[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Područje na kojem raste planika je atlantsko područje zapadne Europe, Sredozemlje, Dalmacija i Istra. Planika maginja (Arbutus Unedo L.), sinonimi Jagodičnica, Jagodnjak, Planičac je zimzelena biljka. Uzgajamo je kao grm ili manje drvo, a spada u vrlo cijenjene ukrasne biljke. Listovi su joj dugi 6 – 9 cm, usko jajoliki i 2 – 3 cm široki, na 3 – 10 mm dugoj peteljci.

Plodovi planike – maginje su okrugli, debljine oko 2 cm, narančasto – crveni, a crvenkasta kora im je bradavičasta, točkasta slična vrtnoj jagodi ili kori na plodu Liči - ja. Plodovi dozorijevaju u listopadu, kada počinju mijenjati boju iz zelene u žutu, narančastu i žarko crvenu. Taj se proces odvija postupno, tako da se plodovi počinju bojiti u različito vrijeme. U isto vrijeme postupno počinje i cvat, pa se iz bijelih grozdova razvijaju cvjetovi slični vrijesu koji su zanimljivi za kukce, posebice pčele, koji ga veselo oblijeću, jer u to doba nema cvijeća koje daje med. Kod planike je vrlo zanimljivo da ima istovremeno zrijuće plodove i bijele cvjetove, koji će se u razdoblju od jedne godine oblikovati u zrele plodove. Crveni zreli polodovi su ukusni i sadrže veliku količinu vitamina C, mogu se jesti ušečereni, a kada su već mekani, sadrže i izvjesnu količinu alkohola, stoga uživanje veće količine takvih plodova može prouzročiti i laganu opijenost. Stoga ih preporučam za izradu likera, šerbeta i marmelade.

U kozmetici se plodovi planike upotrebljavaju kao dodatak kremi za njegu lica (omogućuje jednakomjerno tamnjenje kože), jer sprečava nastajanje smeđih pjega na obrazima. Krema je preporučljiva protiv starenja kože, raznih izraslina, nejednakomjerne puti, pjega nastalih od izlaganja suncu, hormonskih poremećaja i sl.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]slika 2 [/TD]
[TD="align: center"] slika 3 [/TD]
[TD="align: center"] slika 4[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Mi u Krškoj Vasi pored Brežica imamo sadnice posađene u većim posudama, koje prije jake zime sklanjamo u zavjetrinu.

Glede vrste tla, biljka nije zahtjevna. Djelomično vapnenasta tla ne pričinjaju joj poteškoće, no bolje uspijeva u djelomično kiselim ili šumskim tlima, s puno lišća i humusa u sadnoj jami. U uzgoju planike nema poteškoća, sušu podnosi vrlo dobro, a prskanje nije potrebno. Stoga je pogodna i kao ukrasna i kao voćna biljka.

Na fotografiji su planike snimljene koda nas u Krškoj Vasi pored Brežica, a vide se zreli plodovi i cvjetovi.

slika 1 - Plodovi postupno dozrijevaju i počinje cvatnja
slika 2 - Plodovi planike kasno u jesen
slika 3 - Kasna jesen - plodovi i cvjetovi
slika 4 - Plodovi dozrijevaju i otvaraju se cvjetovi