Vocarstvo

Nostradamus · 30.01.2012

[h=6]Zaštita:[/h] Zaštita protiv pepelnice na breskvama i nektarinama počinje kad plodovi dostignu veličinu lješnjaka, odnosno negdje polovicom svibnja ili početkom lipnja, ovisno o godini. Zaštitu treba primjenjivati i poslije berbe.Na početku se zaštita vrši preventivnim sredstvima na bazi tekućeg sumpora i dinokapa, a kasnije dok se pojave prvi simptomi, koriste se kurativni sistemici.

preventivna sredstva: KARATHANE, CHROMOSUL, SUMPOR SC 80, KUMULUS
kurativna sredstva: RUBIGAN, SAPROL N, BAYCOR, ATEMI, ANVIL, SABITHANE, SYSTHANE, FOLICUR, BAYLETON.

Nostradamus · 30.01.2012

Hrđa šljive (Tranzschelia pruni spinosae)

Isto kao i kod plamenjače šljive, hrđa u jačem napadu uzrokuje defolijaciju šljive, loše ili nikakvo dozrijevanje plodova, izostanak cvatnje iduće godine i iscrpljivanje voćke tijekom zime (sl. 1). Dakle, jači napad (dosta čest kod nas) može uzrokovati da šljive već u kolovozu potpuno ogole. Ako iza tog napada slijedi jača zima, posljedice su sušenje stabala i grana te propadanje voćke. Napadu podliježu gotovo sve sorte. Osobito su osjetljive ranije sorte, Bistrica (Požegača), te ringlo grupa šljiva.

Nostradamus · 30.01.2012

Simptomi:
Bolest se javlja dosta kasno, tek u početku srpnja za razliku od plamenjače šljive. Na listovima nalazimo sitne jastučiće (tzv. uredosoruse) tamno crvene boje (slika 2). U njima se nalazi veliki broj uredospora (sl. 3) koje dalje raznosi vjetar i tako širi. Kasnije, pod kraj ljeta ti jastučići (uredosorusi) postaju crni, što je znak da su se razvili teleutosorusi s teleutosporama (sl. 4). [TABLE="align: center"]
[TR]
[TD]

[/TD]
[TD]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 1

[/TD]
[TD]

Slika 2

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD]

[/TD]
[TD]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 3

[/TD]
[TD]

Slika 4

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Nostradamus · 30.01.2012

Biologija:
Teleutospore u teleutosorusima su dvostanične, ali tu nalazimo dvije forme koje su različite po obliku i boji stanica (slike 5, 6, 7). Jedna je Tranzschelia pruni spinosae f. sp. typica koja se razvija na šljivi (Pr. domestica) i crnom trnu (Pr. Spinosa), a druga forma je Tranzschelia pruni spinosae f. sp. discolor koja se osim na ove dvije vrste javlja i na marelici, bajamu i breskvi. Kod nas je raširena f. sp. typica dok f. sp. discolor dolazi periodički na pojedinim lokalitetima. U nekim godinama razvija se relativno malo teleutosorusa za što nije sasvim poznat uzrok.

Nostradamus · 30.01.2012

Prvi način prezimljenja:
Teleutospore prezime u otpalom lišću. U proljeće kliju i daju bazidiospore koje nošene vjetrom dolaze na list šumarice (Anemona sp., A. ranunculoides – žuta šumarica, A. nemorosa – bijela šumarica) (sl. 8, 9).

Šumarica ima funkciju prvog domaćina. Na lišću šumarice razvijaju se u proljeće ecidije s ecidiosporama. Te se ecidije javljaju u sitnim nakupinama na donjoj strani listova šumarice. Ecidiospore, nošene vjetrom dospijevaju na listove šljive, vrše infekciju i tako se razvije prva uredogeneracija koja se onda umnožava sekundarnim infekcijama pomoću uredospora. Šumarica može biti trajno zaražena pri čemu onda gljiva prelazi u rizome i perenira, pa takva biljka daje svake godine ecidije samostalno, neovisno o prijenosu bazidiospora sa šljive.

Iz ciklusa se vidi da je ova hrđa heterecijska, dakle mijenja domaćina. U ecidijskoj generaciji dolazi na šumaricu, a u uredo i teleutogeneraciji dolazi na šljivi, marelici, bajamu ili breskvi.
[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD]

[/TD]
[TD]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 5

[/TD]
[TD]

Slika 6

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD]

[/TD]
[TD]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 7

[/TD]
[TD]

Slika 8

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Nostradamus · 30.01.2012

Drugi način prezimljenja:
Međutim, uočeno je da u mnogo krajeva ima hrđe na šljivama, a šumarica nigdje ili vrlo malo ili šumarice tamo uopće ne rastu. Isto tako uočeno je da na šumarici ima mnogo ecidija, ali ecidiospore slabo kliju pa nemaju uloge, a hrđa i dalje postoji!?

Istraživanja su pokazala da za razvoj ove hrđe nije potreban ecidijski stadij na šumarici. Dakle heterecija je fakultativne, a ne obligatne naravi. Dalje je utvrđeno da su uredospore ove hrđe veoma vitalne i da mogu zadržati klijavost čak i preko zime (do 160 dana). To znači da mogu prezimiti jer su otporne i na niže temperature. Te uredospore onda u proljeće same inficiraju lišće šljive.

Nostradamus · 30.01.2012

Osim ova dva načina postoji i treći način prezimljenja:
Uredospore pod jesen zaraze koru jednogodišnjih mladica i tu prezimi tzv. uredomicelij. To je nađeno na šljivi i na breskvi. Taj uredomicelij formira u proljeće uredosoruse s uredosporama koje zatim inficiraju lišće.

Iako su ova dva zadnja načina prezimljenja kod nas moguća i utvrđena, postavlja se pitanje zašto se hrđa šljive kod nas javlja tako kasno - tek u srpnju? To još uvijek nije potpuno jasno. Uglavnom postoje dvije hipoteze; o prijenosu vjetrom iz toplijih krajeva u sjeverne i o malom infektivnom potencijalu gljive u proljeće što je vjerojatniji način budući da postoje sličnosti kao kod smeđe hrđe pšenice gdje se isto početkom proljeća gljiva razvija polagano.
[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD]

[/TD]
[TD]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 9

[/TD]
[TD]

Slika 10

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Nostradamus · 30.01.2012

[h=6]Zaštita:[/h] Hrđa se suzbija prskanjem s fungicidima i to prvenstveno organskim fungicidima. Kod suzbijanja hrđe treba obratiti pažnju na to da se ona javlja znatno kasnije, pa prema tome prskanje protiv plamenjače koje se vrši iza cvatnje ne daje zaštitu od hrđe i obratno.

Protiv hrđe je potrebno provesti zaštitu prskanjem tek od polovice ili čak od kraja lipnja (5-6 tjedana nakon cvatnje) i zatim oko 10. – 20. srpnja ponoviti (15 -20 dana nakon prvog prskanja). U pravilu su dva prskanja dosta. Od organskih fungicida koristimo: Polyram, Star, Dithane, Mankozeb, Kaptan, Topas C 50, Meteor, Antracol, Folpan, Rival, Mikal, Stoper.

Treba znati da napad i hrđe i već prije spomenute plamenjače nije svake godine intenzivan, pa treba poznavati uvjete pojava tih bolesti u pojedinom kraju odnosno voćnjaku i tada odrediti broj prskanja prije svega radi ekonomičnosti proizvodnje.
[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD]

[/TD]
[TD]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 11

[/TD]
[TD]

Slika 12

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD]

[/TD]
[TD]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 13

[/TD]
[TD]

Slika 14

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]

Hrđe osim na šljivi dolaze i na drugim voćnim kulturama, no osim na domaćoj šljivi (Prunus domestica, Prunus insititiae) (sl. 10, 11 ) dolazi i na drugim Prunoideae vrstama, prije svega na marelici (sl. 12) i nešto rijeđe na bajamu i breskvi (sl. 13, 14). Veće štete su zabilježene samo na šljivi, dok su štete na ostalim navedenim vrstama neznatne.

Nostradamus · 30.01.2012

Sušenje cvjetova i grančica višnje i ostalih koštićavih vrsta

Vlasnike voćnjaka koštićavih voćki (breskve, marelice, nektarine, šljive, trešnje i višnje) podsjećam na prošlogodišnje loše iskustvo, a u svezi pojave opasne bolesti koštičavih voćaka Monilia laxa (Ehrerb.), koja u našem uzgojnom području češće napada cvijet i grančice, a rjeđe plod. Monilia laxa napada breskvu, marelicu, nektarinu, šljivu, trešnju i višnju. Simptomi zaraze najuočljiviji su u razdoblju cvatnje. Dakle, u cvatnji, nakon kiše, spore dospiju na njušku cvijeta i inficiraju ga. Cvijet posmeđi i suši se, a gljivica prodire u mladu grančicu u koju izlučuje toksine pa uzrokuje i njezino sušenje. Osušene grančice s cvjetovima ostaju u krošnji i izgledaju kao spaljene vatrom.
Simptomi zaraze na plodu vide se tijekom zriobe, kad se nakon završetka razvoja gljive pojave bijeli koncentrični krugovi (micelij gljive sa sporama). Dio plodova ostane visiti a dio se smežura i padne na tlo te predstavlja izvor zaraze u slijedećoj godini. Osim toga izvor zaraze su i rak rane bolesnih (suhih) grana koje ostaju na stablu tijekom zime.
[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD]

[/TD]
[TD]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 1

[/TD]
[TD]

Slika 2

[/TD]
[TD]

Slika 3

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Suzbijanje je najbolje provoditi preventivno i to rezidbom zaraženih grančica i grana te skidanjem zaraženih plodova koje je potrebno uništiti (spaliti ili dublje zakopati). Također je važno provoditi redovitu zaštitu od štetnika koji mogu oštetiti tkivo ploda i uzrokovati prodor gljivice.
Kišovito proljeće zahtijeva i kemijsko suzbijanje uzročnika sušenja cvijeta i grančica koštićavih voćaka. Za kvaliteno suzbijanje potrebna su dva prskanja i to:

pred cvatnju ili u samom početku cvatnje
pred kraj cvatnje (kad otpadne većina cvjetnih latica)

Vrlo su učinkoviti sljedeći fungicidi:

SIGNUM u koncentraciji 0,06%
BAVISTIN FL u koncentraciji 0,05%
RONILAN DF u koncentraciji 0,15%
KONKER u koncentraciji 0,15%

Preporučam primjenu fungicida BAVISTIN, KONKER ili SIGNUM pred cvatnju, a RONILAN DF ili SIGNUM nakon cvatnje. SIGNUM je najnoviji fungicid namijenjen suzbijanju šireg spektra bolesti povrća i koštićavog voća sa vrlo kratkom karencom.

Renato Vilenica, dipl.ing.agr.

Nostradamus · 30.01.2012

Monilija na koštićavim voćkama

Monilija na svim vrstama koštićavog voća dolazi u dva posve različita oblika:

kao sušenje mladice sa cvjetovima - Monilia (Monilinia) laxa
kao trulež plodova - Monilia (Monilinia) fructigena

U jezgričavih vrsta voćaka (jabuka, kruška) monilija dolazi prvenstveno samo kao uzročnik truleži ploda, a vrlo rijetko i izuzetno i kao sušenje mladica u cvatnji. Na dunji se javlja i za tu vrstu specifična – Monilia linhartiana. To su nazivi konidijskih formi. Savršene plodne forme koje se javljaju vrlo rijetko (apoteciji) nose nazive Sclerotinia laxa i Sclerotinia fructigena.
Monilia laxa napada pretežno koštićave voćke: trešnju, višnju, šljivu, breskvu, marelicu. Najčešća je na višnji i breskvi. Monilia fructigena napada jezgričave voćke (jabuku i krušku), ali isto tako i navedene koštićave vrste. Kod koštićavog voća sušenje mladice sa cvjetovima (Monilia laxa) je puno važnije.

[TABLE="align: center"]
[TR]
[TD]

[/TD]
[TD]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 1

[/TD]
[TD]

Slika 2

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

[/TD]
[TD]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 3

[/TD]
[TD]

Slika 4

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

[/TD]
[TD]

[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD]

Slika 5

[/TD]
[TD]

Slika 6

[/TD]
[/TR]
[/TABLE]