Sola Scriptura- da li je dovoljno

Učlanjen(a)
22.07.2016
Poruka
11.465
2 Tim 2,1-2: Ti se dakle, dijete moje, jačaj milošću u Kristu Isusu i što si od mene po mnogim svjedocima čuo, to predaj vjernim ljudima koji će biti podobni i druge poučiti.

Ne govorimo o 2.Timotiju 2,1.2 nego o 2. Timotiju 3,15-17


Meni je sasvim dovoljno ono što su i Petar i Pavao ostavili zapisano. Nego, tebi fale "Petrovi i Pavlovi" kršćani koji svetkuju subotu. Baš nitko od Rimljana, Kološana, Solunjana, Efežana, Galaćana, Korinćana, Filipljana i mnogih drugih nije nikada svetkovao subotu. Zašto ih apostoli Petar i Pavao ne poučiše da svetkuju subotu???

Ne fale...jer zapovest o sabatu postoji u Tori a pre Jevanđelja vernici su čitali Totu tj. Stari Zavet. I sad pošto apostoli nisu govorili protiv subote jasno je da su je držali. No, Slapu treba da se napiše i nacrta:). Kažem ja..pošto nije bilo Slapovaca u vreme apostola nije ni bilo potrebno im pisati dodatno.
 
Učlanjen(a)
07.07.2014
Poruka
18.400
Ne gvoorimo o 2.Timotiju 2,1.2 nego o 2. Timotiju 3,15-17

:):):) Ne paše ti 2 Tim 2,1-2, ne podržava ti Sola Scripturu? :):):) Pa izbacite to iz Biblije.

Ne fale...jer zapovest o sabatu postoji u Tori a pre Jevanđelja vernici su čitali Totu tj. Stari Zavet.

Ima zapovijed u Tori, ali nema kršćana koji svetkuju subotu u Rimu, nema ih u Korintu, nema ih u Solunu, nema ih u Efezu, nema ih u Galaciji, nema ih u Kolosima, nema ih u Filipima, i nema ih zapravo nigdje gdje su apostoli došli i poučavali kršćane. Dakle, ipak ti fale.

I sad pošto apostoli nisu govorili protiv subote jasno je da su je držali. No, Slapu treba da se napiše i nacrta:).

Samo nigdje kršćana, Pavlovih i Petrovih učenika, koji svetkuju subotu. Nema ih - fale ti!
 
Učlanjen(a)
22.07.2016
Poruka
11.465
:):):) Ne paše ti 2 Tim 2,1-2, ne podržava ti Sola Scripturu? :):):) Pa izbacite to iz Biblije.

Samo ti odgovori prvo na ovo što sam ti postavio...jer 2.Timotiju 2,1.2 nema veze sa temom i pitanjem..a možemo i nju nego ti izbegavaš da daš odgovor na 2. Timotiju 3,15-17:):)

Ima zapovijed u Tori, ali nema kršćana koji svetkuju subotu u Rimu, nema ih u Korintu, nema ih u Solunu, nema ih u Efezu, nema ih u Galaciji, nema ih u Kolosima, nema ih u Filipima, i nema ih zapravo nigdje gdje su apostoli došli i poučavali kršćane. Dakle, ipak ti fale.

Ima, ima. Samo ti ne povezuješ činjenice. Ali dobro, ti veruj ako ti je tako lakše da nisu svetkovali subotu iako u Pismu apostoli ne govore protiv subote ni praznika. Tora to ne najvaljuje..ukinuće "žrtvu i prinos":).
 
Učlanjen(a)
07.07.2014
Poruka
18.400
Samo ti odgovori prvo na ovo što sam ti postavio...jer 2.Timotiju 2,1.2 nema veze sa temom i pitanjem..a možemo i nju nego ti izbegavaš da daš odgovor na 2. Timotiju 3,15-17:):)

Ipak ti ne paše ono što Pavao piše. Zapravo, najbolje bi bilo da vi izbacite sve Pavlove poslanice. Proglasite ga otpadnikom, izbacite njegove poslanice iz Biblije i kažete kako kršćani nisu svetkovali subotu zato što ih je otpadnik Pavao vodio. Nešto slično smislite i za Petra, jer ni njegovi nikada nisu svetkovali subotu.

Ima, ima. Samo ti ne povezuješ činjenice. Ali dobro, ti veruj ako ti je tako lakše da nisu svetkovali subotu

Ima, ima, samo ih nitko nikada nije vidio.

iako u Pismu apostoli ne govore protiv subote ni praznika. Tora to ne najvaljuje..ukinuće "žrtvu i prinos":).

Samo Pavao kaže da je subota sjena. I ne samo subota, nego i blagdani i mlađaci i židovske odredbe o hrani.

Samo ti odgovori prvo na ovo što sam ti postavio. ....

Sad si me podsjetio da nikada nisi odgovorio na tri pitanja iz mog prvog posta na ovoj temi. Evo ih pa odgovori sada:

1. Ako je točna vaša tvrdnja (hipoteza) da je „Sveto pismo jedini izvor spasonosne istine“, onda bi to svakako moralo pisati u Svetom pismu. Prema tome, nađite gdje to piše u Svetom pismu da je ono „jedini izvor spasonosne istine“, i citirajte to ovdje. Ako pak ne možete naći potvrdu za svoju tvrdnju u Svetom pismu, recite tko vam je to rekao. Je li to Martin Luther? Ili možda Lutherova strina? Ili neki vaš susjed (komšija) koji je to čuo od svoje tetke?

2. Ako ste u pravu, kako gore kažete, da su „učenja Svetog pisma jasna“, a to tvrde i svi ostali pismolatri, kako to da vas je pedesetak tisuća denominacija, a jedino zajedničko što imate to je beskrajna mržnja prema Kristovoj crkvi (i Katoličkoj i Pravoslavnoj).

3. Ako je u Svetom pismu (Stari i Novi zavjet), kako gore deklarirate, „Bog čovjeku povjerio znanje nužno za spasenje, kako su se kršćani od apostola (od Pedesetnice) pa do konca 4. stoljeća uopće spašavali??? Naime, do konca 4. stoljeća (Sinoda u Kartagi 397. godine) uopće ne postoji Sveto pismo - Stari + Novi zavjet.

P.S. Zašto nitko od kršćana, o čijoj vjeri su brinuli sveti Petar i sveti Pavao, nikada u već dva tisućljeća nije svetkovao subotu?
 
Poslednja izmena:
Učlanjen(a)
22.07.2016
Poruka
11.465
Ipak ti ne paše ono što Pavao piše. Zapravo, najbolje bi bilo da vi izbacite sve Pavlove poslanice. Proglasite ga otpadnikom, izbacite njegove poslanice iz Biblije i kažete kako kršćani nisu svetkovali subotu zato što ih je otpadnik Pavao vodio. Nešto slično smislite i za Petra, jer ni njegovi nikada nisu svetkovali subotu.

Offtopic..odgovor.

No, pošto ignorišeš 2.Timotija 3,15-17 znači da bi je ti izbacio iz Pisma ako bi mogao:). A moje tumačenje 2.Timotija 2,1.2 nisu ni čuo a već daješ opservacije ni na čemu zansovane. Ali već ovakvih stvari čuh od tebe. A 2.Timotiju 2,1,2 ima drugačiju konotaciju od onoga što ti tvrdiš i zaključuješ ali kada daš svoj odgovor na ovo prvo što sam ti postavio pre neki dan onda ćemo i 2.Timotiju 2,1.2. Mada sam siguran da ti nećeš razmatrati 2.Timotiju 3,15-17 a za ovaj tekst iz poglavlja 2 svakako nije nikakav problem meni da objasnim a i to sam siguran da ti nećeš prihvatiti objašnjenje već ćeš odmah neku drugu temu..jelenaši...Martin Luter...ovo one..samo ne o temi;). Pa znamo se.

Samo Pavao kaže da je subota sjena. I ne samo subota, nego i blagdani i mlađaci i židovske odredbe o hrani.

Da vas niko ne osuđuje za jelo i za piće ili za delove praznika, mladina i subota koje su sen i predstavljaju telo Hristovo. To kaže Pavao u Kološanima 2,16.17
 
Poslednja izmena:
Učlanjen(a)
15.02.2015
Poruka
3.527
U cemu se Luter nije slagao sa katolicima?

"Prema katoličkoj teologiji za vrijeme mise žrtvu prinosi sam Isus Krist,
koji se služi osobom svećenika i zato svećenik namjesto Isusa izgovara riječi: "Ovo je moje tijelo" i "Ovo je moja krv".

Prema katoličkom shvaćanju, dakle, misna žrtva odgovara na nekrvan način žrtvi na križu, koju je Isus podnio za ljude, za oproštenje grijeha. Isus u misnoj žrtvi dijeli iste milosti: euharistija uvećava ljubav Božju, čuva čovjeka od ropstva grijeha i prianjanja uz zlo i uzrokuje oproštenje grijeha. Tako ostaje Kristova žrtva na križu u Crkvi kroz cijelu povijest živa i djelotvorna.

Žrtveni karakter euharistijskog slavlja igra u katoličkoj teologiji veliku ulog.


Od 9. st. pretvorba kruha i vina u tijelo i krv Isusa Krista sve više objektivizira i o tome se pod utjecajem Aristotelove filozofije sve više filozofira i teologizira. Tako da 1215. g. Četvrti Lateranski koncil proglašava dogmu o transupstancijaciji.


Luterani

Martin Luther je kritizirao pojedina mjesta rimokatoličkog poimanja sakramenta euharistije. Pri tome se pozivao na evanđelje i na svoje interpretacije evanđelja. Njegovo kritika je najviše pogađala rimokatoličko poimanje mise kao žrtve i nauk o transsupstancijaciji.

Lutherovi argumenti protiv rimokatoličkog poimanja misne žrtve.
Kod katolika je misa shvaćena kao žrtva koju svećenik prinosi Bogu. Luter ponovno postavlja milosni karakter mise u kojem vjernicima na večeri Gospodnjoj milost po smrti Kristovoj biva podijeljena od svećenika. Prije svega iz tog razloga je za njega rimska misa predstavljala "najveći i najstrašniji zločin od svih papinskih bezbožništva".

Za vjernika je korisno i puno blagoslova prisustvovanje bogoslužju i gledanje čina pretvorbe. Iz tog razloga su srednjovjekovni vjernici prisustvovali misi ali bez pričesti. To jest, pričest je bila vrlo rijetka. Često je bio slučaj da su vjernici išli manje nego jednom od tri godine na pričest.
Luther je protestirao protiv takve prakse i naglašavao da je primanje sakramenta u pričesti bitni dio mise, tvrdeći da onaj tko samo pasivno sudjeluje na misi nema nikakve duhovne koristi od sakramenta euharistije.

U to vrijeme ceremonije za vrijeme mise su toliko bile bogate da se često išle na uštrb propovjedi, za koju više jedva da je bilo vremena. Za Lutera je to bilo nedopustivo jer je on smatrao da propovijed igra jednaku ulogu kao i sama pretvorba.

Lutherova kritika rimo-katoličkog nauka o transubstancijaciji

Lutherova kritika rimo-katoličkog nauka o transubstancijaciji nije išla u smjeru da negira Kristovu realnu prisutnost u prilikama kruha i vina. Po tom pitanju se Luther u potpunosti slagao s rimo-katoličkim naukom. Njegova kritika je bila usmjerena podizanje nauka o transubstancijaciji u rang dogme.

Kristova realna prisutnost u euharistiji
Luteranski stav prema realnoj prisutnosti Kristovoj u euharistijskom kruhu i vinu se u mnogočemu razlikuje od rimo-katoličkog. Luther odbacuje svaku upotrebu euharistijskog kruha i vina koja nije utemeljen na evanđeoskim izvještajima o posljednjoj večeri.

Lutherov odnos pun strahopoštovanja prema kosekriranim hostijama i vinu potvrđuje njegovu osobnu vjeru u Kristovu realnu prisutnost." Vikopedija

Slape, da li se ti slazes sa ovim informacijama?
 
Natrag
Top