Pcelarstvo-Ljubav i zanat

LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=2]Grupna uloga košnica na oplodnoj stanici[/h]
015.jpg
Sve košnice na oplodnoj stanici raspoređene su prema svojoj funkciji u nekoliko grupa.Svaka grupa košnica postavljena je tako da se oko nje u procesu uzgoja utroši što manje radnog vremena.
Ovo znači da su košnice koje se najčešće otvaraju najbliže pčelarskom objektu.One koje se najmanje otvaraju one su najudaljenije.

  • Grupa br.1 Pčelinja društva za organizovanu proizvodnju trutova
  • Grupa br.2 Pčelinja društva za proizvodnju fonda pčela za punjenje oplodnjaka
  • Grupa br.3 Pčelinja društva od kojih se po potrebi formiraju gigantski starteri
  • Grupa br.4 Odgajivačka pčelinja društva
  • Grupa br.5 Kontrolna pčelinja društva
  • Grupa br.6 Pčelinja društva u kojim su matice rodonačelnice a u kojima planski uzgajamo larve za presađivanje.
  • Grupa br.7 Inkubator pčelinja društva
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=2]Priprema za uzgoj matica[/h]
018.jpg
Bez planske pripreme, obezbjeđivanja opreme i kvalitetnog repromaterijala, ustrojene evidencije, odabiranja i pripreme pčelinjih društava nejma racionalnog i ekonomski opravdanog i kvalitetnog uzgoja matica.
016.jpg

Pčelinja društva koja se koriste za uzgoj matica pripremamo pod istim uslovima za zimovanje kao i pčelinjak za medobranje. Ali takva pčelinja društva su selektivno odabrana za pojedine namjene u procesu uzgoja matica. Najviše pažnje posvećujemo pčelinjim društvima u kojima planski proizvodimo trutove kako pred početak uzgoja matica tako i cijeli period uzgoja. Za svaku seriju matica usklađujemo proizvodnju velikog broja trutova.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=2]Matica je srce i duša košnice[/h]
012.jpg
Put je naporan i dug da bi se u pčelinjem društvu obezbjedila kvalitetna matica. Proizvodni rezultat pčelinjeg društva u periodu medobranja u najvećem procentu zavisi od kvaliteta njegove matice. Mlada i kvalitetna matica obezbjeđuje bogastvo kvalitetnih pčela i meda u košnici.
O maticama je do sada mnogo ispričano i napisano. Nažalost veliki procenat pčelara i danas kvalitetu matice posvećuje malo pažnje. U literaturi, na sastancima i razgovorima pčelara mnogo se više piše i priča o matičnjacima koji se dobiju uzgojem bilo kojim načinom za zamjenu matica u proizvodnim društvima i za proširivanje pčelinjaka nego o planski uzgojenim oplođenim maticama.
Savremeno, racionalno i ekonomski opravdano pčelarenje već odavno je zaboravilo korištenje zrelih matičnjaka za zamjenu matica u proizvodnim pčelinjim društvima. Tako dobivene matice pčelara koštaju veoma skupo što se matematički može dokazati. I kvalitet takvih matica je upitan. Iza ovog slijedi pitanje: „A šta je to kvalitetna matica“? Pošto će u daljem izlaganju biti predstavljeno plansko i organizovano uzgajanje matica ono u ovom slučaju zavisi od mnogobrojnih činilaca a ja na prvom mjestu stavljam pčelara uzgajivača.Mnogo je i drugih činilaca koji utiču na kvalitet matice a njihove pozitivne uslove i ugradnju u kvalitetnu maticu mora da obezbjedi uzgajivač.
Da bi matica mogla da pokaže i dokaže svoj kvalitet ona mora da ima uslove u pčelinjem društvu koje joj mora obezbjediti prvo pčelar a zatim pčele.Kvalitetnom maticom može se smatrati ona matica koja pod normalnim stimulativnim uslovima održava jako pčelinje društvo u pred-pašnom, poslije-pašnom, pred-zimskom i zimskom periodu. Naravno da u pašnom periodu ono mora da bude najbrojnije.
Kvalitet pčela od kvalitetne matice biće objašnjen na drugom mjestu. Od njih mnogo zavisi da li će biti više ili manje meda za vrcanje. Kvalitetna matica je ona koja u periodu intenzivnog predpašnog a djelimično i pašnog perioda položi za 24 sata od 1500 do 2000 jaja. U toku umjerene pčelinje paše polaganje jaja je smanjeno i postepeno prestaje u kasnu jesen.U toku godine matica položi oko 200 000 jaja odnosno pčelinje društvo odhrani oko 20 kg pčela.
U svom radu oplođena matica je zavisna od pčela radilica koje je opslužuju.Maticu i prisutno leglo u jednom plodištu opslužuje oko 20 000 pčela. Matica usklađuje polaganje jaja srazmjerno broju pčela koje proizvode mliječ i rezervom hrane. Ako su rezerve hrane male a posebno ako nejma perge kvalitetna matica može prestati sa polaganjem jaja. Veoma važan uslov za kvalitetan uzgoj matica je da su obezbjeđeni optimalni vegetacioni, biološki i klimatski uslovi.
Prva dva uslova se mogu po potrebi simulirati jer se pčelinja društva mogu stimulativnim prihranjivanjem držati uvijek u stanju da ona imaju višak energije. Na treći uslov se ne može utiecati.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=1]Organizovana proizvodnja matične mliječi[/h]

Ova specifična proizvodnja zahtijeva kompletnog proizvođača, namjensku opremu, prisutnu selekciju, itd. Zbog toga se prvo obučite, pa zatim prihvatite najodgovornijeg posla. Počnite postepeno i pratite svoje rezultate. Proizvodnja je skupa i u njoj ne eksperimentišite.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=2]Kako obnavljamo starosnu strukturu pčela[/h]
Pri ovoj proizvodnji pčele se mnogo iscrpljuju. Nakon pet presađivanja tj. petnaest dana potrebno je u nastavak gdje se odvija glavni posao ponovo obezbjediti mlade pčele i mlado leglo. Prvi put samo izvršimo zamjenu mjesta nastavaka gornjeg pčelinjeg društva.

Redoslijed je sljedeći :

  1. Skinemo nastavak u koji smo dodavali presađeni materijal i postavimo ga na izvrnuti poklopac.
  2. Sklonimo matičnu rešetku. Ispod su dva plodišna nastavka koje je matica koristila prethodnih petnaest dana.
  3. Pronađemo maticu i privremeno je sa tim ramom ostavimo u nukleus.
  4. Od dva raspoloživa nastavka ponovo kompletiramo svo najmlađe leglo, krajnje ramove sa nepoklopljenim medom i pergom.
  5. Ostavimo jedno prazno mjesto u nastavku a ako još ima slobodnog mjesta prenesemo ramove sa zrelim leglom.
  6. Iz nastavka u koji smo dodavali presađeni materijal vadimo ram sa nosačima matičnjaka i postavljamo ga u novo formirani nastavak između najmlađeg legla.
  7. Poslije izvršimo raspored ramova da matica ponovo ima dosta slobodnog prostora za rad.
Zbog konstantnog stimulativno prihranjivanja pčela već ima vještačkog meda na raspolaganju u ramovima koji smeta. Takve ramove rasporedimo u jedan nastavak. U ovom slučaju snelgrovu dasku ništa ne sklanjamo niti kontrolišemo maticu ispod. Na redu je ponovno kompletiranje košnice.

  1. Na snelgrovu dasku postavljamo nastavak u kojem je vještačka hrana.
  2. Na njega postavljamo nastavak u koji postavljamo ram sa maticom iz nukleusa.
  3. Postavljamo matičnu rešetku i na nju nastavak u kojem se nalazi kompletirano najmlađe leglo i uzgojni matičnjaci. Ovo najčešće uradimo isti dan kada oduzimamo matičnu mliječ ali ujutru.
Najčešće u najgornjem nastavku imamo kompletno i uopšte neokrnjeno leglo od matice koja je konstantno svaki dan bila stimulativno forsirana. Naredno obezbjeđivanje mladog legla i pčela koristimo od one matice koja je odvojena na podnjaču i to posle oko 25 dana a 10 dana nakon prvog rotiranja plodišnih nastavaka. Od tada svako naredno rotiranje plodišnih nastavaka uradimo svakih 10 dana. Na ovaj način ekonomičnost u proizvodnji je daleko veća nego sa jednom maticom u košnici kako smo nekada počeli proizvoditi. Kada se čita i prati tekst možda će čitaocu izgledati komplikovano ali kada se jednom pokuša to je tako lahko i jednostavno čak jednostavnije nego proizvoditi med.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=2]Konzerviranje i čuvanje matične mliječi[/h]
Svaki put poslije završetka posla oko oduzimanja matične mliječi i ponovnog presađivanja napunjene bočice se moraju pripremiti za dugotrajno čuvanje.
U manju posudu rastopi se najčistiji vosak. Manja šprica se napuni sa 96 % alkoholom i u svaku bočicu se ukapa po tri kapi alkohola i odmah zatvori sa gumenim čepom. Poslije se samo vrh bočice kratko potopi u rastopljen vosak do dubine od suženja za čep. Svaku bočicu treba potopti po četiri puta i radi se sve u krug. Dok se vosak na prvoj potopljenoj bočici hladi isto se po redosledu uradi i sa svakom narednom bočicom.Kada se sve potope po jednom ponovo se prva bočica potapa po drugi put i to manje za oko 2 mm. Svaka bočica poslije voskarenja pojedinačno se umotava u aluminijsku foliju koja se koristi u domaćinstvu.
Odmah se stavlja u kese a one u zamrzivač, odn. zaleđuje i tu čuvaju do upotrebe. Sve do stavljanja bočica u zamrzivač vodimo strogo računa da sačuvamo neokrnjenu vrijednost matične mliječi odnosno onaj hemijski sastav koji je bio u matičnjacima prije nego što smo ga oduzeli.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=2]Problemi koji se javljaju nakon prvog presađivanja[/h]
Pčele u nastavku u koji dodajemo presađeni materijal su u stanju poluobezmatičenosti.To znači da u nekoj košnici pčele mogu početi izgrađivati prisilne matičnjake iz velikog broja larvi koje imaju na raspolaganju. Iako mi njima ponudimo presađeni materijal pčele se ponekad odluče na prisilne matičnjake. U tom slučaju procenat dodatih presađenih larvi nekada može biti ispod očekivanja.Zbog toga je neophodna kontrola i to treći dan tj. može se uraditi prije nego što se počne sa oduzimanjem matične mliječi ili istovremeno što je lošija varijanta. Ako ostane i jedan najmanji matičnjak u tom prostoru rezultat će opet biti upitan.
Za nas su samo interesantni oni matičnjaci koje smo mi pčelama ponudili da ispune svoju biološku potrebu. U nekim košnicama neće se naići na ovaj problem. Poslije drugog presađivanja ovaj problem se rijetko dešava. Praktično kako leglo stari pčele se usmjeravaju samo na dodate i najmlađe larve. Odnosno pčele treba naučiti ili dresirati da proizvode matičnu mliječ jer smo ih zato i pripremali. U njima med za nas nije interesantan. A zbog toga i jesmo postavili košnice na lokaciji gdje su paše stalno nadražujuće. Prvi put pčele nedovoljno napune matičnjake. Po našem iskustvu pravi rezultati se dobiju treći i svaki naredni put. Planove pčelara nekada može da pokvari i neka zalutala tuđa matica koja uleti u prostor gdje mi dodajemo presađeni materijal. U tom slučaju pčelar može uporno da dodaje presađeni materijal a pčele ne prihvataju dodate larve zbog prisutne matice.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=2]Sve je spremno za prvo presađivanje[/h]
Larve za presađivanje koristimo iz jedne pomoćne košnice namjenjene samo za proizvodnju larvi. Svaki treći dan iz te košnice vadimo po jedan ram sa najmlađim larvama koje plivaju na matičnoj mliječi. Vadimo po dva rama sa nosačima matičnjaka po redoslijedu i stavljamo ih na pripremljen sto.
Osoba koja presađuje larve vadi letvice iz ramova i reda ih po redoslijedu po kojem će u njih i presađivati i ponovo ih po redoslijedu vratiti na svoje mjesto u svaki ram.Osoba koja vadi i vraća ramove u košnicu za to vrijeme vadi ram sa larvama, obriše pčele sa njega, prekrije ga sa vlažnim peškirom i nosi do specijalnog stalka za presađivanje.
Ram se stavlja u stalak koji stoji pod uglom u položaju da se lako iz njeg mogu odabirati i prenositi larve.Ugao pod kojim stoji ram mijenja se i on se podešava do onog položaja dok se larve najbolje vide. Samo mali dio tog rama sa ćelijama i najmlađim larvama je nepokriven a ostala sva površina rama je umotana u peškir.Ovaj ram posebno treba čuvati od jake sunčeve svjetlosti.
Poslije presađivanja svaki ram po broju se vraća u košnicu iz koje je izvađen. Za period dok je taj ram bio van košnice u njegovom slobodnom prostoru u košnici pčele su već ispunile prostor. Ram je širine 18 mm i kada ga vraćamo u košnicu ne dolazi do gnječenja pčela. Odmah se po satonoše i pčele poprskaju sa pripremljenim sirupom i vrati poklopna daska. Naspe se 0,75 lit. neprokuhanog obogaćenog sirupa u hranilicu. Ovo se uradi i pri najintenzivnijem izlijetanju pčela i nema opasnosti od grabeži.
Presađivanje larvi i oduzimanje matične mliječi vršimo u poslijepodnevnim satima. Onaj dan kada oduzimamo matičnu mliječ i ponovo presađujemo larve sirup sipamo odmah po dodavanju presađenih larvi a naredna dva dana sirup dodajemo kasno navečer. Ovo je objašnjenje za početak proizvodnje odnosno prvo presađivanje.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=2]Priprema pčelinjih društava za početak proizvodnje[/h]
Sa prvim presađivanjem larvi za ovu proizvodnju počinjemo oko petnaestog aprila. Do tada su pčelinja društva stimulativno isforsirana. U svakoj dvomatičnoj LR košnici namjenjenu za ovu proizvodnju nalazi se oko 12 ramova legla u svakom plodištu koje se nalazi u dva nastavka. Pošto su pčelinja društva brojčano jaka zazimljena njihova snaga se u ovom periodu najbolje odslikava po brojnosti pčela i legla različite starosti u svakoj košnici. Pošto su obje matice za plodište koristile po dva nastavka prvi put kada se košnice pripremaju za početnu proizvodnju potrebno je više vremena zbog pronalaženja svake matice. Od tada matice ograničavamo na po jedan plodišni nastavak LR. Posao nam olakšava jer su sve matice obilježene i lakše ih je pronaći u tolikom broju pčela. Redoslijed radnji je sljedeći:
1) skida se gornje pčelinje društvo tj. dva gornja nastavka i sa snelgrovom razdjelnom daskom i stavlja na izvrnuti poklopac košnice.
2) Pronađe se matica u pčelinjem društvu koje se nalazi na podnjači. Ram na kojem se nalazi matica stavljamo u prvi plodišni nastavak koji se nalazi na podnjači. U tom nastavku ostavimo samo dva rama sa zrelim leglom. Krajnji ramovi u tom nastavku trebaju biti sa medom i pergom. Ostali prostor u tom plodišnom nastavku popunimo sa izgrađenim kvalitetnim praznim saćem i ramovima sa ugrađenim satnim osnovama. Sve preostale ramove sa leglom i pčelama od te matice u drugom nastavku uklonim u stranu. Na satonoše plodišnog nastavka na podnjači odmah stavim po dvije stimulativne pogačice. Oko tog plodišta više ništa ne radim u narednih tri sedmice. Prije ove pripreme snelgrova razdjelna daska bila je iznad drugog plodišnog nastavka a sada je stavljam iznad prvog tj. plodišnog. Matica u njemu ima dovoljno prostora u naredne tri sedmice.
3) Vratim kompletno gornje pčelinje društvo koje će se i dalje nalaziti u dva plodišna nastavka na snelgrovu razdjelnu dasku. Pri tome se vadi poneki izgrađeni ram iz svake košnice i dodaju satne osnove na izgradnju. U plodištu iznad snelgrove daske pronađem po neki ram sa što mlađim leglom i pčelama i stavim u odvojeni plodišni nastavak od prve matice. Poslije popune gornjeg plodišta sa ramovima preko njeg stavljam uokvirenu matičnu rešetku na kojoj ima izlaz za pčele. Plodište iznad snelgrove daske i dalje ostaje u dva plodišna nastavka LR. Matica slobodno šeta kroz cijelo plodište i cilj nam je da ona polaže što veći broj jaja. Pčelinje društvo iznad snelgrove daske od tada je konstantno stimulisano svako veče sa obogaćenim sirupom u količini od 0,75 lit. Preko matične rešetke stavljam ranije odvojeni nastavak kao četvrti u kojem je pretežno otvoreno leglo.
4) U četvrtom nastavku krajnji ramovi su sa nepoklopljenim medom i sa pergom. U njemu treba da ima ukupno devet ramova. Deseto mjesto ostavljamo za ram sa nosačima matičnjaka. Otvoreno leglo sa prenešenim mladim pčelama u četvrtom nastavku ima zadatak da privuče još više mladih pčela iz bogatog i neokrnjenog plodišta ispod matične rešetke. Pri rasporedu ramova u četvrtom nastavku u sredini ostavimo prazan prostor da se u njemu sakupe mlade pčele. A sa jedne i druge strane tog praznog prostora postavimo ramove sa najmlađim leglom kao mamac.U naredna dva do tri sata taj prostor bude ispunjen sa željenim pčelama. Košnica se poklopi a neke opasnosti zbog prenošenja i mješanja ramova i pčela iz dva plodišta nema jer su pčele i ranije kroz žičanu mrežu izjednačavale mirise. Svaka od košnica je slučaj za sebe. Nema pravila i šablona da u svakoj treba isto uraditi.Neka se veoma brzo pripremi a neka zbog novog rasporeda ramova zahtjeva mnogo više posla.
5) Novim rasporedom plodišta i nastavaka a i postavljanjem matične rešetke poremećeni su raniji izlazi za pčele.Zbog toga je na prednjim stranama košnica čitava uzbuna ali ni pčelar ne treba zbog toga da se zbunjuje jer se to brzo normalizuje. Donje pčelinje društvo privremeno oslabi jer mu je oduzeto svo raspoloživo leglo osim dva rama. Ali ono pokupi sve svoje pčele izletnice.Širinu izlaza za pčele treba podesiti prema snazi pčelinjih društava.
6) U naredna dva do tri sata u nastavku iznad matične rešetke ostaju uglavnom najmlađe pčele. Ali one su iznad matične rešetke i počinju se osjećati poluobezmatičene.U tom periodu ponovo otvaramo pripremljene košnice i u prazan prostor dodajemo ramove sa počecima matičnjaka na sterilizaciju. Kod tako jakih pčelinjih društava pčele završe sterilizaciju i feromonisanje za oko jedan sat. Svaki ram kao nosač matičnjaka obilježen je i oni se posle prve sterilizacije u periodu proizvodnje matične mliječi uvijek stavljaju u istu košnicu. Ako bi se zamjenila mjesta tih ramova presađene larve bi bile lošije prihvaćene.
7) U periodu dok su ramovi na sterilizaciji vrši se priprema prostora i raspored pribora za presađivanje. Svaki član ekipe dobro zna svoj dio posla.Obogaćeni stimulativni sirup pripremljen je plastičnim bocama od 1,5 lit. Jedna boca je za dva pčelinja društva. ako su visoke temperature iznad košnica postavljamo suncobran koji po potrebi prenosimo.Ali on nam nekada koristi i kao kišobran.Kada počne ova proizvodnja svaki posao se mora obaviti u tačno određeno vrijeme. Zbog toga nekada i pokisnemo.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=2]Pribor koji se koristi za proizvodnju matične mliječi[/h]
Većinu pribora,alata i sva pomagala koja koristimo pri presađivanju larvi za uzgoj matica koristimo i za proizvodnju matične mliječi.Tu spadaju : ramovi sa letvama za ugradnju početaka matičnjaka, stalak za presađivanje, igle za presađivanje, profesionalna povećala pri presađivanju, šprice za ukapavanje matične mliječi pri presađivanju larvi, kineske lopatice za kupljenje matične mliječi, vakum pumpice i ostali sitni pribor neophodan za rad.
Početke matičnjaka izrađujemo od najčistijeg voska kojeg sakupljamo od zaperaka i mednih poklopčića. Izrađujemo ih pomoću deset ugrađenih drvenih kalupa. Identični su i za uzgoj matica. Sav pribor je spakovan u višenamjenski plastični koferčićsa više podeljaka. U svakom od ovih podjeljaka raspoređen je uvijek sterilisan pribor koji koristimo. Prostor u kojem obavlja ovaj posao mora biti besprijekorno čist.Bočice koje se koriste za smještaj matične mliječi moraju biti dobro oprane, osušene a poslije sterilisane. U njih staje po 10 gr. matične mliječi.
 
Natrag
Top