Vocarstvo

Nostradamus · 26.02.2012

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="width: c"]

[/TD]
[TD]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: c"]Sl. 7 Sušenje grana [/TD]
[TD] Sl. 8 Bolest na marelici gumoza [/TD]
[TD] Sl. 9 Bolest na marelici smolotok[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Bakterija se žilama lako prenosi i u kori i u drvu. Zatim od jeseni preko zime (u toplijim periodima) dolazi do nekroze staničja kore, pa se na njoj, kao posljedica, pojave nekrotične pjege. Do daljnje zaraze dolazi u vrijeme pupanja kada se nekroze prošire i povećaju. Ljeti bakterija u napadnutom tkivu odumire, a nekroze zarastu tvorbom ozljednog pluta. U nekim, kasno u jesen zaraženim pupovima, bakterija preživi pa tako opet dolazi do zaraze listova. Na taj način se ciklus obnavlja. Za kišovitog ljeta se javlja na lišću jaka zaraza, a bakteriju šire vjetar i kiša. Bolest se širi koncentrično od prvih zaraženih stabala.

Nostradamus · 26.02.2012

[h=6]Zaštita:[/h] U suzbijanju bakterijska palež koštičavih voćaka ne postižu se zadovoljavajući rezultati. Kod nas nije dopušteno korištenje antibiotika za zaštitu bilja. Preporučuje se prskanje bakrenim fungicidima (Nordox) i to u jesen pred i tijekom opadanja lišća i opet u proljeće pred cvatnju. Postoje velike razlike u osjetljivosti sorti svih vrsta koštićavih voćaka, stoga treba koristiti čim otpornije.
Nino Ivančan, dipl.ing.agr

Nostradamus · 26.02.2012

[h=1]Monilija na koštićavim voćkama[/h] Na svim vrstama koštićavog voća monilija dolazi u dva posve različita oblika:

kao sušenje mladice sa cvjetovima - Monilia (Monilinia) laxa
kao trulež plodova - Monilia (Monilinia) fructigena

U jezgričavih vrsta voćaka (jabuka, kruška) monilija dolazi prvenstveno samo kao uzročnik truleži ploda, a vrlo rijetko i izuzetno i kao sušenje mladica u cvatnji. Na dunji se javlja i za tu vrstu specifična – Monilia linhartiana.

To su nazivi konidijskih formi. Savršene plodne forme koje se javljaju vrlo rijetko (apoteciji) nose nazive Sclerotinia laxa i Sclerotinia fructigena.

Monilia laxa napada pretežno koštićave voćke: trešnju, višnju, šljivu, breskvu, marelicu. Najčešća je na višnji i breskvi. Monilia fructigena napada jezgričave voćke (jabuku i krušku), ali isto tako i navedene koštićave vrste. Kod koštićavog voća sušenje mladice sa cvjetovima (Monilia laxa) je puno važnije.

Nostradamus · 26.02.2012

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="width: c, align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: c, align: center"]Slika 1 [/TD]
[TD="align: center"] Slika 2 [/TD]
[TD="align: center"] Slika 3 [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: c, align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: c, align: center"]Slika 4 [/TD]
[TD="align: center"] Slika 5 [/TD]
[TD="align: center"] Slika 6 [/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Nostradamus · 26.02.2012

[h=6]Sušenje mladica u cvatnji (M. laxa)[/h] Simptomi:
Sušenje mladica manifestira se u cvatnji i odmah iza cvatnje. Mladica procvate, ali tada veći ili manji broj cvjetova počinje naglo smeđiti, sušiti se i propadati (slika 1, 2, 3). Mladica se osuši (slike 4, 5, 9). Mnogi ljudi ne znajući za uzrok svode to na hladnoću ili mraz. Međutim, ako se radi o mrazu, onda se suše svi cvjetovi jedne voćke, a u ovom slučaju se suše samo cvjetovi na pojedinim mladicama (slika 6).
Broj tako osušenih mladica s cvjetovima može na stablu biti velik, pa čitava voćka ima žalostan izgled jer je zahvaćena u punoj cvatnji (slika 7). Roda naravno nema.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="width: c, align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: c, align: center"]Slika 7 [/TD]
[TD="align: center"] Slika 8 [/TD]
[TD="align: center"] Slika 9 [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: c, align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: c, align: center"]Slika 10 [/TD]
[TD="align: center"] Slika 11 [/TD]
[TD="align: center"] Slika 12 [/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Nostradamus · 26.02.2012

Biologija:
Gljiva prezimljuje u zaraženim suhim granama na kojima u proljeće nastaju ležišta konidija (slika 8) i u takozvanim mumijama (slika 10, 11, 12) . Osim grančica i mumija na stablu mogući je razvoj i iz ostavljenog i trulog voća ispod stabala u proljeće. Nastaju apoteciji koji daju askuse, a oni oslobađaju askospore (slika 18). Askospore i konidije vrše primarnu zarazu. Konidije iz zaraženih grančica i mumija nastaju puno češće nego askospore. Te konidije inficiraju u cvatnji mladicu preko cvjetnih organa. Izuzetno do infekcije može doći i ranije dok je cvijet još zatvoren, a i kasnije kada se plodovi zametnu. Za to moraju vladati posebni uvjeti i oni su rijetkost dok je infekcija kroz cvijet najčešća. Konidije gljive prodiru kličnom cijevi u unutrašnjost cvijeta putem cvjetne njuške, latica ili prašnika. Većinom preko cvjetne njuške. Micelij nastavlja rastom i ulazi u cvjetnu stapku te poslije u mladicu. Izlučujući toksine u mladici, gljiva uzrokuje naglo sušenje mladice i to već u završetku cvatnje.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="width: c, align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: c, align: center"]Slika 13 [/TD]
[TD="align: center"] Slika 14 [/TD]
[TD="align: center"] Slika 15 [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: c, align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: c, align: center"]Slika 16 [/TD]
[TD="align: center"] Slika 17 [/TD]
[TD="align: center"] Slika 18 [/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Nostradamus · 26.02.2012

Ako se cvatnja oduži, ili ako se dogodi da se dio cvjetova na stablu naknadno otvori, moguća je i sekundarna infekcija s ocvalih i osušenih cvjetova na nove tek procvale, ali samo putem konidija. Na odumrlim cvjetovima i mladicama se za vlažnog vremena obilno razviju jastučići konidija sive boje (slike16 i 24). Jastučići kod M. fructigene su više žućkasti. Konidije se stvaraju u velikom broju pa je tako i moguća jaka zaraza mladica u cvatnji i kasnije, odraslih plodova.

Najkritičnije je upravo razdoblje cvatnje i kišovito i prohladno vrijeme s velikom količinom vlage u to doba. Kada voćka prođe fazu cvatnje i plodovi malo narastu, nema više mogućnosti prodora gljive u mladicu. Tek kasnije kada su plodovi već veliki dolazi opet do infekcije, ali je posljedica samo trulež ploda (slike 13,14,15 ). Od takve infekcije nastaju mumije. Ciklus Monilije laxe prikazan je na slici 19.

Ako su suhi i povoljni uvjeti u vrijeme cvatnje ne dolazi do zaraze i te godine nema sušenja mladica. No, u slučaju uzastopnog ponavljanja kišovitog vremena više godina u vrijeme cvatnje, stradaju mladice, javlja se smolotok (slika 17) i voćka se polagano slabi i suši. To se najčešće događa kod breskve, marelice i višnje, a daleko slabije je izraženo kod trešnje i šljive.

Nostradamus · 26.02.2012

[h=6]Zaštita :[/h] Zaštita je najvažnija za breskve i višnje kod kojih neke sorte jako stradavaju od te bolesti. Većina sorata je osjetljiva na tu bolest, posebno u intenzivnim nasadima. Maraska npr. često stradava od te bolesti.

Prvi dio zaštite se odnosi isključivo na preventivne mjere suzbijanja, budući da bolest nije lako suzbiti, posebno ne u kišnim uvjetima i još k tome pogoditi pravu potfenofazu cvatnje prilikom tretiranja.

Dakle, potrebno je odstraniti sve suhe i polusuhe grančice s koštićavih voćaka. Čak i grane. Odstraniti i do 20 cm ispod suhog dijela jer gljiva ide dosta duboko u drvo. Koštićave voćke se mogu rezati u vegetaciji, tako da ne bi to trebalo ostavljati za proljetnu rezidbu, već za ljetnu.
Dalje, obavezno se moraju skinuti i spaliti ili zakopati sve mumije ostale na drvetu. Također ispod voćaka bi bilo dobro počistiti teren od mogućih ostataka voća.

Nostradamus · 26.02.2012

Od sredstava za zaštitu bilja primjenjujemo preparate :

Klasično prskanje s bakrenim sredstvima u bubrenju pupova kao prvi oblik zaštite: Nordox, Cuperblau, Champion, Caffaro. Ovo je standardno prskanje za sve voćne vrste. Naravno, to nije dosta za moniliju.
Daljnje je prskanje organskim fungicidima uoči cvatnje (peteljka cvijeta dužine 1 cm) i to sa: Dithane, Captan, Merpan, Stoper, Star, Polyram.
I ono najvažnije, treće prskanje u punoj cvatnji također s organskim fungicidima: Baycor, Ronilan DF, Konker, Mythos, Teldor, Kidan, Signum, Cezar, Botril, Folicur, Folicur multi, Ikar, Rektor, Sumilex, Toska, Chorus.

Prilikom primjene sredstava za zaštitu bilja u punoj cvatnji treba napomenuti da u slučaju jakog pritiska bolesti i nepovoljnih uvjeta (kiša, vlažno vrijeme) treba u opadanju latica ponoviti tretiranje s istim sredstvima navedenim pod trećom stavkom, naravno pridržavajući se uputstava o dozvoljenom broju prskanja pojedinim sredstvom.

Svakako treba dati prednost novijim sredstvima kao što su Teldor i Signum. Mythos, Cezar i Botril (pirimetanil) kod nas nisu registrirani za ovu namjenu, ali isto tako djeluju dobro. Isti je slučaj i sa Chorusom (ciprodinil).

Starija sredstva tipa Ronilan, Konker, Kidan, Ikar, Rektor, Sumilex, Toska (dikarboksimidi) treba koristiti strogo pridržavajući se uputa za svaku pojedinu koštićavu vrstu jer gljiva vrlo lako postane rezistentna na ova sredstva.

Nostradamus · 26.02.2012

[h=6]Trulež ploda (M. fructigena)[/h] Simptomi:
Simptomi bolesti su slični kao i kod truleži plodova jabuke i kruške. Plod prvo dobije smeđu pjegu koja se naglo širi, meso smeđi, trune i ubrzo je zahvaćen čitavi plod (slika 20, 21, 22, 23).

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD="width: c, align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: c, align: center"]Slika 19 [/TD]
[TD="align: center"] Slika 20 [/TD]
[TD="align: center"] Slika 21 [/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: c, align: center"]

[/TD]
[TD="align: center"]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD="width: c, align: center"]Slika 22 [/TD]
[TD="align: center"] Slika 23 [/TD]
[TD="align: center"] Slika 24 [/TD]
[/TR]
[/TABLE]