Pitanja za ateiste???

[Isabeleta]

@Jurivaka
Pa, dobro...Bog ljubi sva bića koja je stvorio, pa i ateiste, jer da ih nije ljubio ne bi ih ni stvorio.
Ateisti ne priznaju postojanje Boga, pa Ga i ne ljube, a Ljubav je istinska sreća za čovjeka.
A- ha. Zakidate sami sebe? :dtyste:

 

[Jurivaka]

@Jurivaka
Pa, dobro...Bog ljubi sva bića koja je stvorio, pa i ateiste, jer da ih nije ljubio ne bi ih ni stvorio.
Ateisti ne priznaju postojanje Boga, pa Ga i ne ljube, a Ljubav je istinska sreća za čovjeka.
A- ha. Zakidate sami sebe? :dtyste:

Hahaha! Od vas se nemoguće odbraniti! Čuj, stvorio nas Bog?!
Moram malo da se našalim, i ne zamjeri na maloj vulgarnosti, ali ovo mi ovdje tako dobro paše. Naime:
Pred birokratom je uzaludno mahati kitom, ako on u ruci drži papir na kome piše da si žensko!

 

[Isabeleta]

@Jurivaka:
Ne zamjeri ni ti meni što ću reći da sam, sve do nedavno, mislila da su ateisti glupi, oholi, obijesni...
Sad im želim samo da im se dogodi nešto veliko, da povjeruju Bogu i da se spase. Dok još ima vremena...

"Kasno sam te uzljubio, ljepoto tako stara i tako nova, kasno sam te uzljubio! A eto, ti si bio u meni, a ja izvan sebe. Ondje sam te tražio nasrćući na ta lijepa bića koja si stvorio, ja rugoba. Ti si bio sa mnom, a ja nisam bio s tobom. Mene su daleko od tebe držale one stvari koje ne bi postojale kad ne bi bile u tebi. Zvao si me i vikao, probio si moju gluhoću, zabljesnuo si, sijevnuo si i rastjerao moju sljepoću, prosuo si miomiris, a ja sam ga upio da uzdišem za tobom, okusio sam ga pa gladujem i žeđam, dotakao si me, i zato gorim za tvojim mirom."
(sv. Augustin)

 

[Jurivaka]

Sv. Augustin je bio pjesnik!

 

[Isabeleta]

Sv. Augustin je bio pjesnik!

Da, i filozof i teolog i biskup, ali najveći dio života - grešnik!
Jedan detalj iz njegove autobiografije. Njegova majka Monika je dugo molila za njegovo obraćenje, jer je živio raskalašeno. Majka i dalje moli, Augustin pobjegne u Rim, ali majka za njim. U Rimu je život bio još
razuzdaniji. Monika se još više moli, ali Augustin dobije - sina.:dtyste: Djetetova majka ga je napustila, a sin je ostao s njim.
Majka mu dogovorila ženidbu, ali nevolja je bila jer je djevoka, (hmm, djevojka?) imala samo 12 godina, pa je Augustin trebao čekati, ali on nije mogao čekati pa si je našao drugu ženu...naravno, da mama ne zna.
Ali, Monika nije prestala moliti, sve do njegovog čudesnog obraćenja.
Zato se kaže za nekog tko puno moli: moliš ko sveta Monika!
Njegove Ispovijesti pravi biser duhovne literature.
Kasnije, kao biskup je napisao toliko mudrih i briljantnih stvari da još do danas nije proučena ni iscrpljena njegova genijalnost.

 

[Jurivaka]

E, pa, vidiš, to je ona velika istina koju je izrekao veliki pjesnik, filozof i vladika, Njegoš:
Čašu meda još niko ne popi,
Što je čašom žući ne zagorči.
Čaša meda ište čašu žuči,
Smiješane najlakše se piju.
Hoću reći, veliko je pitanje da li bi sv. Augustin postao ono što je postao, da prije toga nije okusio grijeh? Nikada čovjek ne može pojmiti svu zagonetku života, ako bi mu u životu samo svirala muzika! Tek onaj ko je jaukao od tuge i bola i smijao se od radosti i sreće, zna i može autentično govoriti i o jednom i o drugom.

 

[100Dinara]

Post hoc ergo propter hoc.

 

[Isabeleta]

Umjesto pitanja, jedan odgovor. :dtyste:

U kontekstu zloporaba darvinizma u naše vrijeme posebnu pozornost zavređuje Richard Dawkins, fanatični ateist kojega ste obradili u poglavlju znakovitog naslova: »Dawkinsove iluzije o 'iluziji Boga'«.

Dr. Ivan Kešina:
U naše vrijeme svijetom kruži val novog ateizma koji iskazuje patološku zloupotrebu prirodnih znanosti, a osobito Darwinove teorije u ideološke svrhe s ciljem definitivnog obračuna s Bogom, vjerom, kršćanstvom, koje je prema tvrdnjama novoateista najrazornije, najštetnije i najnazadnije. Glavni predstavnik toga ateističkog rasizma je spomenuti Richard Dawkins, kojega se zbog žestine kojom brani darvinizam i napada one koji drugačije misle o Darwinovoj teoriji naziva »Darwinov rotvajler«. Kao što je Haeckel, na temelju rezultata prirodnih znanosti, želio odbaciti Boga, Tako Dawkins u svom djelu »Iluzija o bogu« jednostavno odbacuje Boga, koji je za njega opasna i pogubna iluzija. Na temelju znanstvene paradigme Darwinove teorije evolucije on odbacuje svako vjerovanje u nadnaravno, koje se ne može znanstveno potvrditi, a insistira na ateizmu.
Uostalom, njegovo poslanje u svijetu je, kako on misli, naviještanje i širenje ateizma koji je sljedeća stepenica evolucije čovjeka, a glavna smetnja u tom razvitku je vjera. Zbog toga, čovjekovo napredovanje na putu evolucije nužno zahtijeva oslobađanje od vjerovanja i religije. Na tom putu Dawkins se pokazuje kao rasist koji vjernicima želi oduzeti dostojanstvo, vrijeđajući ih da su glupi, nemoralni i opasni po društvo. Može se reći da su kod njega na djelu predrasude i ideološka mržnja na sve što imalo miriše na religiju i nadnaravno.
Međutim, sam Dawkins pokazuje nepoznavanje Boga kao filozofskog problema, kao i potpuno nepoznavanje teološkog shvaćanja Boga. Usprkos tolikoj mržnji, u jednom je razgovoru morao priznati da nije uspio u svojoj misiji uklanjanja Boga iz svijeta. Čini se da bi se na njega, kao i na mnoge slične njemu mogla primijeniti ironična primjedba Alfreda Northa Whiteheada:
»Oni koji se posvete svrsi da dokažu kako nema nikakve svrhe, zanimljiv su predmet proučavanja.«

 

[starstuff]

Dr. Kesina ocigledno nije citao Zabludu o bogu. Paragraf koji si kopirala je ad hominem bez kontra argumenta.

 

[Jurivaka]

Biće jako teško "ukloniti Boga iz svijeta", ne radi toga što je Bog jak, nego radi roga što je čovjek slab. U suštini, ljudsko biće od prve spozaje o sebi, prožima strah od smrti i svojoj konačnosti. Sa tom spoznajom se nije lako pomiriti i većina ljudi tu istinu jednostavno ne može racionalno prihvatiti. Zbog toga je bijeg od te istine, pa makar i u imaginarnu nadu u mogućnost života i posle smrti, vrlo prihvatljiva alternativa, koja ljudima omogućava da se lakše nose sa pomenutim strahom i da lakše prihvate svoju konačnost.
Eto objašnjenja zašto se religije tako žilavo drže i traju kroz vjekovnu ljudsku istoriju. Hrišćanska filozofija se upravo i zasniva na tome da je ovaj život samo prolazna etapa ljudskog bitisanja, a da pravi život zapravo počinje tek posle smrti. To je za čovjeka i njegovu psihu veoma privlačna i prihvatljiva ideja, čak toliko prihvatljiva, da mnogi ljudi i ne žele razmišljeti o njenoj utemeljenosti. Prihvataju je i bespogovorno vjeruju u nju, a čvrstoća i snaga te vjere, doprinosi isto tako čvrstoj i snažnoj uvjerenosti u istinitost te ideje.