Vocarstvo

[Nostradamus]

Na površini ploda se razviju sivi (M.laxa) ili žućkasti (M.fructigena) jastučići. Katkada u koncentričnim krugovima, ali često i nepravilno raspoređeni. Ako se dva ploda dodiruju, prelazi trulež iz jednog u drugi.

Biologija:
Trulež ploda se naglo širi posebno iza dugotrajnih kiša, osobito ako su te kiše došle nakon dužeg perioda lijepog i sunčanog vremena. U tom slučaju dolazi na plodu do sitnih, nevidljivih okom, pukotina. To je slično kao kod Botrytisa (sive plijesni ) na grožđu. Te pukotine su ulazna mjesta za infekciju gljivom. Također sve bolesti i štetnici koji ranjavaju plod su isto tako uzročnici širenja monilije, kao i tuča.

Te su rane i pukotine također ulazna mjesta za širenje bolesti, naročito iza kiše.
Vrlo je mnogo štetnika na koštićavim vrstama koji mogu izazvati ovakvim „ umjetnim“ putem trulež ploda. Treba napomenuti da se trulež plodova širi i kasnije u transportu plodova i prodaji. Dosta je da plod bude samo malo nagnječen ili oštećen noktom prilikom branja i pakiranja. Breskve i marelice te stolne šljive se zato i pakiraju svaka odvojeno u svoje ležište i pokrivaju folijom. M. fructigena prezimljuje na koštićavim voćkama samo u mumijama (slika 25, 26, 27, 28 ).

 

[Nostradamus]

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="width: c, align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: c, align: center"]Slika 25 [/TD]
[TD="align: center"] Slika 26 [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: c, align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: c, align: center"]Slika 27 [/TD]
[TD="align: center"] Slika 28[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Na tim mumijama stvaraju se u proljeće pa sve dalje u tijeku vegetacije neprestano konidije.Te konidije zaraze plodove s time da su plodovi osjetljiviji čim su bliže zriobi. Do infekcije plodova može doći i preko konidija koje nastaju na mladicama koje su iste godine zaražene preko cvjetova što je već spomenuto i opisano kod Monilije laxe i lijepo vidljivo na prikazu ciklusa na slici 19.

 

[Nostradamus]

[h=6]Zaštita:[/h] Suzbijanje je indirektno. Moramo nastojati ukloniti sve faktore koje možemo, a koji dovode do rana na plodovima. To su neke bolesti kao što je šupljikavost (Stigmina carpophila), zatim štetnici kao što su trešnjina muha (Rhagoletis cerasi), breskvin moljac (Anarsia lineatella), breskvin savijač (Cydia molesta), šljivini savijači (Cydia funebrana i Cydia prunivorana) - ukloniti gnijezda osa i stršena u blizini i dr. Boreći se protiv tih bolesti i štetnika borimo se indirektno i protiv monilije.

Još jednom treba spomenuti uklanjanje mumificiranih plodova sa stabala kao i redovito održavanje krošnje rezidbom svake godine. Monilije će nažalost biti i unatoč tome, a koliko, to ovisi prije svega o vremenskim prilikama te godine u doba zriobe.

 

[Nostradamus]

[h=1]Krastavost breskve (Fusicoccum carpophilum)[/h] Krastavost breskve ili pjegavost breskve (Fusicoccum carpophilum, Megacladosporium carpophilum) je bolest koja napada divlje i kulturne sorte bresaka. Kulturne sorte ne napada tako često, ali u povoljnim godinama, na manje tolerantnim sortama i u određenim uvjetima, štete mogu biti i na njima poprilične. Na divljim breskvama – Prunus persica sp, dakle onima koje su niknule iz koštice (tzv. vinogradarskim breskvama ), štete mogu biti totalne. Plod je neprepoznatljiv i neupotrebljiv za bilo koji oblik prerade.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]slika 1 [/TD]
[TD="align: center"] slika 2[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

 

[Nostradamus]

Bolest se kod nas javlja na plodovima i grančicama. Vinogradarske breskve mnogi uzgajaju posebno radi ukusnog i aromatičnog ploda, s manjim sadržajem vode u mesu. Kao takve se dosta koriste za preradu i šteta ih je zapustiti. Bolesti posebno pogoduje zapuštena i gusta krošnja. U takvim slučajevima i uz pogodne vremenske uvjete (kišno vrijeme), bolest se pokazuje i na kultiviranim sortama breskve. Kod kultiviranih sorata, razvojem bolesti plod gubi svoju tržišnu vrijednost.

Simptomi: Bolest je vrlo neredovita u svojoj pojavi. Njezin je razvoj u velikoj mjeri ovisan o ljetnim kišama. Kao što je već rečeno, bolest dolazi na plodovima i jednogodišnjim mladicama. U Europi se bolest ne javlja na listovima. Dok su plodovi mali, zaraze nema, i to najvjerojatnije radi velike dlakavosti. Kad plodovi porastu, na pokožici se javljaju tamnosmeđe, gotovo crne pjege, širine 2-5 mm (slike 1,7). Broj pjega se brzo povećava ako je kišno ljeto i tom prilikom, pjege se spajaju (slike 4, 5, 6). Na plodu je pokrivena cijela pokožica (slika 3). Takav plod u pravilu pukne sve do koštice ili se smežura i zasuši. Berba je izgubljena.
Na neodrvenjelim mladicama nalazimo zarazu tek kasno ljeti, u kolovozu, prvo u obliku crvenkastih pjega (slika 2) koje kasnije potamne, poput krastavosti. U proljeće su pjege tamnosmeđe i dobro su vidljive. Međutim, iako se radi o krastavosti, kora ne popuca, pa ne nastaje slika tipična za krastavost (fuzikladij kod kruške). Ta se krastavost na mladicama do jeseni izgubi, ali ipak gljiva na mladicama prezimi. Jače zaražene mladice imaju "šugavu" koru.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]slika 3 [/TD]
[TD="align: center"] slika 4 [/TD]
[TD="align: center"] slika 5[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

 

[Nostradamus]

Biologija: Prezimivši u kori mladica, u lezijama ili "šugi", micelij tvori slijedeće godine nove konidije koje dospiju na plodove. Tu kliju i inficiraju pokožicu ploda, ali samo u slučaju ako je plod dugo vremena dovoljno ovlaživan. To objašnjava zašto se bolest jače javlja samo u kišovitom ljetu. Zatim, što je krošnja breskve zapuštenija (redovita pojava kod vinogradarskih bresaka, jer se uopće ne orezuju), to je zadržavanje vlage u krošnji duže i time je lakša infekcija. Kod kultiviranih sorata, koje se orezuju, bolesti ima puno manje.

Na prvim pjegama razviju se opet konidije i zaraza se dalje širi, prvo po plodovima, a kasnije u kolovozu dalje na mladicama te na njima gljiva prezimi i tako se ciklus obnavlja. Inkubacija je vrlo duga: 25-45 dana na mladici, a 40-70 dana na plodu.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="align: center"]slika 6 [/TD]
[TD="align: center"] slika 7[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

 

[Nostradamus]

[h=6]Zaštita :[/h] Tretiranje treba početi već u fazi opadanja lišća, a kad sve lišće otpadne, tretiranje se ponavlja. Suzbijanje se provodi bakrenim preparatima: modrom galicom 2%, bordoškom juhom 3%, Champion 1%, Cuperblau 1%, Nordox 0,2% . Ovo prskanje u opadanju lišća služi i za druge bolesti, prvenstveno za kovrčavost, šupljikavost i bakterijsku palež breskve.

Daljnja se zaštita provodi na proljeće skupa u programu zaštite kovrčavosti breskve, s istim sredstvima.

Daljnju zaštitu nakon prolistavanja, ako je potrebno treba uklopiti u postojeće programe protiv šupljikavosti i protiv pepelnice sa organskim fungicidima (Kaptan, Polyram, Dithane, Antracol, Rubigan). Obično se provodi zaštita krajem svibnja i početkom srpnja ovisno o vremenskim uvjetima i mogućnostima pojave infekcije. Bolest se javlja u jačoj mjeri samo ako je ljeto kišovito, te je često dostatno samo jedno prskanje između svibnja i lipnja s organskim fungicidima. Smanjenu potencijala bolesti jako pomaže proljetno skidanje zaraženih grančica i već prije spomenuta dobra rezidba voćke.

Nino Ivančan, dipl.ing.agr.​

 

[Nostradamus]

[h=1]Kovrčavost lišća breskve (Taphrina deformans)[/h] Kovrčavost lišća breskve je najčešća bolest breskve. Jako je štetna, pojedinih godina posebno. Simptomi se lako prepoznaju i vrlo su tipični. Problem je samo kada se simptomi vide pomoći više nema. Zaštitu je moguće obaviti jedino preventivno, dakle prije pojave simptoma.

Simptomi:
U fazi završetka listanja breskve pojedini listovi nemaju normalan izgled. Neki su od njih nakovrčani, mjehuravi i promijenjenog oblika. Zadebljali su (cijela plojka ili dio nje ), hipertrofirani su, spiralno uvijeni, često i veći od zdravih listova i lako se lome. Zavisno od sorte nakovrčani dijelovi su obojeni od bijelo – zelene do crvenkaste boje (slike 1, 2, 3, 4). Micelij gljive uništava klorofil i tako se gubi zelena boja. Na donjoj strani hipertrofiranog dijela plojke razvije se lagana bijela prevlaka što je znak fruktifikacije gljive. Prisutnost parazita u listu uvjetuje potpuni poremećaj u rastu i razvoju staničja lista. List dalje ne raste, gubi funkciju, suši se i otpada.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

 

[Nostradamus]

Jače zaražena stabla ostaju u svibnju i lipnju potpuno bez lišća. Tako otpadnu i mladi plodovi. Berba je propala. Ako stablo ima na raspolaganju dovoljno hraniva i ako ne zavlada suša, stablo ponovno potjera listove koji ostaju zdravi jer se bolest ne širi sekundarno. Zbog tog novog lišća ljeti se ne uočava proljetni napad. Međutim jasno je da se tim novim tjeranjem listova voćka oslabila, i da je hraniva iz rezerve na to utrošila. Tako da se posljedice u rodu osjećaju tekuće godine, a još više slijedeće godine jer se ne formiraju cvjetni pupovi. Nadalje, mladice ne odrvene i zimi se smrznu što se dovodi u krivu vezu s jakom zimom. Ako se takav jaki napad kovrčavosti ponovi i slijedeće godine, posljedica je sušenje voćke i propadanje nasada.
Simptomi bolesti su prisutni još i na mladicama i na plodovima što je istina rijetko.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

 

[Nostradamus]

Na mladicama bolest zahvaća kompletan izbojak koji se nepravilno razvija, a čitava mladica sa svim listovima je deformirana (slika 5). Izboj promijeni boju u žutocrvenkastu. Internodiji ostanu kratki, uvinuti i ne rastu. Nakon kratkog vremena se osuše i vise na grani.

Na plodovima inficiranim gljivom pojavljuju se veće ili manje pjege koje su ispupčene u usporedbi sa zdravim dijelom površine ploda. Boja pjege je promijenjena, a zbog njezina rasta plod se deformira. Kao što je već spomenuto do pojave bolesti na plodovima dolazi rijetko (slika 6). Bolest se javlja i na bajamu (slika 10).

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]