Follow along with the video below to see how to install our site as a web app on your home screen.
Beleška: this_feature_currently_requires_accessing_site_using_safari
Ko ima zablude ima nazadnost, bijedu, korupciju i ti moraju da idu dalje kod protestanata.
Mi nemamo migraciju nigdje.
Tako, dakle, protestanti. Ali ti tvoji protestanti žderu svinjetinu, loču alkohol i krše subotu. Kako se možeš kititi perjem tih koji su "primili žig zvijeri?"
Slika govori više od 1000 riječi.
Kako se možeš kititi perjem onih koji žderu svinjetinu, loču alkohol i krše subotu.
A boli istina sa ovih slika.
Naravno da boli,
svakog onog kome je stalo do drugog čovjeka.
Tebe se to ne tiče,
za tebe su to oni koji su tebi dati da ih ponižavaš.
Guštaj i ponižavaj, i "plaću" ćeš za to dobiti.
i "plaću" ćeš za to dobiti.
I treba da ste poniženi da vam kroz glavu prolazi samo jedna misao "kako to da nema haosa, beznađa, bijede i ratova kod protestanata".
Još u rujnu 1933. osnovana je tzv. „Reich church“, a evangelički biskup Ludwig Müller postao je njezin prvi biskup. Članovi „Reich church“ nazivali su se "njemačkim kršćanima", nosili su nacističke odore i pozdravljali nacističkim pozdravom.
Müllerova karijera cvjetala je nakon što je Hitler postao kancelar. Dana 4. travnja 1933. imenovan je na mjesto povjerenika i punomoćnika za sve probleme koji se odnose na protestantsku crkvu. Hitler je želio ukinuti 28 autonomnih regionalnih Crkava i zamijeniti ih s centraliziranom "Reich church". Očekivao je da će nova crkva poduprijeti njegove doktrine o rasi i nacionalizmu.
Müllera je snažno podržao profesor Ernst Bergmann, koji je 1934. objavio dvadeset i pet točaka njemačke religije. One su uključivale i ovo:
1. Židovski Stari zavjet, kao i dijelovi Novog zavjeta, nisu prikladni za novu Njemačku.
2. Krist nije bio Židov, nego nordijski mučenik kojeg su Židovi pogubili, ratnik čija je smrt spasila svijet od židovskog utjecaja.
3. Adolf Hitler je novi Mesija poslan na zemlju kako bi spasio svijet od Židova.
Kada se navode neki "izvori" podrazumeva se da se isti i pročitaju ili bar na ispravan način citiraju delovi na koje se pozivamo.
Istorija Crkve
Sokrat Sholastik
XXII glava
O tome kako pisac ove istorije razmišlja o Pashi, krštenju, postovima, braku, zborovima i ostalim crkvenim obredima
c A to je lako saznati jer se kaže samo od sebe. Ni zakon koji imamo od Hrista ne dopušta hrišćanima da žive po judejskom načinu; štaviše, apostol je to zabranio (Gal. 4, 21). Tumačeći reči te poslanice, apostol kazuje da su Judeji robovali, dok su oni koji veruju u Hrista pozvani da budu slobodni. Tako isto i kroz poslanicu Kološanima (2,16-17), kazuje se da su obredi samo kao senke onoga što će doći. Tako reče apostol. Pa to isto i u poslanici Jevrejima apostol ponovi (Jevr. 7,12)...Postoji i razlika u tome kako se drže bogosluženja. ccEgipćani, i oni iz Tivaide, sakupljaju se subotom na molitvu, ali se ne pričešćuju onda kada to uopšte čine hrišćani, nego prinose žrtvu i pričešćuju se tek nakon jela, dakle uveče. U Aleksandriji čitaju Sveto Pismo, a učitelji ga tumače četvrtkom i petkom. U te dane vrši se sve ono što obično biva na bogosluženju, samo se ne obavlja tajna, a taj običaj je u Aleksandriji od davnina, jer se zna da je tako postupao još Origen...
Istorija Crkve
Salaminis Hermije Sozomen
Knjiga VII - od smrti Valensove do smrti Teodosija I (375–395)
Glava 19.
Spis vredan proučavanja o hronikama koje govore o običajima medju različitim narodima i crkvama
... Skupštine se ne održavaju u svim crkvama u isto vreme i na isti način. Puk Carigradski, a i drugde, okuplja se zajedno u subotu kao i u prvi dan sedmični što je običaj koji se u Rimu ili Aleksandriji neda videti...
Opća Crkvena istorija
arhiprezviter-stavrofor Jevsevije Popović
str.424
V. PRAZNICI
Za javno zajedničko bogosluženje, razume se,odredjena su posebna vremena i posebni dani, takozvana sveta vremena, praznici.
Kod Judeja je za to odredjen bio subotni dan, sedmi dan sedmice, dan, koga se Gospod odmarao posle šestodnevnog stvaranja, i prvi Hrišćani koji behu iz judejstva, praznovali su ga u toliko, što su ga i oni, kao i ostali Judeji, svetkovali bogosluženjem. Ali je prvi dan sedmice, nedelja , kog je dana Hristos uskrsao, kog se dana Sv. Duh izlio na apostole, kog se dana Gospod odmorio od Svog drugog novog stvaranja, dobio kod Hrišćana već za vreme apostola naziv dan Gospodnji i praznovan je kao pravi hrišćanski sedmični praznik.Što se hrišćanstvo više oslobadjali od judejstva, tim je subota prestala važiti kao praznik: ali se još uvek kao odličan praznični dan nastavila slaviti na Istoku no ne tako i na Zapadu. Osim zajedničkom javnom bogosluženju dan Gospodnji bio je posvećen drugim religijoznim svrhama i smatralo se za moralnu dužnost taj dan što manje oskrnjivati svetovnim zanimanjima, iako se u smislu pouka, koje je o tome Hristos dao farisejima u rečima i delom,nije tražilo bukvalno uzdržavanje od svakog, pa i neodgodivog posla, kao u Judeja.
Što se tiče "Epiphanus - adversus Haereses" izvora, osim ako se ne govori klasični latinski, ispravno je navesti pravi naslov - Panarion od Epifanija Salaminskog.
Slažem se.
Onda se prelazi na sledeći korak - čitanje ozbiljne i kvalitetne literature.
Recimo "Izvora".
Ti se molio Bogu da ti istinu otkrije, a tebi se javio duh umrle "proročice koja je govorila u drskosti." Kako to!?