Pcelarstvo-Ljubav i zanat

LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=2]Oplodnja matice i period do isporuke[/h]
Poslije puštanja pčela iz oplodnjaka u naredna 3 – 4 dana mlada matica izlijeće nekoliko puta na orjentacione letove. Tada matice upoznaju okolinu i položaj svojih oplodnjaka. Pred oplodnju ishrana matice je značajno redukovana da bi bila što lakša za vrijeme svadbenog leta. Različita su ponašanja pčela u oplodnjaku kada matica izlijeće na orjentacione letove od poslednjeg svadbenog leta. Na orjentacionom letu pčele ne prate maticu. Prilikom izlijetanja na svadbeni let sa maticama izlijeće manji i tačno neodređen broj pčela iz oplodnjak. Matica se sparuje sa više trutova kako bi ispunila svoju spermoteku dovoljnom količinom spermatozoida.
Oplodnja matice sa više kvalitetnih trutova garantuje pčelinjem društvu veću otpornost na bolesti i veću produktivnost. Pošto se matica parila sa većim brojem trutova to je broj podfamilija unutar pčelinjeg društva veći jer jednu podfamiliju predstavljaju pčele od jednog truta. Procenat oplodnje u određenom vremenu zavisi i od naslednih osobina matice rodonačelnice iz serije proizvedenih matica.

Procenat oplođenih matica iz jedne serije zavisi od dosta faktora : vremenskih uslova, fizičke kondicije neoplođene matice, obogaćenosti sparivališta sa trutovima, od uspješnosti orjentacionih letova, rasporeda oplodnjaka,
starosti pčela u oplodnjaku itd. Nekoliko dana poslije uspješne oplodnje matica počne da polaže oplođena jaja. Iz oplodnjaka se oduzima kada njeno leglo bude pred poklapanjem. U isti oplodnjak ponovo se dodaje matica iz inkubatora. Isporuka matica je usklađena sa izlijeganjem matica u inkubatoru iz naredne serije.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=2]Naši oplodnjaci i kako ih naseljavamo[/h]

preuzeto sa sajta Velagic- pcelarstvo



01.jpg
Koristimo jednodijelne i dvodjelne bebi oplodnjake. U njima je po dva izgrađena sata dimenzija 15 × 12 cm. Pri punjenju sipamo oko 120 gr pčela. Prije punjenja oplodnjaci se očiste, opale plinskom lampom,otvori ventilacioni otvor i u hranilicu napakuje što više obogaćene pogačice. Hranilica je zapremine da u nju može da stane oko 150 gr. pogačice. Pčele u oplodnjacima imaju pogačicu cijeli period uzgoja matica. Svaki od oplodnjaka za vrijeme uzgoja potroši oko 2,5 kg. pogačice. Sirup se ne smije koristiti u oplodnjacima zbog grabeži.
03.jpg
Oplodnjake punimo paralelno sa izlijeganjem matica u električnom inkubatoru. Matice iz inkubatora direktno ubacujemo među pčele koje sipamo u oplodnjak. Oplodnjaci se prenose u hladnu i mračnu prostoriju gdje ostaju naredna tri dana. Za to vrijeme pčelama se kroz ventilacionu mrežu dodaje voda iz prskalice jedan put dnevno. Nekada oplodnjake prevozimo na drugu lokaciju zbog oplodnje matica. U tom slučaju kada kasno naveče postavimo oplodnjake na privremena postolja odmah otvaramo izlaze za pčele.
04.jpg
U praksi je se ova varijanta pokazala mnogo bolja nego da pčele držimo zatvorene tri dana na oplodnoj stanici pa da ih tek kasno naveče puštamo.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
vremena, ekonomičnosti uzgoja, ... [h=2]Pčelinja društva za proizvodnju pčela[/h]
05.jpg
Za punjenje svih oplodnjaka potrebno nam je oko 120 kg. pčela. U julu prethodne godine na jednoj podnjači i pod jednim krovom postavimo po tri pčelinja društva. Pripremimo 10 takvih košnica. Priprema za zimu je ista za sva ta pčelinja društva. Svako od njih ima oko 2,5 kg zdravih pčela, oko 20 kg. kvalitetne hrane obezbjeđene u augustu prethodne godine, bogatu rezervu perge, kvalitetno saće i sve ostalo neophodno da ta pčelinja društva bez problema kvalitetno prezime i u proljeće se brzo razvijaju. Kada počne uzgoje prve serije matica od raspoloživog legla i pčela, u svakoj od ovih košnica privremeno formiramo jako odgajivačko društvo koje iskoristimo za uzgoj matičnjaka iz prve i druge serije. Poslije te pčele iskoristimo za punjenje oplodnjaka.
Obično se iz ovih pčelinjih društava pčele oduzimaju tri puta u toku uzgojne sezone. .
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=2]Inkubator društvo i električni inkubator[/h] Inkubator društvo je jako pčelinje društvo koje je namjenjeno za privremeno čuvanje matičnjaka od perioda kada ih pčele zatvore u odgajivačkim društvima pa do starosti od 15 dana. U našoj proizvodnji ovo se rijetko dešava a koristi se samo kada nam je električni inkubator zauzet sa prethodnom serijom matičnjaka. Sa električnim inkubatorom mnogo je lakše i sigurnije uzgajanje matičnjaka.
027.jpg

U njemu su uslovi za leženje matica pod povoljnijim temperaturnim uslovima, vlažnosti i izmjeni zraka. Kapacitet inkubatora je 800 matica u jednoj seriji. Posjedujemo takva dva inkubatora a dok jedan radi drugi nam služi za rezervu u slučaju nekog kvara.
U rezervi je agregat za proizvodnju električne energije.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=2]Proljetnji razvoj do početka proizvodnje[/h]
Bogata rezerva kvalitetne hrane koja se obezbjedi pčelama u augustu prethodne godine najbolja je stimulacija za uspješan proljetni razvoj naredne godine. Razvoj dodatno stimulišemo sa obogaćenim pogačicama. Maticama obezbjedimo dovoljno saća za polaganje jaja prevješavanjem ramova a posle rotacijom nastavaka. U ovoj proizvodnji svi nastavci u jednoj košnici su plodišni. Dodatna stimulacija ostvaruje se povremeno spuštanjem punih ramova sa medom u nastavak ispod nastavka u kojem se u tom periodu nalazi matica i pripadajuće leglo. Najčešće ovo primjenjujemo polovinom marta kada se pčele počnu spuštati u donji nastavak a to je najčešće kada u plodišnom nastavku ima oko 7 ramova legla različite starosti. Nakon toga slobodan prostor do legla prvo ispunjavamo ramovima sa izgrađenim saćem a poslije dodajemo satne osnove na dogradnju. Te ramove dodajemo u plodišni nastavak sa južne strane.
017.jpg
U tom nastavku pčele moraju da imaju neprekidan kontakt sa krajnjim ramovima u kojim je glavna zaliha hrane. Ovo je mnogo važno zbog iznenadnih zahlađenja koja se mogu desiti u cijelom proljetnom periodu. Najčešće do početka aprila ne cijepamo kompaktnost legla sa odabranim i dodanim praznim ramom. Potpuno se uradi isto kod oba pčelinja društva koja zazimimo na jednoj podnjači i pod jednim krovom. Krajnji cilj nam je da do početka prve serije matica u košnicama bude : što više pčela u 4 raspoloživa plodišna nastavka, što više legla različite starosti, dovesti oba pčelinja društva na vrhunac razvoja a da se ne zaroje, održati pčele u radnom raspoloženju. To je momenat kada pčelinja društva imaju višak energije i kada taj višak energije treba početi iskorištavati za proizvodnju za koju su i pripremana.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=2]Odabir i praćenje matica rodonačelnica[/h]
08.jpg
Naši pčelinjaci se nalaze na tri lokacije. Pored ranije opisanog pčelinjaka za uzgoj matica na rastojanju od 4 km. nalazi se drugi pčelinjak koji je namjenski instaliran za organizovanu proizvodnju matične mliječi. Ovaj pčelinjak je takođe ciljano postavljen, na njemu se nikada ne vrca med i on se konstantno stimuliše kao pčelinja društva na oplodnoj stanici. Potrošnja stimulativnih srestava je približno veća za 50% nego na oplodnoj stanici po svakoj košnici. Treći seleći pčelinjak je na udaljenosti 70 km. u Semberiji, u Janji i on služi za proizvodnju vrcanog meda. To je namjenski seleći pčelinjak ali ujedno: kontrolni, test pčelinjak i pčelinjak na kojem mi odabiramo matice rodonačelnice. Svake godine na kraju medobranja iz tog pčelinjaka odabiramo oko 10 najkvalitetnijih matica koje su u toku pčelarske kalendarske godine u svakom testu pokazale najbolje rezultate. Njih oduzimamo iz proizvodnih košnica i planski ugrađujemo u pripremljene košnice na oplodnoj stanici. Mi svake godine mijenjamo sve matice u svim pčelinjim društvima na našim pčelinjacima.Od raspoloživog broja odabranih matica rodonačelnica dvije korisimo za proizvodnju larvi za presađivanje a ostale koristimo u pčelinjim društvima gdje planski uzgajamo trutove.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=2]Priprema pčelinjih društava za dodavanje matica[/h]
Ranije je navedeno da zamjenu matica na pčelinjacima pčelari trebaju da obavljaju planski i organizovano.Shodno ovom, pčelari trebaju postepeno za taj posao još prije obavljanja nekih redovnih radnji izvršiti pripreme da bi sebi olakšali proces kada za to dođe vrijeme.Sve poslove treba uprostiti koliko je to moguće.Ako uzmemo primjer samo jednog velikog pčelinjaka, u zapadnim zemljama gdje jedan pčelar normalno opslužuje oko 1000 pčelinjih društava, odnosno obavlja sve poslove pa i zamjenu matica.Slijedeći njihov način rada možemo i moramo i mi sve poslove u pčelarstvu uprostiti.Većina naših pčelara pri zamjeni matica maksimalno i beskorisno iskomplikuju ovaj posao koji se obično završava sa malim procentom prijema dodatih matica.
041.jpg
Samo oni pčelari koji pri obavljanju ovog posla ne eksperimentišu već odmah urade kako im predlaže novija stručna literatura i iskusni uzgajivači matica uspjevaju pri dodavanju matica u velikom procentu.Priprema pčelinjih društava obično pčelaru oduzima dosta vremena a posebno za pronalaženje stare matice i provjera prisutnosti matičnjaka.U nekim košnicama pčelari i po nekoliko puta vrše pregled ramova a posebno ako je u njima dosta pčela a matica se vješto krije među njima.Pčelari početnici teško pronalaze stare matice.Iskusniji pčelari obično znaju gdje se nalazi matica kada otvore neku od košnica.Priprema pčelinjih društava za dodavanje druge matice odvija se po jednom redoslijedu.U svakom tipu košnica ovaj posao se obavlja na sličan način. Kada se pčelar prihvati ovog posla on sigurno i planira da sve matice koje dodaje budu prihvaćene od strane pčela ili bar u velikom procentu.Pa zbog toga i sve poslove trebao bi uraditi po ovom redoslijedu :


  1. Ako je u periodu zamjene matica bespašni period pčelinjim društvima potrebno je dodavati po pola litra šećernog sirupa i to kasno navečer.Sirup dodavati 3 do 4 puta prije uklanjanja stare matice.Dodavanjem manje količine sirupa kod pčela se izaziva radno raspoloženje.Ako ima nadražajne paše onda nije potrebno dodavati sirup.Ovdje mislim na manje unose nektara i polena jer u toku jakih paša nije preporučljivo mijenjati matice zbog dezorganizacije pčela dok je u toku paša.
  2. pčelar treba da pristupi uklanjanju stare matice tek kada je dobio mlade matice od proizvođača.Kada uzgajivač matica sa sigurnošću javi naručiocu pčelaru da je za njega spakovao određeni broj matica i tada se može pristupiti uklanjanju starih matica.Ovo zavisi i od udaljenosti uzgajivača matica i pčelara naručioca.
  3. za uklanjanje starih matica pčelar ne treba neku posebnu pripremu.Pored uobičajenog pribora za rad pčelaru je potreban jedan pomoćni prazan nukleus ili neka okvirnjača u koju pčelar može da ostavi privremeno po jedan ram.Ova okvirnjača treba da ima poklopac zbog grabeži
  4. polahko i bez buke kao što je uobičajeno pri radu oko pčela obavljati sve poslove. Skinuti poklopac košnice i poklopnu dasku ili hranilicu.Ako je moguće da pčelar ne koristi dim uopšte tako je najbolje raditi.Ove poslove obavljati ili rano ujutru ili predvečer ako su visoke dnevne temperature.
  5. izvaditi jedan krajnji ram iz plodišta i ostaviti ga u pripremljeni nukleus.Ovim postupkom pčelar sebi olakšava sve poslove u toku zamjene matica
  6. pri pomijeranju ramova i njihovim detaljnim pregledom u cilju pronalaženja matice pčelar mora ujedno da odluči da li će i dalje da je koristi u pomoćnim pčelinjim društvima do jeseni ili će je odmah ukloniti iz daljeg korištenja.
  7. pronalaskom matice pčelar je rješio glavni problem.Tada u prostoru plodišta ima slobodnog prostora za širinu jednog rama kojeg je pčelar na početku pregleda izvadio
    8. pčelar treba da između ramova obezbjedi prostor za postavljanje kaveza sa maticom. Obično se razmiču ramovi na taj način da u ulici slobodnog prostora ima mladog legla.Tu se okupljaju najmlađe pčele koje hrane to leglo.Prostor treba da je toliki da pri postavljanju kaveza pčele hraniteljice mogu sa svih strana doći do kaveza i kroz rešetku na kavezu hraniti maticu i sprijateljiti se sa njom.

Ovakve ili slične pripreme obavljaju se u svim tipovima košnica.Poslije razmicanja ramova košnicu treba poklopiti.Poslije desetak minuta na poletaljci košnice već se primjeti čudno ponašanje pčela.Pčele koje su do tada bile na paši normalno se vraćaju u košnicu već nakon kraćeg perioda primjete da u košnici nema matice a ta informacija se brzo širi u prostoru košnice.Kako se ta informacija brže širi u košnici tako se na poletaljci košnice primjećuje više dezorjentisanih pčela koje su krenule u potragu za svojom maticom.Maksimalno izlijetanje pčela iz košnice uz uočljivu zuku primjetno je poslije dva sata poslije uklanjanja matice iz košnice.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=2]Priprema i korištenja starter društava[/h]
029.jpg
Uloga startera u uzgoju matica je da prihvati tek presađene larve na ishranu.U našem slučaju starter se priprema bez : matice, legla bilo koje starosti i jaja.Znači, iz tako namjenski pripremljenih ramova pčele ne mogu da povuku prisilne matičnjake.Na taj način pčele se izorganiziraju da prihvate i nahrane veliki procenat ponuđenih im presađenih larvi.Startere formiramo sa oko 4 kg što mlađih pčela.Glavnu ulogu u ovom slučaju imaju one pčele koje su starosne dobi da mogu da proizvode matičnu mliječ.U pripremljenim starterima treba da ima dosta : kvalitetnog nepoklopljenog meda, dosta perge, prisutna polenska pogačica i u hranilici šećerno mednog sirupa.Starteri se mogu pripremiti na nekoliko načina a mi smo odabrali ovaj.Dodate presađene larve za buduće matice u starteru ostaju naredna 24 sata.U tom periodu pčele su izobiljno i bogato nahranile larve.Ovako pripremljeni starter iskoristimo uzastopno dva puta a poslije ga pripremamo za odgajivačka društva.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=2]Organizovani uzgoj trutova[/h]
013.jpg
Bez organizovane proizvodnje trutova nejma organizovanog uzgoja kvalitetnih matica.Grupa košnica u kojima uzgajamo trutove u proljeće, najranije počinjemo stimulativno prihranjivati.To je najčešće 15 dana prije početka uzgoja prve serije matica.U ovim košnicama trutove držimo zatvorene i puštamo ih kada i matice puštamo na oplodnju.U trutovskim košnicama mora uvijek biti izobiljno hrane pa i u najkritičnijim bespašnim periodima sve do kraja augusta mjeseca. Orjentir izobiljnosti hrane su nam konstantno počeci izgrađivanja zaperaka u zbjegu iznad satonoša i bijelo saće po njima kao kada padne mraz na travu.
015.jpg
Potrošnja hrane u trutovskim košnicama je osjetno veća u odnosu na ostale na oplodnoj stanici jer se za proizvodnju jednog kilograma trutova potroši četiri puta više hrane nego za proizvodnju jednog kilograma pčela.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
[h=2]Stimulativna hrana pri uzgoju matica[/h]
021.jpg
Oplodna stanica instalirana je ciljano na mjestu gdje nejma jakog unosa nektara koji bi pravio zastoj u uzgoju.Prisutna je konstantna nadražajna nektarna i polenska paša.Iz ranije navedenih grupnih košnica nikada se ne vrca med. Ali se zato pored dnevnog unosa koliki god da je svako pčelinje društvo stimulativno prihranjuje sa obogaćenim sirupom svaku noć u količini od 0,75 lit. Uzgojna sezona kod nas traje najčešće od 15 aprila pa do 1 septembra. Svaka košnica u tom periodu potroši približno :

  • oko 20 kg. stimulativne visokokvalitetne pogačice,
  • oko 50 kg. šećera za pripremu sirupa,
  • oko 2 kg. peludala u sirupu,
  • oko 2 kg. polena u sirupu,
  • oko 6 kg. meda u sirupu,
  • fortepip – kobalt i ostala stimulativna srestva u manjim količinama.
034.jpg
Praktično u svakoj košnici uvjek se nalazi bogata rezerva hrane u obliku duboke medne kape koja je nekada iznad a nekada ispod plodišta u svakoj košnici.Potrebe za ovolikom stimulativnom hranom javljaju se iz razloga što pčelinja društva u ovoj proizvodnji potroše mnogo više hrane nego kada bi bila namjenjena za proizvodnju meda.Znači, u ovoj proizvodnji dolazi do velikog iscrpljivanja pčela.
 
Natrag
Top