Vocarstvo

[Nostradamus]

[h=6]Meka trulež plodova (Penicillium expansum)[/h]

Parazitira jabuke i kruške za vrijeme skladištenja. Često se javlja kod jabuka, ali kod krušaka izaziva veće štete (sl. 3). Do napada dolazi na mjestima oštećenja od insekata, udaraca, ogrebotina, no u povoljnim prilikama može doći do infekcije i kroz lenticele. Kod kruške su poznati slučajevi ulaska i kroz peteljku. U takvim slučajevima peteljka postaje tamna i ukočena, a dio ploda uz peteljku trune. Ovakav način zaraze je čest kod sorata Društvenka i Anjou.

Boja lezije varira ovisno o voćnoj vrsti i stadiju zrelosti, ali je uvijek u početku vodenasto, svjetlije ili tamnije smeđe-crvenkaste nijanse. Zdravi dio je oštro odijeljen od bolesnog. Unutar toga pojavljuju se u početku bijele nakupine koje s vremenom postaju zelenkastoplave kad sazriju spore. Natruli plod ima svojstven, neugodni miris. Osim ove vrste nađena je još i Penicillium crustosum.

 

[Nostradamus]

[h=6]Smeđa trulež ploda (Monilinia fructigena, Monilia fructigena)

[/h] Smatralo se da je ova vrsta parazit rana i oštećenja. Međutim do infekcije može doći i kroz neoštećeno tkivo, ali u takvom slučaju sudjeluje veći broj spora uz povećanu relativnu vlagu ili prisutnost kapljica vode. Samo mali broj spora uspijeva izazvati infekciju pa je broj infekcija uvijek manji kod neoštećenih plodova nego kod plodova koji su oštećeni. Do zaraze može doći u polju, ali isto tako u hladnjači, od zaraženih plodova, naročito pri višim temperaturama.

Na kožici ploda jabuke i kruške razvije se smeđa pjega ispod koje je tkivo smeđe. Pjega se širi zahvaćajući veći dio ili čitav plod. Na plodu nastaju koncentrično poredani žuto-sivi jastučići (sl. 4). Napadnuti plodovi koji ostaju na stablu ili otpadaju i prezimljuju na zemlji glavni su uzrok zaraze.

Osim spomenutih simptoma u skladištu kod jabuka se još javlja i crna ili sterilna monilija – monilia sterile (sl. 5). Plodovi postaju crni ili tamnoljubičasti, a tkivo ispod kožice je smeđe. Do fruktifikacije gljive ne dolazi. Uzrok ovoj bolesti je Monilia laxa f.sp. mali i sve je češća u intenzivnim voćnjacima jabuke.

 

[Nostradamus]

[h=6]Krastavost plodova (Venturia inaequalis, Venturia pirina, Fusicladium sp.)[/h]

S obzirom da posljednjih godina klimatske prilike pogoduju širenju te bolesti u polju ona se javlja i u skladištu na plodovima jabuka i krušaka. Do zaraze dolazi u polju, nakon čega se plodovi sa simptomima ili u stadiju inkubacije unesu u skladište. U slučaju kada se unose zaraženi plodovi na kojima se još ne pokazuju simptomi, tijekom skladištenja pojavit će se crne pjege na kožici (sl. 6).

 

[Nostradamus]

[h=6]Trulež sjemenjače

[/h] U zadnje vrijeme na plodovima skupine delišesa, ali i drugih sorata primijećena je učestalija pojava truleži. Zaraza je uvjetovana građom plodova. Bolest se može pokazati već u polju. Na latentno zaraženim plodovima koji dospiju u skladište, dolazi do pojave simptoma i kod nižih temperatura. Zaraženo tkivo je tamnosmeđe i vrlo gorkog okusa. Dio ili čitava sjemenjača prorasla je micelijem tamnosmeđe boje. Katkada gljiva ulazi i u meso izazivajući suhu ili vlažnu trulež što ovisi o mikroorganizmu koji se nalazi u sjemenjači (sl. 7). Bolest se češće javlja poslije pretjerane gnojidbe dušikom.

Iz tako zaraženih plodova izolirane su gljive: Trichotecium sp., Fusarium sp., Alternaria alternata, Pleospora, Phoma sp., Penicillium sp., Aspergillus.

 

[Nostradamus]

[h=6]Siva Plijesan (Botrytis cinerea)[/h]

Ova gljiva je parazit rana i može se naseliti kako na jsbuke, tako i na kruške, mada se češće javlja na kruškama. Katkad izaziva i štete u voćnjaku. U skladištu izaziva trulež mesa. Lezije su obično nepravilna oblika, svjetlosmeđe zahvaćajući sve veći dio ploda, a tkivo postepeno postaje mekano (sl. 8). Nakon vađenja iz hladnjače na površini zaraženih dijelova nastaje obilna fruktifikacija gljive uz pojavu sive prevlake. Kada je gljiva zahvatila veći dio ploda mogu se u njemu formirati sklerociji. U skladištu se dodirom od bolesnih zaraza prenosi na zdrave.

 

[Nostradamus]

[h=6]Trulež od plamenjače (Phytophthora spp.)

[/h] Uzročnik truleži su P.cactorum i P.syringae koje katkada izazivaju velike štete u hladnjačama. Kožica zaraženih plodova poprima smeđu boju, a zaraženo meso ispod kožice je također smeđe (sl. 9). Do infekcije dolazi s plodovima koji su sakupljeni sa zemlje i unose se u hladnjaču. S česticama zemlje unese se i parazit koji je stanovnik tla.

 

[Nostradamus]

[h=6]Posmeđenje kožice ploda – skald[/h] Iako nije gljivična bolest često se javlja na sortama prvenstveno zelene boje kožice, prekasnog ili preranog termina berbe, čestih izmjena temperature u skladištima, dugog i neodgovarajućeg čuvanja, toplog i suhog vremena kod berbe. Dosta toga o mehanizmu pojave ove fiziološke bolesti se još uvijek ispituje. Glavni simptomi su posmeđenje površine kožice u nepravilnim oblicima tijekom skladištenja.

Posmeđenja se javljaju oko lenticela, a mogu preći i u dubinu mesa (sl. 10). Bolest se javlja posebno na nekim sortama (Granny smith, Macintosh, Stayman winesap). Bolest se ne manifestira u voćnjaku, već nastaje isključivo nakon određenog razdoblja čuvanja.
Nino Ivančan, dipl.ing.ag

 

[Nostradamus]

[h=1]Bakterijska palež koštičavih voćaka (Pseudomonas mors – prunorum)[/h] Uzročnik bolesti je bakterija Pseudomonas mors – prunorum određene forme speciale za svaku vrstu koštićavih voćaka. Bolest nije posvuda raširena, ali se mjestimično javlja kao jaka zaraza uzrokujući epidemije, posebno na višnjama i trešnjama. Bolest se javlja i na breskvama, marelicama i šljivama.
Bolest postepeno uzrokuje propadanje i sušenje pojedinih grana, a kasnije i cijelog stabla.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="width: c"]

[/TD]
[TD]

[/TD]
[TD]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: c"]Sl. 1 Trešnja - početak bolesti
na listu [/TD]
[TD] Sl. 2 Trešnja - nastavak bolesti
na listu [/TD]
[TD] Sl. 3 Trešnja - bolesti na grani[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

 

[Nostradamus]

Simptomi: Simptomi bakterijske paleži različiti su zimi i ljeti. Zimi se uočavaju na mlađim izbojima i granama plitke upale na kori. Pjege se naročito opažaju u rezidbi. Na starijim granama i deblu javlja se smolotok. Opkoli li upala (pjega) izboj ili granu, a i deblo, dio iznad te nekroze kore ugiba. Zbog toga mlađe voćke brzo uginu. Ukoliko oboljela voćka ili njezin dio i potjera, njezino je lišće sitno i klorotično, uvija se i vene.

No, ako je u jesen do zaraze došlo kasno, tada je slijedeće godine lišće normalna izgleda. Oko nekroze – pjege javlja se zadebljanje kore odnosno izbojka. Kod starijih voćaka rano odbacivanje lišća znači da će se voćka doskora osušiti. Kod breskve su te pjege svijetlo-smeđe boje (bijela kava), slično nekrozama od niskih temperatura, a grančice iznad toga su suhe. Pupovi se se sporo otvaraju, a cvijet i mladi izbojci se suše na dijelu grane. Ispod kore je tkivo nekrotizirano, smeđecrveno. Izlučuje se obilje smole koja može dospjeti i u zemlju pri toplom vremenu.

 

[Nostradamus]

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="width: c"]

[/TD]
[TD]

[/TD]
[TD]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: c"]Sl. 4 Trešnja - bolesti
na cvijetu [/TD]
[TD] Sl. 5 Trešnja - sušenje
cvijeta [/TD]
[TD] Sl. 6 Sušenje stabla[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Ljeti se na listovima javljaju mnogobrojne sitne pjege (sitnije od onih od šupljikavost lista), a te su pjege opkoljene svjetlijim, žućkastim poljem. U marelice i šljive te pjege ispadaju (kao kod šupljikavosti), no na trešnji i višnji pjege ostaju na listu sve do jeseni.

Na plodovima se pjege javljaju rjeđe i nešto su sitnije od onih na listovima. Kod breskve su na plodovima prisutne gumaste pjege udubljene u masu ploda, oivčene jednim pojasom smeđecrvenkaste boje.

Biologija: Do zaraze dolazi najviše u jesen i to tako da bakterija iz pjegica na plojci lista prodire kroz još nezatvoreni lisni ožiljak ili pak preko ranica na kori. Iz lisnih ožiljaka raznosi se bakterija žilama pa se tako pjege javljaju i na onim mjestima kore gdje nije došlo do zaraze (endogeno širenje bakterije).