Ateisti mentalno zdraviji, sretniji i slobodniji - zašto ih mrze?
U VRIJEME kad biti crnac u Americi nije opasno po život i kad sve veći postotak stanovništva prihvaća
homoseksualce, jedna je skupina još uvijek prilično omražena - ateisti, prenosi The Washington Post. Nevjernike se općenito smatra nemoralnima, pokvarenima i, zapravo, lošijim ljudima, a vojnike se čak gleda kao inferiorne, ukoliko se ne pokažu dovoljno "duhovnima" na psihološkoj procjeni. Rezultati upitnika pokazuju da većina Amerikanaca nerado daje glas za nevjernika, dok sličan trend postoji i pri odlučivanju o bračnom partneru.
"Zli" ateisti - građani drugog reda
U javnosti se diskriminacija ateista rijetko osuđuje, a vatru dodatno potpiruju kršćanski konzervativci koji vole isticati da, prema njihovom viđenju svijeta, nedostatak vjere ima izravnu negativnu posljedicu na društvo i vođenje države. Ukratko, ateist je automatski svrstan pod "sumnjivce" i tretiran kao građanin drugog reda. Uz toliko optuživanja i neslaganja, mogli bismo se zapitati ima li u svemu tome istine. Jesu li ateisti zaista loši ljudi?
Sva sociološka ispitivanja govore suprotno. Ispitanici koji se ne izjašnjavaju kao vjernici, bez obzira na dio svijeta u kojem žive, pokazali su se kao prilično ugodni ljudi. Što se tiče osnova morala, pristojnosti i humanosti - poput problema mučenja političkih i ratnih zarobljenika, smrtne kazne, kažnjavanja djece batinama, rasizma, seksizma, homofobije, antisemitizma, zagađivanja okoliša i kršenja ljudskih prava - nevjernici pokazuju viša etička načela i suosjećanje, pogotovo u usporedbi s onima koji se izjašnjavaju kao vrlo religiozni.
Što se tiče broja ubojstava i zločina, oba su postotka manja u sekularnim državama poput Japana ili Švedske, dok su u Americi rezultati na ta dva polja poražavajući. Ista se stvar može primijetiti i među samim saveznim državama SAD-a, gdje su one s više vjernika, poput Louisiane i Mississippija, znatno plodnije tlo za ubojstva od, primjerice, Vermonta ili Oregona.
Razmišljanje svojom glavom i sretniji život
Na testovima inteligencije, a pogotovo na testiranju jezičnih sposobnosti i znanstvene pismenosti, ateisti u pravilu postižu odlične rezultate. Odgoj djece obično im se bazira na racionalnom pristupu rješavanju problema, kao i prepuštanju pojedincu da razmišlja vlastitom glavom. Kontracepciju koriste u većem postotku nego vjernici, dok su mnogo manje zaraženi nacionalizmom. Jedna od vrijednosti koju najviše cijene je sloboda mišljenja.
Neka su istraživanja ponudila zaključke da ateisti nisu toliko "zdravi u glavi", kao i da su manje sretni i zadovoljni svojim životom od vjernika. Novije ispitivanje pokazuje da međusobnu povezanost ateizma, teizma i mentalnog zdravlja nije tako jednostavno prevesti u statistiku, a pogotovo u nešto toliko subjektivno kao što je zadovoljstvo životom ili sreća. Ipak, kao primjer možemo ponuditi Dansku, koja je jedna od najmanje religioznih država na svijetu, a iz godine u godinu zauzima prvo mjesto na ljestvici najsretnijih nacija. Oni koji su iz nekog razloga napustili vjerovanja i praksu svoje religije, svoj su "novi" život opisali kao sretniji i slobodniji.
Statistike koje idu na ruku vjernicima tiču se postotka samoubojstava, koji su viši na ateističkoj strani, no pretpostavlja se da je jedan dio tih brojki posljedica "straha od prokletstva" kod kršćana, koji vjeruju da samoubojice odlaze u Pakao. Ovdje postoji i srednja struja, odnosno oni koji su neodlučni u vezi svoje duhovnosti, pa se pretpostavlja da, po pitanju samoubojstava, ateisti imaju otprilike jednak postotak kao vrlo religiozni građani.
Porast broja ateista i zdravlje nacije
U onom dijelu svijeta koji nazivamo "razvijenim", države koje se mogu okarakterizirati kao vrlo sekularne ujedno bilježe nižu stopu siromašnog stanovništva i maloljetničkih trudnoća, kao i manji broj abortusa. Manji je rizik od zaraze spolno prenosivim bolestima, stanovništvo je tjelesno zdravije i u boljoj kondiciji, zlouporaba droga je rjeđa, stopa kriminala niža, a ekonomska razvijenost i moć veće.
Blaćenje ateista vuče se još od pisanja Psalma 14, u kojem su opisani kao glupavi i iskvareni, nesposobni za išta dobro i pozitivno. Oni koji se i danas pridržavaju sličnog viđenja, napadima i uvredama obično štete samo sebi. Prisjetimo se popularnog Billa O'Reillya i njegove nedavne ispade oko plime, Mjeseca i Boga. Iz njegovih riječi zračile su samo netolerancija, neobrazovanost, zlonamjernost i bijes.
Posljednjih godina, ateizam pokazuje tendenciju brzog rasta. Usprkos zatucanosti jednog dijela stanovništva, u Americi se broj ateista od 60-ih godina utrostručio. Mlađe generacije više nemaju sluha ni strpljenja za beskrajne svađe oko vjere i religije, a po najnovijim procjenama broj ateista u SAD-u iznosi gotovo 60 milijuna građana, što je petina populacije.
Bez obzira slagali se vjernici s ateistima i voljeli ih ili mrzili, upornom javnom prozivanju za negativan utjecaj na društvo više nema mjesta.
Izvor: Index
