Evo Ladokeja brate vanhelsing ti je zadao pravo pitanje! nadam se da nece da se luti sto odgovaram umesto tebe?
Hišćanska  Crkva nastala je u pedeseti dan nakon Vaskrsenja kao sto čitamo u  drugoj glavi Dela Apostolskih. Tada se krstilo oko "tri hiljade duša" [Dela 2:41] i organizuje se prva hrišćanska zajednica u Jerusalimu [Dela 2:42-47 i dalje].  Zatim apostoli kreću na propoved širom tada poznatog sveta i organizuju  se hrišćanske zajednice u Antiohiji, Damasku, Korintu i tako dalje.
             Adventistički  propovednici uveravaju nas da "Biblija jasno uči" kako su ove prve  Hrišćanske zajednice svetkovale subotu, što bi značilo da u Novom Zavetu  ima puno takvih primera. Ovde ispitujemo sve subote koje se pojavljuju u  Novom Zavetu od postanka Crkve Hristove. Neka Biblija kaže istinu. 
                                         [TABLE]
[TR]
[TD="align: center"]       [TABLE]
[TR]
[TD]
[Dela 1:12]
             [TABLE="align: right"]
[TR]
[TD]
		
		
	
	
                        Savremena jevrejska sinagoga
 [/TD]
[/TR]
[/TABLE]
             "Tada se vratiše u Jerusalim sa gore zvane Maslinska, koja je blizu Jerusalima      jedan subotni dan hoda."
    
              Subota kao mera za dužinu - "subotni dan hoda", pošto su Jevreji imali propis koliko se koraka sme napraviti subotom. 
              Nema Hrišćana koji svetkuju subotu. 
             
[Dela 13:14,27,42,44]
              "A oni otišavši iz Perge, dođoše u Antiohiju Pisidijsku, i  ušavši u sinagogu u  dan subotni sjedoše... Jer oni što žive u Jerusalimu, i starješine  njihove, ne poznaše Ovoga, nego osudivši ga, ispuniše proročke riječi  koje se čitaju svake subote...  A kad oni izlažahu iz sinagoge judejske, moljahu neznabošci da im se ove  riječi i u drugu subotu govore...  I u iduću subotu sabra se gotovo sav grad da čuje riječ Božiju" 
              Pavle i Varnava propovedaju  okupljenim Jevrejima i jevrejskim prozelitima  u sinagogi u Antiohiji.  "Neznabošci" koji se ovde pominju su nejevreji koji su želeli da prime  Judaizam, što jedino objašnjava njihovo prisustvo u jevrejskoj sinagogi.  Inače ne bi imali razloga da budu tamo.
            Nema Hrišćana koji svetkuju subotu. 
             
[Dela 15:21]
"Jer Mojsej ima od davnih vremena u svim gradovima one koji ga propovijedaju, pošto se u sinagogama čita svake subote."
I dalje je jasno da apostoli svetkovanje subote strogo vezuju za "sinagogu" - jevrejsku zbornicu. 
Nema Hrišćana koji svetkuju subotu. 
             [TABLE]
[TR]
[TD]
                        Unutrašnjost sinagoge
                        Počasni deo sasvim napred zauzima "arka" u kojoj se čuvaju svici Tore. 
                        U prvom planu je "
Bimah" - mesto sa kojeg se čita Tora, jevrejski Zakon. 
 [/TD]
[/TR]
[/TABLE]
            
[Dela 16:13]
              "I u dan subotni iziđosmo van grada na rijeku, gdje se smatralo da je bogomolja;  i sjednuvši govorismo ženama koje se bijahu sabrale"
              Jevreji su sinagoge gradili (ako je  moguće) blizu reka - zbog starozavetnih obrednih pranja. U Filipima  očigledno nije bilo sinagoge, pa su se žene sabrale tamo gde je  verovatno bilo predvidjeno mesto za izgradnju sinagoge - pored reke.  Pavle i Timotije propovedaju tim zenama, koje tada prvi put cuju za  Hrista.
Nema Hrišćana koji svetkuju subotu. 
                         
            
[Dela 17:2]
              "I Pavle po svome običaju uđe k njima, i tri subote raspravljaše s njima o Pismu"
              
              Pavle se "tri subote" raspravlja sa  Jevrejima u sinagogi u Solunu. Šta je bio njegov "običaj"? Očigledno, da  prvo propoveda Jevrejima koji su se okupljali subotom u sinagogi.  Razlog njegovog odlaska je bio misionarski, a ne "svetkovanje". Na kraju  bi obično od Jevreja dobio batine i bio oteran iz sinagoge štio Dela 17  lepo ilustruju. 
Nema Hrišćana koji svetkuju subotu.            
             
[Dela 18:4]
              "A raspravljaše u sinagogi svake subote, i uvjeravaše Judejce i Jeline"
              
              Pavle se subotom raspravlja sa  Jevrejima i prozelitima u sinagogi u Korintu, a ubrzo zatim odustaje od  njih i odlazi da propoveda 
              neznaboscima [Dela 18:6]. Neznabošci se svakako nisu okupljali "u sinagogi svake subote"... 
               Nema Hrišćana koji svetkuju subotu.              
            
             Kao sto vidimo, svi ovi  stihovi odnose se na Jevreje i jevrejske prozelite koji su se okupili u  sinagogi, a nijedan na zajednicu verujućih Hriscana. Čitamo da je Pavle  imao običaj da prvo ide da propoveda i raspravlja se sa Jevrejima koji  su se okupljali subotom u svojoj zbornici, a kada bi se oni razgnevili,  napustao ih je i odlazio da propoveda neznaboscima. Osim toga, sami  Jevreji uče da svetkovanje subote nije namenjeno neznabošcima - potpuno  biblijski.[/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD][/TD]
[/TR]
[TR]
[TD][TABLE]
[TR]
[TD]
Jedini stih Biblije koji govori o odnosu Hrišćana prema suboti glasi:
              
"Da vas, dakle, niko ne osuđuje za jelo ili piće, ili za kakav praznik,  ili za mladine, ili za subote, Što je sjenka onoga što će doći, a tijelo  je Hristovo."
  
 [Kol 2:16,17]
           Postoje samo dva opisa hrišćanskog bogosluzenja u Bibliji:
              
              "A u prvi dan nedjelje, kad se  sabraše učenici da lome hljeb, besjeđaše im Pavle, jer namjeravaše  sutradan da otide, i produži besjedu do ponoći"
              [Dela 20:7]
           "Svakog prvog dana  nedjelje, neka svaki od vas ostavlja kod sebe sakupljajući koliko može,  da ne bivaju prikupljanja onda kada dođem"
              [1.Kor 16:2               
              
            
Ovo dokazuje da u Bibliji nema  ni jednog jedinog primera da su prvi Hrišćani svetkovali subotu.  Naprotiv, iz Biblije je očigledno da su se prvi Hrišćani okupljali  nedeljom. [/TD]
[/TR]
[/TABLE]
[/TD]
[/TR]
[TR]
[TD][/TD]
[/TR]
[/TABLE]
Ko misli da nije tako!argumente molim,stihove ali samo iz NZ-ta,stari je za jevreje!gde u novom zavetu pise da trebamo mi hriscani da postujemo subotu?
True Faith
Pozdrav od Gere.