"Pendrečenje Biblije"

[tripo 41]

Ako je ružno i samo izgovaranje riječi "pendrečenje", koliko li tek Bogu mrzak vaš čin "pendrečenja Biblije"?

Ko to radi vidimo crno na bijelo.

A što si to ti iznio što bih ja trebao osporavati? Da te podsjetim, pitao sam: Tko je od tebe i Jovana "izvrnuo Bibliju", jer iz iste knjige čitate a suprotno vjerujete.

Ti ne možeš ništa osporiti. Toliko ste drski da ste i zapov. Božje promijenili.

Zato vam Bog šalje silu prevare.

 

[stvarnoslap]

Drugo se i ne može očekivati od njih nego kicanje, žicanje, pednrečenje, lamprdanje, drobljenje, tupljenje itd.

Kako je licemjerno i jadno da oni nekoga optužuju za krivljenje Biblije.

Jadno da ne može biti jadnije. 10. su podijelili na 9. i 10. 4. promijenili i 2. izbrisali.

​

Na lijevoj strani si naveo nešto što si nazvao "Biblical Ten Commandments". Citiraj mi iz Biblije ovaj tekst s numeriranih 10 "biblijskih zapovijedi", da budemo sigurni da opet ne pendrečiš Bibliju.

Primjer "pendrečenja Biblije".

Dakle, Pavle ovde u skladu sa načinom pisanja onoga vremena kaže sledeće:

"Da vas, dakle, niko ne osuđuje za jelo ili za piće, ( jestivim i naljevnim žrtvama . koje su se prinosile ) za kakav praznik, ili za mladine ili za subote, što je sve bilo sen onoga što hćaše da dođe, a telo je Hristovo" (Kološanima 2:16,17)

Dakle, tekst glasi:"Niko da vas ne osuđuje za merei (delove) praznika, mladina i subota...koje su sen i telo Histovo". Delovi koji su sen nisu praznici i datumi praznika već žrtve koje se prinose na te praznike

Jeste. Piše Sabat i odnosi se na subotu. Ali kontekst se odnosi na prinošenje žrtava na sabat koje su sen. Zapravo." Niko da vas ne osuđuje za delove (μέρει) praznika, mladina i subota...koje su sen i telo Hristovo"(parafraz.) Ti delovi su žrtva i prinos. Pozdrav.

3. Pavle u Kološanima u originalnom prevodu na grčkom zapravo kaže:"Neka vas niko ne osuđuje za hjelo i piće ili za delove(kai)-reč koja postoji u grčkom originalu ali se gotovo ni u jednom prevodu ne prevodi, praznika, mladina i subota. To je bilo sen onoga što je trebalo doći a stvarmost je Hristos", Kološanima 2,16.17.

Pogledajte što znači "pendrečiti Bibliju". Vidite što adventisti rade kad moraju braniti svoja protubožja i protubiblijska naučavanja. Vjerovali ili ne, oni su spremni u biblijski tekst dodati ono što njima treba!? Pogledajte gore crvene dijelove, koje Jovan i Laodikeja dodaju u Biblijski tekst da bi branili svoje adventističke besmislenosti.

 

[stvarnoslap]

Dakle, Pavle ovde u skladu sa načinom pisanja onoga vremena kaže sledeće:

"Da vas, dakle, niko ne osuđuje za jelo ili za piće, ( jestivim i naljevnim žrtvama . koje su se prinosile ) za kakav praznik, ili za mladine ili za subote, što je sve bilo sen onoga što hćaše da dođe, a telo je Hristovo" (Kološanima 2:16,17)

Dakle, tekst glasi:"Niko da vas ne osuđuje za merei (delove) praznika, mladina i subota...koje su sen i telo Histovo". Delovi koji su sen nisu praznici i datumi praznika već žrtve koje se prinose na te praznike

Jeste. Piše Sabat i odnosi se na subotu. Ali kontekst se odnosi na prinošenje žrtava na sabat koje su sen. Zapravo." Niko da vas ne osuđuje za delove (μέρει) praznika, mladina i subota...koje su sen i telo Hristovo"(parafraz.) Ti delovi su žrtva i prinos. Pozdrav.

3. Pavle u Kološanima u originalnom prevodu na grčkom zapravo kaže:"Neka vas niko ne osuđuje za hjelo i piće ili za delove(kai)-reč koja postoji u grčkom originalu ali se gotovo ni u jednom prevodu ne prevodi, praznika, mladina i subota. To je bilo sen onoga što je trebalo doći a stvarmost je Hristos", Kološanima 2,16.17.

Pogledajte što znači "pendrečiti Bibliju". Vidite što adventisti rade kad moraju braniti svoja protubožja i protubiblijska naučavanja. Vjerovali ili ne, oni su spremni u biblijski tekst dodati ono što njima treba!? Pogledajte gore crvene dijelove, koje Jovan i Laodikeja dodaju u Biblijski tekst da bi branili svoje adventističke besmislenosti.

 

[tripo 41]

Pogledajte što znači "pendrečiti Bibliju". Vidite što adventisti rade kad moraju braniti svoja protubožja i protubiblijska naučavanja. Vjerovali ili ne, oni su spremni u biblijski tekst dodati ono što njima treba!? Pogledajte gore crvene dijelove, koje Jovan i Laodikeja dodaju u Biblijski tekst da bi branili svoje adventističke besmislenosti.

Pa što ti ne opsoriš, nije dovoljno reći što neko bolduje neke dijelove Biblije, prvi je mire poznat po tome DRUGI DAN.

Ko da ti nisi radio to, pa to sada važi za nekog drugog, a za tebe ne važi.

> On kaže ''Ko veruje u Njega - tome se ne sudi'' a nije rekao -ko drži subotu ili ko drži zakon.


---------------------------------
ODGOVOR
Tačno, ali ko krži zakon, on ne vjeruje u stvarnog Isusa. Kako ti kršiš zakon, to je dokaz da nisi sa Bogom. Isus je upozorio da prorokovanje i činjenje čuda i istjerivanje demona u Isusovo ime nije garancija da neko uopšte vjeruje u Njega:

Dakle to ne osporava da se zakon treba držati.

"Mnogi će mi reći u onaj dan: Gospode! Gospode! Nismo li u ime tvoje prorokovali, i tvojim imenom đavole izgonili, i tvojim imenom čudesa mnoga tvorili? I tada ću im ja kazati: Nikad vas nisam znao. " (Matej 7,22-23)



U nastavku Isus im otkriva da su oni zapravo kršili Božji zakon:



"Idite od mene koji činite bezakonje." (Matej 7,23)

 

[stvarnoslap]

Pa što ti ne opsoriš, nije dovoljno reći što neko bolduje neke dijelove Biblije, prvi je mire poznat po tome DRUGI DAN.

Nije riječ o boldanju dijela teksta, nego o dodavanju u biblijski tekst.

Ko da ti nisi radio to, pa to sada važi za nekog drugog, a za tebe ne važi.

Što sam ja radio? Dodavao?

 

[Jovan Prezviter]

Pogledajte što znači "pendrečiti Bibliju".

Nije tačno. Ovo što ti kažeš je pendrečenje zdravog razuma. U Bibliji stoji izraz"merei" u Kološanima 2,16.17 a to što ga nisu ubacili u prevod to je već stvar teoloških pogleda i razumevanja. Ali kao što se pokazalo taj izraz stoji a sada je od teološkog konteksta kako će ga ko prevesti.

 

[tripo 41]

Nije riječ o boldanju dijela teksta, nego o dodavanju u biblijski tekst.

Pa što ne osporiš, kako da ti vjerujemo na riječ. Ne može se samo formalno reći dodat je tekst, pa ospori to dodavanje.

Što sam ja radio? Dodavao?

Isticao određene dijelove stiha da bi ih izvukao iz konteksta.

Samo mi ćemo dokazati da vi izvrćete Bibliju.

> "Ako sotona izgoni sotonu, onda je razdijeljen sam u sebi: "kako će tada postojati kraljevstvo njegovo?" *Matej 12,26


------------------------------------------
ODGOVOR.
Sotona nije mogao da imitira Isusovo ispunjavanje proročanstava Starog zavjeta o Mesiji, jer bi time sam svoje carstvo razdjelio, ali je mogao da imitira lažne darove kao na primjer, kod proročice iz koje su apostoli istjerali demone, a koja je govorila biblijsku istinu u krivom kontekstu, da bi svoje demone predstavila kao da su i oni od Boga.

 

[stvarnoslap]

Nije tačno. Ovo što ti kažeš je pendrečenje zdravog razuma. U Bibliji stoji izraz"merei" u Kološanima 2,16.17 a to što ga nisu ubacili u prevod to je već stvar teoloških pogleda i razumevanja. Ali kao što se pokazalo taj izraz stoji a sada je od teološkog konteksta kako će ga ko prevesti.

Kako to misliš - kako će ga ko prevesti? Da ga prevede svatko kako kome paše!? Pa ti onda dodaš u tekst ono što ti treba!? Pa ne prevode se tako ni dječje slikovnice, a kamoli Biblija.

Ovo što ti kažeš je pendrečenje zdravog razuma. U Bibliji stoji izraz"merei" u Kološanima 2,16.17

Ti si zaista "pendrek virtuoz". Već više od dvije godine budalama pokušavaš napraviti sve normalne ljude i još ti nije dosta. Samo ću ukratko rezimirati. Tvrdiš ovako:

Jeste. Piše Sabat i odnosi se na subotu. Ali kontekst se odnosi na prinošenje žrtava na sabat koje su sen. Zapravo." Niko da vas ne osuđuje za delove (μέρει) praznika, mladina i subota...koje su sen i telo Hristovo"(parafraz.) Ti delovi su žrtva i prinos. Pozdrav.

Gledaj, biserko. Nitko nije mogao od kršćana Kolosa, koji su dolazili iz neznaboštva, tražiti da "prinose žrtve subotama, mlađacima i godišnjim blagdanima". Žrtve su Židovi prinosili samo u jeruzalemskom Hramu. U Kolosima, i svugdje izvan Jeruzalema, ni Židovi nisu prinosili žrtve. Dakle, sveti Pavao ne brani Kološane od judaizanata zato što judaizanti traže od kršćana da prinose žrtve subotom, mlađacima i blagdanima, nego ih brani od judaizatorskog nametanja svetkovanja tih dana. Sveti Pavao kršćanima u Kolosima poručuje: Ne obvezuju vas ni židovski propisi o hrani i piću, niti vas obvezuju židovske tjedne subote, mlađaci i godišnji blagdani.

P.S. Točka!

Pa što ne osporiš, kako da ti vjerujemo na riječ. Ne može se samo formalno reći dodat je tekst, pa ospori to dodavanje.

Ti hoćeš reći da svatko može dodati u biblijski tekst što god mu paše!?

 

[tripo 41]

Gledaj, biserko. Nitko nije mogao od kršćana Kolosa, koji su dolazili iz neznaboštva, tražiti da "prinose žrtve subotama, mlađacima i godišnjim blagdanima". Žrtve su Židovi prinosili samo u jeruzalemskom Hramu. U Kolosima, i svugdje izvan Jeruzalema, ni Židovi nisu prinosili žrtve. Dakle, sveti Pavao ne brani Kološane od judaizanata zato što judaizanti traže od kršćana da prinose žrtve subotom, mlađacima i blagdanima, nego ih brani od judaizatorskog nametanja svetkovanja tih dana.

Da vas, dakle, niko ne osuđuje za jelo ili za piće, ili za kakav praznik, ili za mladine ili za subote.
17 To su sve senke stvari koje su imale da dođu, ali stvarnost je Hrist. (Kološanima 2:16,17)


“Sen onoga što će doći”


“Da vas dakle niko ne osuđuje za jelo ili za piće, ili za kakav praznik, ili za mladine, ili za Subote; koje je sve bilo sen od onoga što šćaše da dođe, i telo je Hristovo.” (Kološanima 2,16.17)

Da bi ovaj tekst bio ispravno shvaćen treba sagledati celokupan kontekst učenja o Suboti, koja je deo nepromenljivog Božjeg Zakona, što nije neophodno razmatrati jer o samoj Suboti postoji dovoljan broj tekstova koji nedvosmisleno govore da je i dalje Dan Gospodnji – Njegov pečat i obeležje Njegovog naroda (Jezekilj 20,20). Naime, mladine i Subote Božja Reč vezuje i za Novu Zemlju: “Jer kao što će nova nebesa i Nova Zemlja, što ću Ja načiniti, stajati preda Mnom, veli Gospod, tako će stajati seme vaše i ime vaše. I od mladine do mladine, i od Subote do Subote dolaziće svako telo da se pokloni preda Mnom, veli Gospod.” (Isaija 66,22.23) O mladinama Božja Reč daje malo podataka, zbog čega nije moguće pouzdano govoriti o njihovoj svrsi, ali je poznato da su ove svetkovine održavane početkom svakog meseca dok je Subota svetkovana sedmično te na osnovu ovog teksta zaključujemo da će se spaseni i na Novoj Zemlji okupljati u vremenu mladina i Subota, kada će davati posebnu slavu Bogu.

Pavle, dakle, govori isključivo o Starozavetnim obredima, čija je simbolična vrednost ispunjena osnovnim događajima Hristove Službe otkupljenja tako da od vremena Njegovog raspeća prestaju da važe (Kološanima 2,14). Po takozvanom Mojsijevom zakonu, za vreme mladina i sedmičnih Subota, prinošene su posebne žrtve, kao simbol neuporedivo važnije - Hristove žrtve:

“To je Subotna žrtva paljenica , svake Subote osim svagdašnje žrtve paljenice i naliva njenog. I u početak meseca svojih prinosite Gospodu žrtvu paljenicu…” (4. Mojsijeva 28,10.11)

“Jer po poslednjoj naredbi Davidovoj biše izbrojeni sinovi Levijevi… jer određeni behu da pomažu sinovima Aronovim u službi u domu Gospodnjem… oko hlebova postavljenih i oko beloga brašna za dar i oko kolača presnih i oko tavica, i oko svega što se prži… i da stoje jutrom i hvale i slave Gospoda, i tako večerom. I kad se god prinose žrtve paljenice Gospodu, u Subote, i na mladine i na praznike…” (1. Dnevnika 23,27-31)

“A Jezekija opet uredi redove svešteničke i levitske… za žrtve zahvalne… I odredi deo carski od blaga svojega za žrtve paljenice, što se prinose jutrom i večerom i za žrtve paljenice što se prinose u Subote i na mladine i na praznike, kako je napisano u zakonu Gospodnjem.” (2. Dnevnika 31,3)

To su “jela i pića”, “praznici, mladine i Subote” koje su “sen onoga što šćaše da dođe, a telo je Hristovo”, dok je sama Subota, kao uspomena na Stvaranje, Dan Gospodnji i u Novozavetnom periodu.

 

[stvarnoslap]

Da vas, dakle, niko ne osuđuje za jelo ili za piće, ili za kakav praznik, ili za mladine ili za subote.
17 To su sve senke stvari koje su imale da dođu, ali stvarnost je Hrist. (Kološanima 2:16,17)

Po takozvanom Mojsijevom zakonu, za vreme mladina i sedmičnih Subota, prinošene su posebne žrtve, kao simbol neuporedivo važnije - Hristove žrtve:

“To je Subotna žrtva paljenica , svake Subote osim svagdašnje žrtve paljenice i naliva njenog. I u početak meseca svojih prinosite Gospodu žrtvu paljenicu…” (4. Mojsijeva 28,10.11)

“Jer po poslednjoj naredbi Davidovoj biše izbrojeni sinovi Levijevi… jer određeni behu da pomažu sinovima Aronovim u službi u domu Gospodnjem… oko hlebova postavljenih i oko beloga brašna za dar i oko kolača presnih i oko tavica, i oko svega što se prži… i da stoje jutrom i hvale i slave Gospoda, i tako večerom. I kad se god prinose žrtve paljenice Gospodu, u Subote, i na mladine i na praznike…” (1. Dnevnika 23,27-31)

“A Jezekija opet uredi redove svešteničke i levitske… za žrtve zahvalne… I odredi deo carski od blaga svojega za žrtve paljenice, što se prinose jutrom i večerom i za žrtve paljenice što se prinose u Subote i na mladine i na praznike, kako je napisano u zakonu Gospodnjem.” (2. Dnevnika 31,3)

A gdje su se prinosile ove žrtve:

Subotna žrtva paljenica,
oko hlebova postavljenih i oko beloga brašna za dar i oko kolača presnih i oko tavica, i oko svega što se prži,
I kad se god prinose žrtve paljenice Gospodu, u Subote, i na mladine i na praznike…” (1. Dnevnika 23,27-31)???

Gdje, biserko? U jeruzalemskom Hramu, biserko. Dakle, u Kološanima 2,16 nije riječ o žrtvama i prinošenju žrtava, jer se žrtve prinose samo u Jeruzalemu, u Hramu.

To su “jela i pića”, “praznici, mladine i Subote” koje su “sen onoga što šćaše da dođe, a telo je Hristovo”, dok je sama Subota, kao uspomena na Stvaranje, Dan Gospodnji i u Novozavetnom periodu.

Ne, subota je sjena, biserko.

P.S. Ova tvoja velika slova te dotukoše.