Da li slaviti subotu ili nedelju

[Taramana]

Ovo prorostvo je ili ispunjeno ili se odnosi na buducnost, ako i nije tako, u poslanici varnavinoj on kaze da su svi zakoni u sebi krili istinski zakon ljubavi ali su ih jevreji tvrdog srca i obmanom djavolskom bukvalno razumeli, to prorostvo nije bukvalno i isti sveti oci i sabori koji su sastavili kanon Svetog Pisma uce tako, ako ne verujes tom njihovom ucenju kako onda verujes njihovom kanonu svetog pisma?
Postoje stotine jevandjelja, poslanica i otkrovenja ali ih je crkva koju ti ne prihvatas odbacila i izabrala knjige za koje veruje da su tacne na osnovu SVETOG PREDANJA koje ne prihvatate.Na osnovu tog predanja je sastavljen kanon Svetog Pisma, ako ne verujes u predanje kako onda verujes u tacnost kanona Svetog Pisma?
Bog novog zaveta je Bog ljubavi a ne Bog koji ce unistiti svoju decu koju voli, on nas voli i ne zeli nam zlo kao sto vi adventisti verujete, ja ne verjem kao vi da ce Hristos zariti, paliti i seci glave ljudima kad dodje drugi put i da ce djavo kuvati ljude u kotlu na 100000 stepeni!
Mi verujemo u Boga ljubavi a ne nemilosrdnog Boga zakona.

Bracika,to nije odgovor na moja prosta pitanja....
Nisam pitao za kanon i verodostojnost već obične dve stvari možeš li mi na njih odgovoriti evo ponoviću pitanja:

Kad se ispunjava ovo proroštvo?
Šta tamo čujemo o suboti?
Drugo,treba mi objašnjenje koja vremena će čovek bezakonja menjati kad sedne u Hram?

 

[stvarnoslap]

Zar ne vidis da Bog nije mogao da ''postedi svog Sina'' ''po tom istom zakonu''(jer zakon zahteva 'smrt') jer upravo ''krsenje tog istog zakona'' je i dovelo do toga da je njegov Sin morao umreti. To cak ni ''Bog milosti nije mogao da izbegne'' - jer bi onda morao biti nedosledan sam sebi.

Nije Isus umro na Križu zbog Očeve nemoći, nego po Očevoj volji.

Ipak Bog ''iz milosti'' dolazi na ovu zemlju i ''sebe predaje za grehe ljudi'' i to sve ''pod zakonom'' i u skladu sa zakonom, da bi opravdao one ''koji su po njemu sagresili'' , mi postajemo ''slobodni od zakona'', jer se vise ne spasavamo ''delima zakona'', jer Hristos sve to ''ispuni''.

Slobodu od Zakona, Zakona ropstva kako ga Pavao naziva, Bog je ponudio onima koji su već bili pod Zakonom, a novokršteni iz poganstva niti su prije bili pod Zakonom niti pod Zakon potpadaju krštenjem. Zamisli koja bi to bila shizofrena situacija, Pavao Židove pokušava uvjeriti da nisu više pod Zakonom, a kršćani iz poganstva bi trebali potpasti pod Zakon. Zaista shizofreno.

Dalje, ako je zakon ''u potpunosti ukinut'' to Hristos ''postade grehu sluga'', ispade da je ''dozvoljeno gresiti''.

Potpuno krivo razumijevaš. Zakon (Tora) kršćanima nikada nije niti dat. Pitat ćeš, je li im onda dozvoljeno griješiti? E pa čitaj u Novom zavjetu. Čitaj je li im dozvoljeno griješiti, čitaj što im je zapovjeđeno, čitaj moraju li subotom odmarati.

Ne, nego i dalje ''vazi zakon'' i Bog ''nije ukinuo svoj zakon, kao sto rece Hristos: ''Nisam dosao da ukinem, vec da ispunim'' - sto znaci da je on ''sve zapovesti podigao na visi duhovni nivo'', vise nije greh samo ''uciniti preljubu'' vec je greh cak i ''pomisliti na taj cin'' . Greh je u ''srcu'' a to je ''zakon duha'', gde vise ne trebamo ''formalno drzati zakon po slovu'' vec je neophodno''izvrsavanje zakona duhovno iz srca''.

Auuuuuuuu!? Šta će nam takav Isus? Isuse, nemoj nas više braniti, rekli bismo k'o Mujo u vicu. Ono što Židovi nisu mogli obdržati, dođe Isus i još dodatno pooštri, i kaže - "Držite sad ovo".

To je ono sto je Hristos ucinio i zbog cega je dosao, da nam ''utisne zakon u srce'', i tada zakon ''postaje deo nas samih'', to ''postaje nasa licnost''(jer nama je tada prirodno ciniti dela zakona) i zato se moze reci ''nismo vise pod zakonom'', jer mi prirodno tezimo da ''cinimo ono sto je od srca'' tada nam vise ne treba ''pisani zakon'' jer je ''zakon u nasem srcu''.

Pa nije nas Isus svojom žrtvom učinio bezgrešnima, nego svojom žrtvom otkupljuje grijehe nas grešnika. Nije čovjek nakon Isusove žrtve postao bezgrešan. Ovo što ti pišeš je strašna hereza.

Inace zakon je odraz Bozjeg karaktera,

Jelenine riječi. Hoćeš da ti točno citiram gdje se nalaze?

Ono sto je od ''zakona ukinuto'', to nisu ''glavne zapovesti'' vec kako Pavle rece ''senke'' ono sto je bilo ''slika buduce stvarnosti'' sto je ukazivalo na Hrista i sto je on svojim zivotom ''ispunio'' to vise ne vazi jer je to ''slika buduce stvarnosti'' i na Hristu se ispunilo. To vise nije neopodno drzati, to su npr. ''zrtveni sistem i razni praznici koji su ukazivali na Hrista.''

Citiraj točno svetog Pavla (Kol 2,16-17) pa da vidimo što je sve nabrojio.

 

[mire000]

Necu sa tobom o tome, jer tebi ne vredi objasnjavati nista.
Ti ostajes pri svom, ja ostajem pri svom i tu nema dalje, ti niti razumes sta sam ja napisao nazalost.

 

[stvarnoslap]

Necu sa tobom o tome, jer tebi ne vredi objasnjavati nista.

Iskreno, ako mi hoćeš objasniti kako je kupus dobar za jačanje vjere, nemoj objašnavati molim te.
Ako mi hoćeš objasniti kako su sve subote u Bibliji subote, samo ona u Kol 2,16 nije, nemoj mi objašnjavati, molim te.
Ako mi hoćeš objasniti kako Isus ne samo da nije oslobodio kršćane Zakona nego ga je njima još pooštrio, nemoj mi objašnjavati, molim te.

Ti ostajes pri svom, ja ostajem pri svom i tu nema dalje, ti niti razumes sta sam ja napisao nazalost.

Ostani i ti pri svom, samo te molim nemoj mi objašnjavati ono gore.

 

[Nelsim]

Kad se ispunjava ovo proroštvo?

Ili se ispunilo ili ce se ispuniti, najverovatnije ce se isouniti, i moj odgovor je vazeci, sve sto je receno je receno alegorijski, ti stihovi su me naveli da potvrdim ono u sta sam do sad verovao a sta je napisano u poslanici Varnavinoj o celokupnom starozavetnom zakonu.

Šta tamo čujemo o suboti?

Sto cujemo je receno alegorijski a potvrda da je celo prorocanstvo alegorijsko svodoci nam opis kazne.

Drugo,treba mi objašnjenje koja vremena će čovek bezakonja menjati kad sedne u Hram?

Ponovi mi stihove i dacu ti tumacenje sa pitanjima za svaki stih u sto kracem mogucem roku.Hvala.

 

[Marko1932]

100 CINJENICA O PRAZNOVANJU SUBOTI

Zašto treba poštovati subotu? Šta je suština subote? Kada je izdvojena, ko je uspostavio i za koga? Ciji je dan subota?
Mnogi drže prvi dan sedmice - nedjelju. Šta Biblija kaže o tome? Adventisti drže sedmi dan - subotu. Na osnovi kojih biblijskih dokaza?

BIBLIJSKE CINJENICE O SEDMOM DANU
1. Nakon šest dana djelovanja u sedmici stvaranja Zemlje, Bog je pocinuo sedmog dana. (1. Mojsijeva 2, 1-3)
2. Ova istina potvrdila je taj dan kao Božji dan odmora, ili subotu. Ime subota znaci dan odmora. Dan u koji se beba rodi kasnije postaje njezinim rodendanom. Tako je sedmi dan, dan u koji je Bog pocinuo, postao Njegovim danom
odmora - subotnjim danom.
3. Zato je sedmi dan postao Božjim danom odmora. Da li možemo zamijeniti dan svog rodenja danom u koji nismo
rodeni? Ne. Isto tako ne možemo zamijeniti Božji dan odmora danom u koji On nije pocinuo. Tako je sedmi dan još uvijek Božji subotni dan.
4. Stvoritelj je blagoslovio sedmi dan. (1. Mojsijeva 2,3)
5. On je posvetio sedmi dan. (2. Mojsijeva 20,11)
6. Bog je ustanovio subotu u Edemskom vrtu. (1. Mojsijeva 2,1-3)
7. Subota je ustanovljena prije pada u grijeh i zato nije simbol, jer su simboli uvedeni poslije pada u grijeh.
8. Isus je rekao da je subota nacinjena za covjeka (Marko 2,27); što znaci za sve Ijude bez obzira na vrijeme u kome su živjeli i narod kome su pripadali.
9. Ona je uspomena na stvaranje. (2. Mojsijeva 20,11; 31,17) Svojim pocivanjem u sedmi dan mi se sjecamo tog velicanstvenog dogadaja.
10. Subota je dana Adamu, praocu Ijudskog roda. (Marko 2,27; 1. Mojsijeva 2,1-3)
11. Ona je preko njega, kao našeg predstavnika, dana svim narodima. (Djela 17,26)
12. To nije jevrejska institucija, jer je uspostavljena 2300 godina prije nastanka jevrejske nacije.
13. Biblija je nikad ne zove jevrejskom subotom, vec uvijek „subotom Gospoda Boga tvojega“. Ljudi trebaju pažljivo
obilježiti Božji sveti dan odmora.
14. Subota se spominje u razdoblju patrijaraha.
15. Ona je prije Sinaja bila dio Božjeg zakona. (2. Mojsijeva 16,4.5.27-29)
16. Bog je stavio subotu u srce svog moralnog Zakona. (2. Mojsijeva 20,1-17) Zapovijest o suboti kao danu odmora nepromjenljiva je kao i ostalih devet zapovijesti.
17. Zapovijest o suboti kao i sve ostale zapovijesti izgovorena je glasom živoga Boga. (5. Mojsijeva 4,12.13)
18. Svaku zapovijest Bog je licno napisao. (2. Mojsijeva 31,18)
19. Bog ih je ispisao na kamenim plocama i tako potvrdio njihovu nepromjenljivost. (5. Mojsijeva 5,22)
20. Ploce na kojima je bio ispisan Božji zakon cuvane su u Kovcegu zavjeta, u Svetinji nad svetinjama. (5. Mojsijeva
10,1-5)
21. Bog je potpuno zabranio svaki rad subotom. (2. Mojsijeva 34,21)
22. Zato što su prezreli subotu, Bog je dozvolio da jedan naraštaj Izrailjaca umre u pustinji. (Jezekilj 20,12.13)
23. Ona je uzvišenim znakom istinitog Boga. (Jezekilj 20,20)
24. Bog je obecao da ce Jerusalim zauvijek stajati ako Jevreji budu cuvali i poštovali subotu. (Jeremija 17,24.25)
25. U svojoj kasnijoj istoriji dospjeli su u vavilonsko ropstvo zato što su prekršili subotu. (Nemija 13,18)
26. I Jerusalim je bio razoren zbog toga što je prekršena zapovijest o suboti. (Jeremija 17,27)
27. Bog je obecao narociti blagoslov svima koji je svetkuju. (Isaija 56,6.7)
28. Ovo obecanje sastavni je dio prorocanstva koje se odnosi na hrišcansku religiju. (Vidi: Isaija 56. poglavlje)
29. Bog ce uzdici svakoga ko cuva subotu. (Isaija 56,2)
30. Bog nas poziva da je zovemo „slavnom“, a ne „starom jevrejskom subotom“ ili „jarmom ropstva“. (Isaija 58,13)
31. Buduci da su „mnoge generacije“ gazile subotu, ona ce u posljednjim danima biti obnovljena. (Isaija 58,12.13)
32. Svi proroci cuvali su i poštovali sedmi dan.
33. Božji Sin u svojoj otkupiteljskoj misiji na našoj Zemlji poštovao je sedmi dan. Tako je slijedio primjer svoga Oca.
Zar da ne slijedimo siguran primjer i Oca i Sina? (Luka 4,16; Jovan 15,10)
34. Sedmi dan je Gospodnji dan. (Vldl: Otkrivenje 1,10; Marko 2,28; Isaija 58,13; 2. Mojsijeva 20,10)
35. Isus je bio Gospodar subote (Marko 2,28), što znaci da je On ovaj narociti i posveceni dan držao i poštovao.
36. On je odbranio subotu kao ustanovu i poseban izraz Božje milosti usmjerene covjeku. (?ar?? 2,23-28)
37. Isus nije napustio subotu, vec je pažljivo ucio kako je treba svetkovati. (Matej 12,1-13)
38. Svoje ucenike ucio je da subotom ne cine ništa što nije „po zakonu“. (Matej 12,12)
39. On je poucio ucenike da subota treba biti poštovanom i poslije Njegovog vaskrsenja. (Matej 24,20)
40. Pobožne žene koje su nakon raspeca brinule o Isusovom tijelu i grobu, vrlo pažljivo su svetkovale sedmi dan.
(Luka 23,56)
41. Mnogo godina poslije Hristovog vaskrsenja apostol Pavle u „subotnji dan“ vrlo nadahnuto propovijeda o planu spasenja covjeka. (Djela 13,14)
42. Pavle, apostol neznabožaca, istice da Jerusalimljani i njihovi knezovi nisu poštovali glasove proroka cije su rijeci citali svake subote. (Djela 13,27)
43. Luka, nadahnuti hrišcanski istoricar, pišuci svoje hronike ovaj dan oznacava kao narociti dan za okupljanje i propovijedanje Božje rijeci. (Djela 13,44)
44. Obracenici iz mnogoboštva pridaju suboti isto znacenje. (Djela 13,42)
45. Prilikom velikog hršcanskog sabora 52. godine n. e. u prisustvu apostola i ucenika apostol Jakov spominje subotu.
(Djela 15,21)
46. Na svojim misionarskim putovanjima apostoli su subotom držali propovijedi i molitvene sastanke. (Djela 16,13)
47. Apostol Pavle na javnim sastancima subotom citao je i s prisutnima proucavao Bibliju. (Djela 17,2.3)
48. Propovjednici mlade hrišcanske Crkve posvecivali su mnogo vremena proucavanju Božje rijeci na skupovima koji su održani subotom. (Djela 17,2)
49. U knjizi Djela apostolska spominje se 48 sastanaka održanih tog dana. (Vidi: Djela 13,14.44; 16,13; 17,2; 18,4.11)
50. Jevreji i vjernici prve hrišcanske Crkve nisu raspravljali o svetkovanju subote. To znaci da su hrišcani u apostolskom razdoblju svetkovali subotu zajedno sa Jevrejima.
51. Ni u jednoj optužnici podignutoj protiv apostola Pavla, nije mu se pripisivalo da zanemaruje subotnji dan.
52. Apostol Pavle jasno je objavio da je poštovao Zakon: „Niti zakonu jevrejskome, ni crkvi, ni cezaru što sagriješih.“
(Djela 25,8) On ovo ne bi mogao kazati da nije svetkovao subotu.
53. Subota se s najvecim poštovanjem 59 puta spominje u Novom zavjetu.
54. Nijednom rijecju u Novom zavjetu ne spominje se da je subota ukinuta ili promijenjena.
55. Bog nikada ni u jednom tekstu u SVETOM PISMU NIKOME NIJE DOZVOLIO DA RADI TOG DANA.
56. Nijedan hrišcanin prije ili poslije Hristovog vakrsenja nije subotom obavljao svakodnevne poslove. U Novom
zavjetu nije zabilježen nijedan slucaj odbacivanja subote od strane apostola ili vjernika rane hrišcanske Crkve.
57. U Svetom pismu ne postoji zapis da je Bog ikada povukao svoj blagoslov ili posvecenje sa subotnjeg dana.
58. Subota ce biti vjecno svetkovana na obnovljenoj Zemlji. (Isaija 66,22.23)
59. Subota kao dan odmora važan je dio Božjeg zakona, koji je izašao iz Njegovih usta i bio zapisan Njegovim prstom na kamenim plocama kod Sinaja. (Vidi: 2. Mojsijeva 20.poglavlje) Kad je Isus zapoceo svoj rad, objavio je da nije
došao poništiti Zakon: „Ne mislite da sam ja došao da pokvarim zakon ili proroke ...“ (Matej 5,17)
60. Isus je ozbiljno prekorio fariseje kao licemjere koji su se pretvarali da Ijube Boga dok su istovremeno Božji zakon podredivali svojim obicajima i tradiciji. Svetkovanje nedjelje dio je Ijudske tradicije.

 

[stvarnoslap]

100 CINJENICA O PRAZNOVANJU SUBOTI

Ovo si već isprobao, evo: http://serbianforum.org/threads/da-li-slaviti-subotu-ili-nedelju.385689/page-82#post-1660349

 

[mire000]

Ako mi hoćeš objasniti kako Isus ne samo da nije oslobodio kršćane Zakona nego ga je njima još pooštrio, nemoj mi objašnjavati, molim te.

Sta je ovo , ako ne ''poostravanje'':
''Culi ste da je receno strarima: ne cini preljube. A ja vam kazem da svaki koji pogleda na zenu sa zeljom vec je ucinio preljubu sa njom u srcu svom'' i ''Budite dakle vi savrseni kao sto je savrsen Otac vas nebeski'.

Sad objasni ti ovo meni bez ''poostravanja'' i jos ''ublazi''.
Dakle jel dosao Isus da nas ''oslobodi'' i da ''jos ublazi zakon'', sad pokazi kako je on to ''ublazio ovaj zakon o preljubi''.

Nemam se ja nameru sa tobom raspravljati , ti si nemoguc u svakom pogledu..
A da imam vremena odgovarati na kilometarske postove, nemam..

 

[Nelsim]

Jevreji su dobili zakon pomocu kog su oni mekog srca mogli u jemu da spoznaju zakon ljubavi a drugi tvrdog srca su zakon bukvalno shvatili i postovali ga iz strahopostovanja prema Bogu.U Novom Zavetu hristos nam otkriva skrivene motive starog zakona i daje ga bukvalno obrazlozenog kao zakon ljubavi.U poslanici Varnavinoj pisac govori i da je ceo Starozavetni zakon dat kao alegorijski ali jevreji zbog okorelosti srca i djavolje obmane nisu shvatili njihovo pravo znacenje i postovali su ih bukvalno.Hristos je ispunio starozavetne zakone ljubavlju i danas mi imamo zakonljubavi koji je ostriji od starozavetnig zakona, ako nekog volis ti se za njega maksimalno zrtvujes ne razvodis se kad ti zagori rucak.

 

[stvarnoslap]

Sad objasni ti ovo meni bez ''poostravanja'' i jos ''ublazi''.
Dakle jel dosao Isus da nas ''oslobodi'' i da ''jos ublazi zakon'', sad pokazi kako je on to ''ublazio ovaj zakon o preljubi''.

Najprije da te podsjetim. Mi diskutiramo o Zakonu (Mojsijevu zakonu, Tori, Pentetauhu, Petoknjižju), i to je Zakon koji je prije Krista dat samo Židovima i obvezivao je samo Židove. Oni koji iz nežidovstva postaju kršćani, niti su prije bili pod tim Zakonom, niti je to postao njihov Zakon nakon što su postali kršćani. Što ti je ovdje tako teško razumijeti?

Znam, ti ćeš opet ponavljati: to znači da smiju krasti, lagati, ..... A ja ti nemam što reći, nego opet ponoviti. Čitaj Novi zavjet pa sam vidi što kršćani smiju i što Isus od njih traži. Tvoj problem je što ti potpuno krivo razumiješ jednu temeljnu stvar. Iz tvojih postova se vidi kako misliš da bi se "sav svemir raspao" kada bi se Zakon (Tora) stavio van snage. Ti misliš da ni Bog u tom slučaju ne bi mogao što pomoći i učiniti. Naravno, potpuno krivo. Imamo bolji i savršeniji Zakon, Kristov zakon u kojem su svi oni koji se krste i prihvate Krista kao svoga Spasitelja.

Nemam se ja nameru sa tobom raspravljati , ti si nemoguc u svakom pogledu..
A da imam vremena odgovarati na kilometarske postove, nemam..

Nisam ja nemoguć, nego je nemoguće tvoje teze dokazati. To tebe frustrira.