Jovane, zakljucili smo da su nazareni u stvari obracenici iz judeja koji su se drzali obrezanja i jevrejskih obicaja.
I zar nisu trebali kasnije ovi obracenici iz jevreja, da se podloze odluci crkve da to ne rade, ili su trebali da nastave da "judaiziraju" (to se bas tako i zove).
Evo sam zakljuci.. Ali s obzirom na odluku Pavla i prvi sabor koji se time bavio zakljucujemo da nisu trebali nastaviti, jer tada je odluceno da nista od toga nije potrebno!
Ovdje je sve jezgrovito i točno rečeno. Evo, i ja ću pokušati, koliko je moguće kraće i jezgrovitije, pokazati o čemu se točno radilo i kako je to sve teklo i završilo.
Prva kršćanska zajednica nastaje u Jeruzalemu na dan Pedesetnice. Ta zajednica je bila sastavljena isključivo od Židova, a sami su se nazvali "
zajednica Božja" (hebrejski -
qehal 'el, grčki -
έκκλησία του θεοϋ). S druge strane Židovi ih doživljavaju kao još jednu u nizu židovskih sljedbi u to vrijeme, pa ih nazivaju "
nazirejskom sljedbom" (
αϊρεσις - sljedba). Uz vjerovanje i navještanje Raspetoga i Uskrsnuloga Krista, članovi zajednice zadržali su i svoju dotadašnju praksu. Dakle, svetkovali su subotu i ostale židovske blagdane, plaćali su hramski porez, obrezivali su mušku djecu i pridržavali se ostalih odredbi iz Mojsijeva zakona - Tore.
Prva širenja i osnivanja novih zajednica također su uključivala isključivo Židove. Iako su u ovim prvim zajednicama bili svi Židovi, ipak je došlo do određenih trzavica. Naime, u zajednici postoje dva međusobno razdvojena krila - Helenisti i Hebreji. Poznat je tako sukob po pitanju zapostavljanja helenističkih udovica. Helenisti su govorili grčkim jezikom a Hebreji aramejskim, i ovo će značajno odrediti budući tijek i širenja kršćanstva. Navjestiteljska djelatnost koju su poduzimali Hebreji ograničavala se na Židove. A helenisti, dakle oni koji su govorili grčki, bili su prvi koji su se otvorili poganima. I to zahvaljujući prije svega svomu poimanju Zakona, po čemu su se također razlikovali od Hebreja. To se neizravno potvrdilo progonom helenista, kojega je žrtvom bio Stjepan. Hebreji, kojima su se pribrajali i apostoli, nisu bili pogođeni ovim prvim progonom.
Dakle, ako su židovski autoriteti svoje negodovanje i progone upravljali protiv jednoga dijela kršćanske zajednice Jeruzalema - Helenista, a drugi dio su poštedjeli - Hebreje, onda to njie bilo zbog štovanja raspetoga Mesije. Naime, i Hebreji su priznavali Isusa kao Raspetoga. Razlog židovskom progonu helenističkog dijela Jeruzalemske zajednice moralo je biti neko njihovo ponašanje koje je teško vrijeđalo židovske osjećaje i Židovima zacijelo bila sablazan, a to je odnos Helenista prema Zakonu i Hramu. Bijes Židova prema Helenistima još više je porastao kad su prognani Helenisti u obližnjim gradovima, ne samo osnivali nove kršćanske zajednice, već su -
po prvi put - u svoje redove
primali i pogane. Helenisti su pogane primali kao ravnopravne članove njihovih zajednica. Prema tome, oni nisu pravili razlike, kao u sinagogama, između punopravnih članova, prozelita i bogobojaznih, sa stupnjevanim privilegijama i dužnostima, nego su svima odobravali ista prava.
Pogani nisu morali postati Židovi da bi postali kršćani.
Osobitu pozornost u ovoj priči zavrijeđuje Antiohija, mjesto u kojem se udomaćila, poslije
Jeruzalema,
druga najznačajnija prakršćanska zajednica. Ali, Antiohija je
prva kršćanska zajednica u kojoj su se zajedno našli etnički Židovi i ostali (pogani). Ipak, ova pomješanost, pokazat će se, neće donijeti dugotrajni mir ovoj kršćanskoj zajednici nego će eskalirati sukobom, o čijim detaljima piše sveti Luka u Dj 15. Tako dolazi do
Apostolskoga sabora u Jeruzalemu (48. god.), do susreta između Jakova, brata Gospodinova, Kefe, i Ivana sjedne, te Pavla i Barnabe s druge strane (usp. Gal 2, 1-10). Pavao je dobio priznanje od jeruzalemskih prvaka za svoje
od Zakona slobodno Evanđelje. Petar je preuzeo misije među Židovima, navještanje Evanđelja obrezanima. Zajednice koje je Pavao osnivao bile su uglavnom poganskokršćanske.
Zaključak apostolskog Sabora u Jeruzalemu može se sabrati najkraće ovako:
Pogani koji prihvaćaju Krista i postaju kršćani ne moraju prije toga postati Židovi.
Tj:
- Ne morate se obrezati da biste postali kršćanin
- Ne morate prvorođenca prikazati u Hramu da biste bili kršćanin
- Ne morate plaćati hramski porez da biste bili kršćanin
- Ne morate prinositi žrtve u Hramu da biste bili kršćanin
- Ne morate svetkovati tri hodočasnička i još dva druga židovska blagdana da biste bili kršćanin
- Ne morate obilježavati mlađake da biste postali kršćanin
- Ne morate paziti što jedete i pijete da biste bili kršćanin
- Ne morate odmarati subotom da biste bili kršćanin
--------------------------------------------------------------------------------
Pritisci "Hebreja" (judaizanata) prema kršćanima nisu prestali i nestali nakon ove odluke Crkve 48. godine u Jeruzalemu. Nastavljeni su u različitim oblicima tijekom čitava slijedeća tri stpljeća. Zbog toga će Crkva ponovo morati reagirati, ovaj put ovako:
Sinoda u Laodiceji 365. godine
Kanon 29: Kršćani ne smiju kako čine Židovi odmarati u subotu, u taj dan trebaju raditi, nego u dan Gospodnji, ako mogu, odmarati kao kršćani. Ako se nađe tko bi judaizirao neka bude odijeljen od Krista.
P.S. Adventisti (i ostali nasrtatelji na Kristovu Crkvu) kažu: Ali, ta crkva
iz 365. godine je već
debelo u otpadu. Ona je u tom trenutku "
Kurva iz Otkrivenja".
A ja im kažem, pogledajte:
3. sinoda u Kartagi 397. godine
Kanon Svetog pisma
Zaključeno je da se u Crkvi ne čita ništa pod imenom božanskih spisa, osim kanonskih spisa. A ovo su kanonski spisi: Postanak, Izlazak, Levitski zakonik, Brojevi, Ponovljeni zakon, Jošua, Suci, Ruta, četiri Knjige kraljeva, dvije knjige Ljetopisa, Job, Psalmi Davidovi, 5 knjiga Solomonovih, dvanaest knjiga proroka, Izaija, Jeremija, Daniel, Ezekijel, Tobija, Judita, Estera, dvije knjige Ezrine, dvije knjige Makabejaca.
Knjige Novog zavjeta: četiri knjige Evanđelja, jedna knjiga Djela apostolska, trinaest poslanica apostola Pavla, jedna isto njegova Hebrejima, dvije Petrove, tri Ivanove jedna Jakovljeva, jedna Judina, Otkrivenje Ivanovo.
---------------------------------------------------------------------------------
Crkva koju vi smatrate
otpalom i nazivate "
Kurvom iz Otkrivenja", neposredno nakon odluke da se
anatemiziraju (iz Crkve isključe) oni koji odmaraju subotom (judaiziraju), donosi kanon Svetog Pisma -
određuje točno koje knjige spadaju u Sveto Pismo (Stari + Novi zavjet).
Što ćete sada? Ostadoste bez Svetog pisma. Nećete valjda
za svoju Bibliju preuzeti Sveto Pismo Kurve iz Otkrivenja?