Masonski simboli ili Hriscanski? (da li Hriscanski obicaji imaju veze sa satanizmom?)

[stvarnoslap]

U Bosni su se osećali kao svoj na svome. Krstijani su ih rado primili

A tko to kaže?

A video si i ti da su se dogmstski usaglašavali Albižani iz Langdoka sa Krstijanima u Bosni. ..... Ali sve indicije ukazuju na ogromnu povezanost Krstijana i Albigenzi

Iako iz same Bosne nema sačuvanih autentičnih opisa ustrojstva, ceremonija i teologije Crkve bosanske, povijesni izvori nastali u njezinu krilu – prije svih iluminirane bogoštovne knjige – svjedoče da su bosanski krstjani, za razliku od bogumila i zapadnih neomanihejaca, štovali svetačke moći i priznavali sve vjerske istine sadržane u Apostolskom vjerovanju osim članka “Vjerujem u svetu katoličku crkvu” a to znači: tri božanske osobe, jednoga Boga, materinstvo Majke Božje, istočni grijeh i osobne grijehe, posebni sud odmah nakon smrti i strašni sud na koncu svijeta, oproštenje grijeha, Kristovo uskrsnuće, milost Božju. Bosanski su krstjani prakticirali post, štovali svece i kršćanske blagdane (Božić, Blagovijest, Uskrs, Uzašašće, Dan sv. Djevice Marije, sv. Petra i Pavla, sv. Mihovila Arkanđela, sv. Stjepana i Svisvete), a knjige Staroga i Novoga zavjeta držali za svete spise. (Srećko M. Džaja, Dubravko Lovrenović, Srednjovjekovna Crkva bosanska)

Dakle, krstjani, pripadnici Crkve bosanske vjerovali su, štovali i prakticirali:

1. Štovali su svetačke moći. Jesu li ih štovali Albigenzi i štuju li ih danas Adventisti sedmog dana?

2. Vjerovali su u sud odmah nakon smrti. Jesu li Albigenzi u ovo vjerovali i vjeruju li danas Adventisti sedmog dana u sud odmah nakon smrti?

3. Štovali su svece. Jesu li Albigenzi štovali svece i štuju li ih danas Adventisti sedmog dana?

4. Štovali su i slavili Božić. Jesu li Albigenzi slavili Božić i slave li Božić danas Adventisti sedmog dana?

5. Štovali su i slavili Blagovijest. Jesu li Albigenzi slavili Blagovijest i slave li Blagovijest danas Adventisti sedmog dana?

6. Štovali su i slavili Uskrs i Uzašašće. Jesu li Albigenzi slavili Uskrs i Uzašašće i slave li Uskrs i Uzašašće danas Adventisti sedmog dana?

7. Štovali su i slavili Dan svete Djevice Marije. Jesu li Albigenzi slavili Dan svete Djevice Marije i slave li Dan svete Djevice Marije danas Adventisti sedmog dana?

8. Štovali su i slavili sv. Petra i Pavla, sv. Mihovila Arkanđela, sv. Stjepana. Jesu li Albigenzi slavili sv. Petra i Pavla, sv. Mihovila Arkanđela, sv. Stjepana i slave li sv. Petra i Pavla, sv. Mihovila Arkanđela, sv. Stjepana danas Adventisti sedmog dana?

9. Štovali su i slavili Svisvete (Dan Svih svetih). Jesu li Albigenzi slavili Dan Svih svetih i slave li Dan Svih svetih danas Adventisti sedmog dana?

 

[Jovan Prezviter]

Iako iz same Bosne nema sačuvanih autentičnih opisa ustrojstva, ceremonija i teologije Crkve bosanske, povijesni izvori nastali u njezinu krilu – prije svih iluminirane bogoštovne knjige – svjedoče da su bosanski krstjani, za razliku od bogumila i zapadnih neomanihejaca, štovali svetačke moći i priznavali sve vjerske istine sadržane u Apostolskom vjerovanju osim članka “Vjerujem u svetu katoličku crkvu” a to znači: tri božanske osobe, jednoga Boga, materinstvo Majke Božje, istočni grijeh i osobne grijehe, posebni sud odmah nakon smrti i strašni sud na koncu svijeta, oproštenje grijeha, Kristovo uskrsnuće, milost Božju. Bosanski su krstjani prakticirali post, štovali svece i kršćanske blagdane (Božić, Blagovijest, Uskrs, Uzašašće, Dan sv. Djevice Marije, sv. Petra i Pavla, sv. Mihovila Arkanđela, sv. Stjepana i Svisvete), a knjige Staroga i Novoga zavjeta držali za svete spise. (Srećko M. Džaja, Dubravko Lovrenović, Srednjovjekovna Crkva bosanska)

Pod uticajem stalnih progona u Bosni jesu prihvatili tamo od XIV veka otprilike. To svedoče i drugi pisci. Naravo, oni su doživeli promene u svom verovanju..pa dovljno je ono što sam napisao u vezi konveruzije bana Kulina na primer..šta je sve on prihvatio. Naravno, narod nije to prihvatio u Bosni i oni su ostali pri starom..ali vremenom Crkva Bosanska uvodi i poštovanje praznika i slika i ostalih obreda..i misu.

To niko ne spori. Nego govorim o ranom periodu od XI-XIV veka.

"Jedan podatak iz 1223. u pismu papinskog legata Konrada kaze da na granici Bugarske, Hrvatske i Dalmacije, a pokraj naroda Madjara stanuje herezijarh, koga albigenzi zovu svojim papom. Po tome bi izgledalo kao da su...imali zajednickog papu, koji je imao sjediste negdje u Bosni. .", Bogumili i Crkva Bosnska, Historija BIH

Ako bi bosanskog djeda Albigenzi smatrali svojim Papom sigurno ne bi uzeli nekoga ko poštuje običaje Katoličke Crkve koje oni ne poštuju. A sa druge strane ne bi smatrali svojim ako nije manihejac ako su oni manihejci. Ne, oni nisu manihejci kao što ni bosanski djed nije manihejac a sa druge strane sigurno ne poštuju katoličku praksu u tom vremennu.

"Браћа у Босни су сарађивали са својим вјерницима у Италији, на југу Француске, у Чешкој, на Рајни, и у другим деловима, а допирали су чак до Фландрије и Енглеске. Када је папа прогласио крижарски рат против Албигенза, а у Прованси унишени, бегунци су нашли уточиште у Босни. Босанске и провансалске старјешине консултовале су се заједно о питањима доктрине ", Е. H. Brodabent, The Pilgrim Church, 62

Dakle ako su sarađivali nisu sarađivali u: 1.manihjejstvu, 2. u praktikovanju katoličkih običaja

 

[stvarnoslap]

Dakle ako su sarađivali nisu sarađivali u: 1.manihjejstvu, 2. u praktikovanju katoličkih običaja

Zašto ne odgovoriš na onih gore 9 pitanja? Evo ti ih opet.

1. Krstjani su svetačke moći. Jesu li ih štovali Albigenzi i štuju li ih danas Adventisti sedmog dana?

2. Krstjani su vjerovali u sud odmah nakon smrti. Jesu li Albigenzi u ovo vjerovali i vjeruju li danas Adventisti sedmog dana u sud odmah nakon smrti?

3. Krstjani su svece. Jesu li Albigenzi štovali svece i štuju li ih danas Adventisti sedmog dana?

4. Krstjani su i slavili Božić. Jesu li Albigenzi slavili Božić i slave li Božić danas Adventisti sedmog dana?

5. Krstjani su i slavili Blagovijest. Jesu li Albigenzi slavili Blagovijest i slave li Blagovijest danas Adventisti sedmog dana?

6. Krstjani su i slavili Uskrs i Uzašašće. Jesu li Albigenzi slavili Uskrs i Uzašašće i slave li Uskrs i Uzašašće danas Adventisti sedmog dana?

7. Krstjani su i slavili Dan svete Djevice Marije. Jesu li Albigenzi slavili Dan svete Djevice Marije i slave li Dan svete Djevice Marije danas Adventisti sedmog dana?

8. Krstjani su i slavili sv. Petra i Pavla, sv. Mihovila Arkanđela, sv. Stjepana. Jesu li Albigenzi slavili sv. Petra i Pavla, sv. Mihovila Arkanđela, sv. Stjepana i slave li sv. Petra i Pavla, sv. Mihovila Arkanđela, sv. Stjepana danas Adventisti sedmog dana?

9. Krstjani su i slavili Svisvete (Dan Svih svetih). Jesu li Albigenzi slavili Dan Svih svetih i slave li Dan Svih svetih danas Adventisti sedmog dana?

 

[Jovan Prezviter]

Zašto ne odgovoriš na onih gore 9 pitanja? Evo ti ih opet.

1. Krstjani su svetačke moći. Jesu li ih štovali Albigenzi i štuju li ih danas Adventisti sedmog dana?

2. Krstjani su vjerovali u sud odmah nakon smrti. Jesu li Albigenzi u ovo vjerovali i vjeruju li danas Adventisti sedmog dana u sud odmah nakon smrti?

3. Krstjani su svece. Jesu li Albigenzi štovali svece i štuju li ih danas Adventisti sedmog dana?

4. Krstjani su i slavili Božić. Jesu li Albigenzi slavili Božić i slave li Božić danas Adventisti sedmog dana?

5. Krstjani su i slavili Blagovijest. Jesu li Albigenzi slavili Blagovijest i slave li Blagovijest danas Adventisti sedmog dana?

6. Krstjani su i slavili Uskrs i Uzašašće. Jesu li Albigenzi slavili Uskrs i Uzašašće i slave li Uskrs i Uzašašće danas Adventisti sedmog dana?

7. Krstjani su i slavili Dan svete Djevice Marije. Jesu li Albigenzi slavili Dan svete Djevice Marije i slave li Dan svete Djevice Marije danas Adventisti sedmog dana?

8. Krstjani su i slavili sv. Petra i Pavla, sv. Mihovila Arkanđela, sv. Stjepana. Jesu li Albigenzi slavili sv. Petra i Pavla, sv. Mihovila Arkanđela, sv. Stjepana i slave li sv. Petra i Pavla, sv. Mihovila Arkanđela, sv. Stjepana danas Adventisti sedmog dana?

9. Krstjani su i slavili Svisvete (Dan Svih svetih). Jesu li Albigenzi slavili Dan Svih svetih i slave li Dan Svih svetih danas Adventisti sedmog dana?

Pod uticajem stalnih progona u Bosni jesu prihvatili tamo od XIV veka otprilike. To svedoče i drugi pisci. Naravo, oni su doživeli promene u svom verovanju..pa dovljno je ono što sam napisao u vezi konveruzije bana Kulina na primer..šta je sve on prihvatio. Naravno, narod nije to prihvatio u Bosni i oni su ostali pri starom..ali vremenom Crkva Bosanska uvodi i poštovanje praznika i slika i ostalih obreda..i misu.

To niko ne spori. Nego govorim o ranom periodu od XI-XIV veka.

"Jedan podatak iz 1223. u pismu papinskog legata Konrada kaze da na granici Bugarske, Hrvatske i Dalmacije, a pokraj naroda Madjara stanuje herezijarh, koga albigenzi zovu svojim papom. Po tome bi izgledalo kao da su...imali zajednickog papu, koji je imao sjediste negdje u Bosni. .", Bogumili i Crkva Bosnska, Historija BIH

Odgovorio..vremenom dakle...i pod uticajem progona...vremenom su morali prihvatiti ove običaje a ne oduvek..

Inače kao što rekoh o Bogumilima i njihovom nemanihejstvu govore i učeni ljudi u srednjem veku:
A za Pavlikijane i Bogumile već imamo svedoćenje iz X veka:

Отац Цркве, Гргур од Нарека (943-1011), рекао је за за Тондраките (prethodnike Bogumilа) да нису оптужени ни за какво зло у животу, већ за слободну мисао те да "Из негативног односа према Цркви, ова секта је заузела позитивнан став и почела је да истражује саму основу Свето Писмо, тражећи тамо чисто учење, здраво вођење за морални живот.", O istrajnosti Bogumila 60

Dakle, na Svetom Pismu su bazirali svoje suprotstavljanje Crkvenom učenju a ne zbog manihjestva. Manihejstvo se nigde ne pominje. Tu je bila osnova njihovg učenja a ne u dualizmu.

Учени писац из десетог века, Мусчаг био је веома импресиониран учењем Тондракита, сматрајући нехришћанским и недостојним осудити такве људе. Мислио је да је међу њима нашао истинско апостолско хришћанство. Када је чуо за случај прогона који су претрели, он је рекао да је многим прогонјеним је трабало завидети", E.H.Brodabent, The Pilgrim Church.

Šta misliš o ovome?

 

[stvarnoslap]

Odgovorio..vremenom dakle...i pod uticajem progona...vremenom su morali prihvatiti ove običaje a ne oduvek..

Kako sad vremenom morali prihvatiti ova vjerovanja i običaje!?!?! A samo prije nekoliko sati, tvrdio si kako su Albigenzi pobjegli baš u Bosnu jer su tamo imali istomišljenike po vjerovanjima. Dakle, tvrdiš kako Albigenzi bježe u okrilje bosanskim krstjanima jer jednako vjeruju, a kad ti postavim gornja pitanja, praviš budalu i od sebe i od mene tvrdeći kako su vremenom tako počeli vjerovati. Jovane, mani se ćorava posla. Ništa od subote u Bosni.

 

[Jovan Prezviter]

Kako sad vremenom morali prihvatiti ova vjerovanja i običaje!?!?!

"Premda bosanski vladari u medunarodnim pregovorima nikad nisu priznali postojanje "krivovjerja" na bosanskom tlu, Bosna je za citavog svog postojanja bila napadana zbog hereze. No, ni inkvizicija, ni krizarski pohodi koji su na nju poduzimani, nisu uspjeli nista promijeniti. Naprotiv, bosanska drzava je neprestano jacala.

Tako je bilo sve do Stjepana Tvrtka, za vrijeme kojega je Bosna bila najveca i najjaca. No nakon njegove smrti prilike su se izmijenile. Njegovi nasljednici nisu imali ni snage, ni odlucnosti da je odrze jakom. Istovremeno na scenu stupaju i franjevci.

"Mala braca" uspjela su u onome u cemu nisu uspjeli krizari. Privoljevsi neke plemice na svoju stranu, razbili su jedinstvo Bosne koje je bilo utemeljeno na zajednistvu vladara i velikasa "Crkve bosanske".

Bogumili i Crkva Bosnska, Historija BIH


Dakle evo i kad i kako

A samo prije nekoliko sati, tvrdio si kako su Albigenzi pobjegli baš u Bosnu jer su tamo imali istomišljenike po vjerovanjima.

Tako je. Pre ovom peridu u XIV veku. Vidiš kako se vemenski poklapa. Dakle, u vreme progona Albižana u Langdoku tj. 1209 i 1229 tj. u XIII veku nema ovih promena u verovanju. Ono nastaje kao što vidiš u XIV veku kada su "mala braća" tj. franjevci privleli veći deo krstajanskog plemsta na svoju stranu.

Dakle, tvrdiš kako Albigenzi bježe u okrilje bosanskim krstjanima jer jednako vjeruju, a kad ti postavim gornja pitanja, praviš budalu i od sebe i od mene tvrdeći kako su vremenom tako počeli vjerovati.

Ne znamo odake ti to...idemo izvori, diskusija, argumenti...niko nikoga ne tera da prihvati bilo šta. Ali iznosimo argumentaciju.

Dakle, saradnja između Bogumila u Bosni tzv. Krstjana sa Albigenzima i Katarima itd..je postojala a sam papski legat Konrad navodi:"

"Jedan podatak iz 1223. u pismu papinskog legata Konrada kaze da na granici Bugarske, Hrvatske i Dalmacije, a pokraj naroda Madjara stanuje herezijarh, koga albigenzi zovu svojim papom. Po tome bi izgledalo kao da su...imali zajednickog papu, koji je imao sjediste negdje u Bosni. .", Bogumili i Crkva Bosnska, Historija BIH

Kako to ako su oni međusobno toliko verski razdvojeni..i manihejstvom i katoličkim običajima..kako to Albigenzi u XIII veku njih u Bosni smatraju više nego braćom..tj. svojim duhovnim vođama? I to iz pera ovog papskog legata

 

[stvarnoslap]

Dakle, u vreme progona Albižana u Langdoku tj. 1209 i 1229 tj. u XIII veku nema ovih promena u verovanju. Ono nastaje kao što vidiš u XIV veku kada su "mala braća" tj. franjevci privleli veći deo krstajanskog plemsta na svoju stranu.

Netočno. Krstjani (pripadnici Crkve bosanske) su čitavo vrijeme svoga postojanja u Bosni vjerovali kako sam ti naveo. Evo ti još jednom:

1. Krstjani su svetačke moći. Jesu li ih štovali Albigenzi i štuju li ih danas Adventisti sedmog dana?

2. Krstjani su vjerovali u sud odmah nakon smrti. Jesu li Albigenzi u ovo vjerovali i vjeruju li danas Adventisti sedmog dana u sud odmah nakon smrti?

3. Krstjani su svece. Jesu li Albigenzi štovali svece i štuju li ih danas Adventisti sedmog dana?

4. Krstjani su i slavili Božić. Jesu li Albigenzi slavili Božić i slave li Božić danas Adventisti sedmog dana?

5. Krstjani su i slavili Blagovijest. Jesu li Albigenzi slavili Blagovijest i slave li Blagovijest danas Adventisti sedmog dana?

6. Krstjani su i slavili Uskrs i Uzašašće. Jesu li Albigenzi slavili Uskrs i Uzašašće i slave li Uskrs i Uzašašće danas Adventisti sedmog dana?

7. Krstjani su i slavili Dan svete Djevice Marije. Jesu li Albigenzi slavili Dan svete Djevice Marije i slave li Dan svete Djevice Marije danas Adventisti sedmog dana?

8. Krstjani su i slavili sv. Petra i Pavla, sv. Mihovila Arkanđela, sv. Stjepana. Jesu li Albigenzi slavili sv. Petra i Pavla, sv. Mihovila Arkanđela, sv. Stjepana i slave li sv. Petra i Pavla, sv. Mihovila Arkanđela, sv. Stjepana danas Adventisti sedmog dana?

9. Krstjani su i slavili Svisvete (Dan Svih svetih). Jesu li Albigenzi slavili Dan Svih svetih i slave li Dan Svih svetih danas Adventisti sedmog dana?

 

[Jovan Prezviter]

Netočno. Krstjani (pripadnici Crkve bosanske) su čitavo vrijeme svoga postojanja u Bosni vjerovali kako sam ti naveo. Evo ti još jednom:

Netačno.

Jer da je tako ne bi Konrad papski legat mogao napisati:

"Jedan podatak iz 1223. u pismu papinskog legata Konrada kaze da na granici Bugarske, Hrvatske i Dalmacije, a pokraj naroda Madjara stanuje herezijarh, koga albigenzi zovu svojim papom. Po tome bi izgledalo kao da su...imali zajednickog papu, koji je imao sjediste negdje u Bosni. .", Bogumili i Crkva Bosnska, Historija BIH

Dakle, ako su Albigenzi tako uvažavali bosanske krstjane i njihovog barbu, sigrno to nisu mogli zbog ovog verovanja.

Takođe sam naveo izvor koji kaže kako i kada je došlo do ove simbioze verovanja Biosankskih Krstijana i to ne zaboravi..u pitanju je plemnstvo:

"Premda bosanski vladari u medunarodnim pregovorima nikad nisu priznali postojanje "krivovjerja" na bosanskom tlu, Bosna je za citavog svog postojanja bila napadana zbog hereze. No, ni inkvizicija, ni krizarski pohodi koji su na nju poduzimani, nisu uspjeli nista promijeniti. Naprotiv, bosanska drzava je neprestano jacala.

Tako je bilo sve do Stjepana Tvrtka, za vrijeme kojega je Bosna bila najveca i najjaca. No nakon njegove smrti prilike su se izmijenile. Njegovi nasljednici nisu imali ni snage, ni odlucnosti da je odrze jakom. Istovremeno na scenu stupaju i franjevci.

"Mala braca" uspjela su u onome u cemu nisu uspjeli krizari. Privoljevsi neke plemice na svoju stranu, razbili su jedinstvo Bosne koje je bilo utemeljeno na zajednistvu vladara i velikasa "Crkve bosanske".

Bogumili i Crkva Bosnska, Historija BIH

Ako takođe daš primetiti "iluminirane bogoštovske knjige" koje navodi Džaja, izvor koji koristiš potiču: 1) od XIV veka i 2) od plemstva. Ako se u njima i pronalazi razbacano ovo što govoriš imaj na umu kontekst. Jer plemstv kao što kaže Džaja je bilo vođeno svojim politilkim interesima i laviralo malo na katoličku, malo na stranu pravoslavlja ili krstijanstva..evo on sam to i kaže:

"Tako je srednjovjekovna Bosna postala pozornicom jednog od glavnih tokova zapadno-europske povijesti – konfesionalne pluralizacije – nalazeći svoje mjesto i u konfesionalnom mozaiku istočno-centralne Europe. Braudelova teza – “Zapad gleda prema Rimu, Istok premaKonstantinopolu” – u Bosni nije bila primjenjiva u sve-mu, jer su vladari i vlastela lavirali između triju konfesija – katoličke, pravoslavne i bosanske – tako da ovdje nije vrijedilo pravilo: cuius regio, illius religio" Srećko M. Džaja, Dubravko Lovrenović, Srednjovjekovna Crkva bosanska, 10

Znači oni nisu izvorno sve prenosili ono što se tiče krstijana u Bosni.

Džaja još kaže za plemstvo XIV veka i ovo:

"Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić lavirao je između katoličanstva i vjere bosanske, isti je slučaj s banom Stjepa-nom II. Kotromanićem, s prvim bosanskim kraljem Tvrt-kom I, s Tvrtkom II. Tvrtkovićem i Stjepanom Tomašom. Vojvoda Sandalj Hranić bio je dokazani sljedbenik Crkve bosanske do samoga kraja života kao i njegov nasljed-nik herceg Stjepan Vukčić Kosača, koji se osim toga nije ustručavao koketirati s pravoslavljem i katoličanstvom držeći na svome dvoru do same smrti mileševskog me-tropolita Davida i Gosta Radina", Srećko M. Džaja, Dubravko Lovrenović, Srednjovjekovna Crkva bosanska, 10

Dakle, ako imamo u vidu rad Franjevaca i Dominikanaca u XIII i XIV veku u njihovog uticaja na plemstvo nema nikave sumnje da su plemići prihvatali određenu formu i praksu katoličke crkve i to prenosili u svojim minijaturama ali to ne reprezentuje narodno verovanje i veru duhovnog rukovodstva crkve bosanske.

 

[stvarnoslap]

Dakle, ako su Albigenzi tako uvažavali bosanske krstjane i njihovog barbu, sigrno to nisu mogli zbog ovog verovanja.

Iako iz same Bosne nema sačuvanih autentičnih opisa ustrojstva, ceremonija i teologije Crkve bosanske, povijesni izvori nastali u njezinu krilu – prije svih iluminirane bogoštovne knjige – svjedoče da su bosanski krstjani, za razliku od bogumila i zapadnih neomanihejaca, štovali svetačke moći i priznavali sve vjerske istine sadržane u Apostolskom vjerovanju osim članka “Vjerujem u svetu katoličku crkvu” a to znači: tri božanske osobe, jednoga Boga, materinstvo Majke Božje, istočni grijeh i osobne grijehe, posebni sud odmah nakon smrti i strašni sud na koncu svijeta, oproštenje grijeha, Kristovo uskrsnuće, milost Božju. Bosanski su krstjani prakticirali post, štovali svece i kršćanske blagdane (Božić, Blagovijest, Uskrs, Uzašašće, Dan sv. Djevice Marije, sv. Petra i Pavla, sv. Mihovila Arkanđela, sv. Stjepana i Svisvete), a knjige Staroga i Novoga zavjeta držali za svete spise. (Srećko M. Džaja, Dubravko Lovrenović, Srednjovjekovna Crkva bosanska)

Dakle, krstjani u Bosni i Albigenzi (neomanihejci) razlikuju se k'o Bog i šeširdžija.

 

[Jovan Prezviter]

Iako iz same Bosne nema sačuvanih autentičnih opisa ustrojstva, ceremonija i teologije Crkve bosanske, povijesni izvori nastali u njezinu krilu – prije svih iluminirane bogoštovne knjige – svjedoče da su bosanski krstjani, za razliku od bogumila i zapadnih neomanihejaca, štovali svetačke moći i priznavali sve vjerske istine sadržane u Apostolskom vjerovanju osim članka “Vjerujem u svetu katoličku crkvu” (Srećko M. Džaja, Dubravko Lovrenović, Srednjovjekovna Crkva bosanska)

"Ako takođe daš primetiti "iluminirane bogoštovske knjige" koje navodi Džaja, izvor koji koristiš potiču: 1) od XIV veka i 2) od plemstva. Ako se u njima i pronalazi razbacano ovo što govoriš imaj na umu kontekst. Jer plemstvo kao što kaže Džaja je bilo vođeno svojim politilkim interesima i laviralo malo na katoličku, malo na stranu pravoslavlja ili krstijanstva..evo on sam to i kaže:

"Tako je srednjovjekovna Bosna postala pozornicom jednog od glavnih tokova zapadno-europske povijesti – konfesionalne pluralizacije – nalazeći svoje mjesto i u konfesionalnom mozaiku istočno-centralne Europe. Braudelova teza – “Zapad gleda prema Rimu, Istok premaKonstantinopolu” – u Bosni nije bila primjenjiva u sve-mu, jer su vladari i vlastela lavirali između triju konfesija – katoličke, pravoslavne i bosanske – tako da ovdje nije vrijedilo pravilo: cuius regio, illius religio" Srećko M. Džaja, Dubravko Lovrenović, Srednjovjekovna Crkva bosanska, 10

Znači oni nisu izvorno sve prenosili ono što se tiče krstijana u Bosni.

Džaja još kaže za plemstvo XIV veka i ovo:

"Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić lavirao je između katoličanstva i vjere bosanske, isti je slučaj s banom Stjepa-nom II. Kotromanićem, s prvim bosanskim kraljem Tvrt-kom I, s Tvrtkom II. Tvrtkovićem i Stjepanom Tomašom. Vojvoda Sandalj Hranić bio je dokazani sljedbenik Crkve bosanske do samoga kraja života kao i njegov nasljed-nik herceg Stjepan Vukčić Kosača, koji se osim toga nije ustručavao koketirati s pravoslavljem i katoličanstvom držeći na svome dvoru do same smrti mileševskog me-tropolita Davida i Gosta Radina", Srećko M. Džaja, Dubravko Lovrenović, Srednjovjekovna Crkva bosanska, 10"

Dakle, iluminizirane bogoštovske knjige ne sadrže ono što su Bosnaki Krstjani verovali...jer upravo bosnaki ban Kulin je sve to morao uvesti...što dokazuje da to Bosanska crkva ne drži:

"Na Bjelopolju ili Bili Ravnici " у којој је Кулин држао свој двор, босански лидери су се сложили да се покоравају Римској цркви, обећавши да се више никада неће вратити у херезу, него да подигну олтар и крст у сваком од својих богомоља и да имају свећенике који читају мису и слушају исповест, и управљају сакраментом двапут годишње. Сложили су се да поштују постове и свете дане, да лаици престану да обављају духовне функције, и да они који су служили у духовним стварима треба да буду само свештеници, који ће се разликовати од лаика тако што ће носити капе и бити названи браћом, када су изабрали Приора, они би се обратили Папи на потврду. Херетици никада више нису толерисани у Босни".

Dakle, ovo nisu držali Bogumili u Bosni pa zato zapisi iz XIV veka od bosnakih velikaša po ovom pitanje pokazuje promenu u verovanju od krstajanstva ka određenom sinkretizmu sa običajima RKC.

Dakle, krstjani u Bosni i Albigenzi (neomanihejci) razlikuju se k'o Bog i šeširdžija.

Ali Kondrad kaže sledeće:

"Jedan podatak iz 1223. u pismu papinskog legata Konrada kaze da na granici Bugarske, Hrvatske i Dalmacije, a pokraj naroda Madjara stanuje herezijarh, koga albigenzi zovu svojim papom. Po tome bi izgledalo kao da su...imali zajednickog papu, koji je imao sjediste negdje u Bosni. .", Bogumili i Crkva Bosnska, Historija BIH

Dakle, da li su tako različiti?