Vocarstvo

Nostradamus · 30.01.2012

[h=6]Zaštita:[/h] Zaštita se provodi prskanjem. Sakupljanje otpalog lišća može samo djelomično smanjiti infektivni potencijal gljive u proljeće. Prvo prskanje se provodi odmah iza cvatnje. Tretiranja se još provode dva do tri puta u razmacima 8-14 dana. Nakon berbe je također potrebno obaviti jedno do dva tretiranja ovisno o vremenskim prilikama.

Koriste se preventivni fungicidi na bazi dodina (Chromodin, Dodin), ditianona (Delan), kaptana i mankozeba (Kaptan, Merpan, Stoper, Mankozeb, Star, Dithane), fenheksamida (Teldor). Mogu se također koristiti i kurativni fungicidi na bazi bitertanola (Baycor), triforina (Saprol N), heksokonazola (Anvil, Rotondo), tebukonazola (Folicur, Falcon).
Nino Ivanča

Nostradamus · 30.01.2012

Bakterijska palež koštičavih voćaka (Pseudomonas mors – prunorum)

Uzročnik bolesti je bakterija Pseudomonas mors – prunorum određene forme speciale za svaku vrstu koštićavih voćaka. Bolest nije posvuda raširena, ali se mjestimično javlja kao jaka zaraza uzrokujući epidemije, posebno na višnjama i trešnjama. Bolest se javlja i na breskvama, marelicama i šljivama.
Bolest postepeno uzrokuje propadanje i sušenje pojedinih grana, a kasnije i cijelog stabla. Simptomi: Simptomi bakterijske paleži različiti su zimi i ljeti. Zimi se uočavaju na mlađim izbojima i granama plitke upale na kori. Pjege se naročito opažaju u rezidbi. Na starijim granama i deblu javlja se smolotok. Opkoli li upala (pjega) izboj ili granu, a i deblo, dio iznad te nekroze kore ugiba. Zbog toga mlađe voćke brzo uginu. Ukoliko oboljela voćka ili njezin dio i potjera, njezino je lišće sitno i klorotično, uvija se i vene.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD]

[/TD]
[TD]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 1

[/TD]
[TD]

Slika 2

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

No, ako je u jesen do zaraze došlo kasno, tada je slijedeće godine lišće normalna izgleda. Oko nekroze – pjege javlja se zadebljanje kore odnosno izbojka. Kod starijih voćaka rano odbacivanje lišća znači da će se voćka doskora osušiti. Kod breskve su te pjege svijetlo-smeđe boje (bijela kava), slično nekrozama od niskih temperatura, a grančice iznad toga su suhe. Pupovi se se sporo otvaraju, a cvijet i mladi izbojci se suše na dijelu grane. Ispod kore je tkivo nekrotizirano, smeđecrveno. Izlučuje se obilje smole koja može dospjeti i u zemlju pri toplom vremenu.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD]

[/TD]
[TD]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 3

[/TD]
[TD]

Slika 4

[/TD]
[TD]

Slika 5

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Ljeti se na listovima javljaju mnogobrojne sitne pjege (sitnije od onih od šupljikavost lista), a te su pjege opkoljene svjetlijim, žućkastim poljem. U marelice i šljive te pjege ispadaju (kao kod šupljikavosti), no na trešnji i višnji pjege ostaju na listu sve do jeseni.

Na plodovima se pjege javljaju rjeđe i nešto su sitnije od onih na listovima. Kod breskve su na plodovima prisutne gumaste pjege udubljene u masu ploda, oivčene jednim pojasom smeđecrvenkaste boje.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD]

[/TD]
[TD]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 6

[/TD]
[TD]

Slika 7

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Nostradamus · 30.01.2012

Biologija: Do zaraze dolazi najviše u jesen i to tako da bakterija iz pjegica na plojci lista prodire kroz još nezatvoreni lisni ožiljak ili pak preko ranica na kori. Iz lisnih ožiljaka raznosi se bakterija žilama pa se tako pjege javljaju i na onim mjestima kore gdje nije došlo do zaraze (endogeno širenje bakterije).

Bakterija se žilama lako prenosi i u kori i u drvu. Zatim od jeseni preko zime (u toplijim periodima) dolazi do nekroze staničja kore, pa se na njoj, kao posljedica, pojave nekrotične pjege. Do daljnje zaraze dolazi u vrijeme pupanja kada se nekroze prošire i povećaju. Ljeti bakterija u napadnutom tkivu odumire, a nekroze zarastu tvorbom ozljednog pluta. U nekim, kasno u jesen zaraženim pupovima, bakterija preživi pa tako opet dolazi do zaraze listova. Na taj način se ciklus obnavlja. Za kišovitog ljeta se javlja na lišću jaka zaraza, a bakteriju šire vjetar i kiša. Bolest se širi koncentrično od prvih zaraženih stabala.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD]

[/TD]
[TD]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 8

[/TD]
[TD]

Slika 9

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Slika 1 - Trešnja - početak bolesti na listu
Slika 2 - Trešnja - nastavak bolesti na listu
Slika 3 - Trešnja - bolesti na cvijetu
Slika 4 - Trešnja - sušenje cvijeta
Slika 5 - Sušenje stabala
Slika 6 - Trešnja - bolesti na grani
Slika 7 - Sušenje grana
Slika 8 - Bolest na marelici gumoza
Slika 9 - Bolest na marelici smolotok

Nostradamus · 30.01.2012

[h=6] Zaštita:[/h] U suzbijanju bakterijska palež koštičavih voćaka ne postižu se zadovoljavajući rezultati. Kod nas nije dopušteno korištenje antibiotika za zaštitu bilja. Preporučuje se prskanje bakrenim fungicidima (Nordox) i to u jesen pred i tijekom opadanja lišća i opet u proljeće pred cvatnju. Postoje velike razlike u osjetljivosti sorti svih vrsta koštićavih voćaka, stoga treba koristiti čim otpornije.

Nostradamus · 30.01.2012

Rogač šljive (Taphrina pruni)

Rogač je rasprostranjena bolest na plodovima šljive, ali do jakog napada dolazi samo u pojedinim godinama. Tada može biti uništeno i do 80% plodova šljive. Takve godine kod nas i nisu baš rijetke. Rogač šljive dolazi i na mnogim Prunus vrstama, kulturnim kao i divljim. Bistrica (Požegača) je posebno osjetljiva na rogač. Simptomi: Zaraženi su plodovi. Oni rastu znatno brže nego nezaraženi pod utjecajem parazita pa brzo zadebljaju, produže se i iskrive. Jako su upadljivi i odmah se uočavaju. Boja im je svjetlozelena. Plod često ili nema košticu ili je zakržljala. Meso ploda je krto i spužvasto i lako se lomi. Zaraženi plod pocrni i zasuši se (slika 4) te ili ostane visiti ili otpadne, a neke od njih prethodno napadne monilija. Izuzetno se rijetko bolest može javiti i na mladicama koje se deformiraju i zakrive, a kasnije se osuše.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD]

[/TD]
[TD]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 1

[/TD]
[TD]

Slika 2

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 3

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Nostradamus · 30.01.2012

Biologija: Kako dolazi do pojave infekcije plodova nije još potpuno razjašnjeno. Gljiva Taphrina pruni može prezimiti na tri načina:

U obliku micelija u grančicama šljive. Taj micelij prodire kroz cvjetnu peteljku u plodnicu ili u već zametnuti plod te tako nastaje rogač. No, za ovu teoriju nema konkretnih dokaza.
Na površini rogača prije nego se počne sušiti razvije se sivkasti mašak. To je himenij s askusima, odnosno askosporama u njima. Askospore još u askusu pupanjem daju konidije kao kod Taphrine deformans na breskvi. Pucanjem askusa, askospore odnosno konidije se oslobađaju i ostaju na kori sve do slijedećeg proljeća kada vrše infekciju zametnutih plodova. Riječ je o egzogenoj infekciji. Ovo je i najvjerojatnija teorija nastanka rogača.
Moguća je i treća mogućnost, a to je da se askospore održe preko zime u ljuskama pupova.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD]

[/TD]
[TD]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 4

[/TD]
[TD]

Slika 5

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Nostradamus · 30.01.2012

[h=6]Zaštita:[/h] Najsigurnija je mjera zaštite prskanje bakarnim preparatima prije kretanja vegetacije, odnosno pred pupanje. Dakle isto kao i kod kovrčavosti breskve (Taphrine deformans). Time uništavamo askuse, odnosno konidije koje se nalaze na kori pa tako spriječavamo egzogenu infekciju plodova koja je najčešća. Ovim prskanjem kod šljive, bakarnim preparatima pred pupanje, se još uništava i rana zaraza od plamenjače šljive, jer fungicid ostaje na granama i kišom prelazi na lišće. Isto tako može se suzbiti ako šljive prskamo i pred kraj cvatnje.

Nostradamus · 30.01.2012

Pepelnica breskve (Sphaerotheca pannosa var. persicae)

Pepelnica breskve je kod nas česta bolest bresaka, kako u primorskim krajevima, tako i u kontinentalnom području. Za nju je karakteristično da se naglo razvije i pojavi. Među vrstama i sortama bresaka postoje dosta velike razlike u osjetljivosti. Naročito su osjetljive nektarine, na kojima štete mogu biti ogromne, i to na plodovima radi glatke pokožice. [TABLE="align: center"]
[TR]
[TD]

[/TD]
[TD]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 1

[/TD]
[TD]

Slika 2

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Nostradamus · 30.01.2012

Simptomi: Pepelnica napada listove, plodove i mladice. Na naličju (rijeđe i na gornjoj strani) listova nalazimo za pepelnice karakterističnu bijelu prevlaku. Napadnuti listovi žute, deformiraju se, plojka lista se između žila uvija, zaostanu u rastu i na kraju otpadnu.

Na plodovima nastane oveća pjega bijele boje. Na mjestu bijele pjege plod kasnije posmeđi. Česta je na plodovima i sluzasta izlučevina. Plod se deformira i često otpadne prijevremeno. Plod se može na tom mjestu i raspuknuti, a tada ga većinom zarazi monilija.
Bolest dolazi većinom kada plod dostigne veličinu između lješnjaka i oraha, ali se može javiti i kasnije. Na zelenim mladicama javlja se bjeličasta prevlaka koja se postepeno širi prema vrhu mladice, dok ona još raste. Napadnuta mladica zakržlja, a može se i osušiti. Ako i ne propadne na njoj je malo cvjetnih pupova. Napad pepelnice dakle dovodi do rane defolijacije, propadanja plodova te smanjuje zametanje cvjetnih pupova.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD]

[/TD]
[TD]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 3

[/TD]
[TD]

Slika 4

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Nostradamus · 30.01.2012

Biologija: Pepelnica breskve je srodna s pepelnicom na ružama. Iako se radi o istoj vrsti, pepelnica s breskve ne prelazi na ruže i obratno. Ali je zgodan pokazatelj potencijalne infektivnosti ako te dvije vrste imamo u blizini. Pepelnica breskve dolazi i na bajamu dosta često. Biologija nije dovoljno istražena. Smatra se da gljiva prezimljuje kao micelij u pupovima (kao pepelnica jabuke) i da se onda razvija zajedno s tjeranjem tog pupa, vršeći zarazu na listovima gdje se na bjeličastim prevlakama razvijaju prve konidije. Te konidije šire dalje zarazu prema drugim listovima, izbojima i plodovima. Kasnije može vrlo brzo zahvatiti puno lišća i plodova.
Također gljiva može prezimiti kod nas i u obliku kleistotecija (peritecija), iako rijeđe.
U tom se slučaju iz njih razviju askospore koje dovode do primarnih zaraza. Te primarne zaraze se jedva opaze, ali zato rašire sekundarnu zarazu putem konidija. Optimum za razvoj gljive su 24°C. Razvoju bolesti pogoduje visoka relativna vlažnost zraka.
[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD]

[/TD]
[TD]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 5

[/TD]
[TD]

Slika 6

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]