Voće i povrće u službi zdravlja

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
39.023
Mladi grašak - ukusan, hranljiv, lekovit

Mladi grašak - ukusan, hranljiv, lekovit

Večernje novosti 21.06.2010 15:55



Na tanjiru - jela sa mladim graškom: Sadrži supstance koje pomažu u prevenciji od raka, čisti organizam od štetnih materija, popravlja krvnu sliku

Zbog ukusa i lekovitih svojstava, mladi grašak je izuzetno cenjeno povrće. Uzgaja se u svakom kutku planete, najviše u Rusiji, Kini, Indiji i Americi, najbolje uspeva na podneblju sa vlažnom klimom. Obiluje hranljivim sastojcima, vitaminima, proteinima, mineralima, fruktozom i glukozom. Tokom klijanja u njemu se sintetiše vitamin C, a odličan je izvor i tiamina (vitamin B1), riboflavina (vitamin B2) i niacina (B3).
Idealna je namirnica za osobe koje su hronično umorne i pod stresom, jer poboljšava imunitet i obnavlja vitalnu energiju. Jača kosti i srce, sprečava da dođe do osteoporoze. Sadrži supstance koje pomažu u prevenciji od raka, čisti organizam od štetnih materija, popravlja krvnu sliku. Ljuska graška teže se vari, pa osobe koje imaju problema s probavom, bolje je da zrna ljušte ili pasiraju. U narodnoj medicini topla kaša od mlevenog graška je tradicionalni lek za kožne bolesti, osipe i plikove.
Da bi sačuvali vitamine i minerale, najbolje je grašak spremati na pari ili kuvati u poklopljenoj posudi sa malo vode. Deset minuta je sasvim dovoljno da zrna omekšaju, a ukus ćete mu poboljšati ako ga začinite belim i crnim lukom, celerom i mirođijom.

100 grama graška sadrži:
81 kaloriju, 78,86 g vode, 5,42 g belančevina, 14,46 g ugljenih hidrata, 0,40 g masti, 5,10 g celuloze, 40 mg vitamina C, 0,17 mg vitamina B6, 65,00 mkg vitamina B9, 24,80 mkg vitamina K, 244 mg kalijuma, 25 mg kalcijuma, 33 mg magnezijuma, 1,47 mg gvožđa, 108 mg fosfora, 1,24 mg cinka.





 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
39.023
Zdravlje iz prirode - Sve blagodeti krastavca

Zdravlje iz prirode - Sve blagodeti krastavca

RTS 20.07.2010 21:35



Krastavac je od davnina poznat lekarima kao povrće korisno kod problema sa bubrezima, bešikom i organima za varenje.

Prema oceni savremenih dijetologa, reč je o odličnom dijuretiku, povrću koje je veoma važan deo uravnotežene ishrane, ali i neizbežnom 'stavkom' kozmetičke torbice.Kada je tokom 18. veka krastavac priznat kao važan deo ljudske ishrane i tako dospeo na još više trpeza širom sveta, nije bilo potrebno mnogo vremena da ljudi zaborave korisna svojstva ove biljke poznata od davnina.
Poreklom iz Indije gde se gaji najverovatnije već više od tri hiljade godina, krastavac je veoma rano privukao pažnju vidara. Lekovita svojstva zelenih plodova bila su poznata još starim Grcima i Rimljanima, od kojih su kasnije i lekari u arapskim državama saznali za sastojke i osobine koje blagotvorno deluju na telo.
Nekoliko stotina godina kasnije krastavce vidimo kao povrće koje rado imamo na trpezi. Međutim, ono što je manje poznato, a dijetolozi često ističu, je da je u pitanju plod koji obezbeđuje zdrav napitak koji podstiče lučenje i protok urina.
U kombinaciji sa sokom od celera i šargarepe snižava nivo mokraćne kiseline u telu pa ublažava tegobe koje prate reumu, a u isto vreme sok od krastavca je odličan losion za upaljenu ili iritiranu kožu.
Japanski stručnjaci odavno su došli do zaključka da zahvaljujući visokovrednim supstancama koje se nalaze u soku ovog povrća brojni problemi u radu sistema organa za varenje mogu postati deo prošlosti.
Ipak, rezultati istraživanja sprovedenih još pre pet-šest decenija, ako se izuzme primena u kozmetologiji, još nisu ozbiljnije našli primenu ni u medicini niti farmaciji.
Zahvaljujući posebnim kalupima krastavac može poprimiti nebičan oblik.

Budući da ima veoma malo kalorija, krastavac je često na spisku poželjnih namirnica brojnih dijeta i specijalizovanih režima ishrane.
Iako su količine kalcijuma, gvožđa, kalijuma, fosfora, nijacina i vitamina A i C među prosečnim kada je reč o jestivom povrću, krastavac je važan činilac uravnotežene ishrane.
Zahvaljujući kalijumu izuzetno je važan deo ishrane kod osoba sa visokim krvnim pritiskom.
Takođe, krastavac sadrži erepsin, enzim koji pomaže pri varenju proteina.

Neki dijetolozi zbog visokog sadržaja vode (i do 80 odsto) krastavac smatraju najboljim prirodnim diuretikom koji normalizuje lučenje i podstiče protok urina. Na taj način olakšava se rad bubrezima i mokraćnoj bešici.
Pospešuje rast kose, posebno kada se soku od krastavca, koji obiluje silicijumom i sumporom, doda sok od šargarepe, salate i spanaća. Redovnim unosom poboljšava se kvalitet noktiju, a dragocen je u borbi protiv bolesti zuba i desni, naročito u slučajevima upala.





 
UPLOADER
Učlanjen(a)
16.08.2009
Poruka
2.884
Velika je zabluda da u krastavcu ima samo vode, a malo vitamina i malo lekovitih sastojaka. To što u krastavcu ima dosta vode veoma je korisno, a pored toga krastavac sadrži i veoma lekovite sastojke.

Krastavac je poreklom iz centralne Azije, a upotrebljava se u ishrani u gotovo svim zemljama sveta. Krastavac (Cucumis sativus) je jednogodišnja zeljasta biljka, valjkastog oblika, žute ili zelene boje, iz porodice bundeva (tikva).

Vrste

Postoji nekoliko stotina sorti krastavaca nastalih ukrštanjem, a najpoznatije su: delikates, senzacija, carigradski, kornišon...

Krastavac je zavaljujući staklenicima i plastenicima na našem tržištu dostupan od proleća do kasne jeseni, a ukiseljen se koristi tokom cele godine.

izvor : Zdravlje ( novine - Hrana kao lek )
Lekoviti sastojci

Krastavac sadrži veliku količinu vode pa je pogodan za dijetalnu ishranu, kao diuretik i za čišćenje organizma, ali sadrži i značajne lekovite sastojke:

* belančevine
* biljna vlakna
* biljne masti
* biljne hormone
* vitamine B
* vitamin PP
* vitamin C
* gvožđe
* glukozu
* enzime
* eterična ulja
* jod
* kalijum
* kalcijum
* karotin
* mangan
* mineralne soli
* natrijum
* organske kisline
* silicijum
* ugljene hidrate
* fermente
* fosfor
* hlor
* cink

Kao lek, koristi se plod krastavca, obloge od svežeg krastavca, obloge od suvog krastavca, sok od krastavca...

Krastavac u ishrani

Krastavac se koristi za ljudsku ishranu više hiljada godina (Kina, Indija, Egipat, Stari Rim...). On ima relativno veliku biološku vrednost i malu energetsku vrednost, što ga čini gotovo nezamenljivim u svim dijetama.

Krastavac se koristi najviše svež za salate i ukiseljen za zimske salate. Kao lek se koristi i tako što se osušen čuva za kasnije pravljenje obloga. U ishrani ga ne treba soliti, jer se tako gube hranljivi sastojci. Najzdraviji je zreo krastavac (niti potpuno zelen niti prezreo), a mogu ga koristiti za ishranu i deca i trudnice.

Krastavac se veoma mnogo koristi i u kozmetici za razne maske i obloge (za ulepšavanje, za zaštitu kože, protiv bora, protiv opekotina, protiv podočnjaka...). Pored toga, od njega se pravi tonik za kožne bolesti, kao i mnogi savremeni kozmetički preparati.

Lekovita dejstva

Krastavac sadrži dosta lekovitih materija i veoma povoljno deluje na organizam kada su u pitanju:

* akne
* alergije
* anemija
* bolesti želuca
* bolesti srca i krvnih sudova
* bronhitis
* glavobolja
* gorušica
* gubitak pamćenja
* dermatitis
* ekcem
* impotencija
* koprivnjača
* mamurluk
* nadimanje
* nastanak šećerne bolesti
* neplodnost
* pad imuniteta
* povišena temperatura
* prevencija bolesti organa za varenje
* prehlade i grip
* problemi sa kosom i noktima
* problemi sa bubrezima i mokraćnim kanalima
* problemi sa crevima
* problemi sa kožom
* problemi sa krvnim pritiskom
* problemi sa metabolizmom
* problemi sa očima
* problemi u trudnoći
* protiv opekotina od sunca
* protiv promrzlina
* protiv bora na licu
* protiv celulita
* razne infekcija
* reuma
* skorbut
* stres
* uganuća i istegnuća
* ujedi insekata
* upale kože i svrab (osip)
* hemoroidi
* herpes
* hronični umor
* čirevi

Zaključak

Krastavac je veoma korisna namirnica i dobar prirodni lek za prevenciju i lečenje bolesti, pa ga preporučujemo u ishrani.

Veoma je korisna i zdrava salata u kojoj je krastavac pomešan sa kiselim mlekom (jogurtom), peršunom i belim lukom - tarator. Zdravo je piti mešavinu soka od šargarepe i soka od krastavca.

U letnjem periodu, krastavac se preporučuje pri velikim vrućinama i posle obilnog znojenja, jer se na taj način nadoknađuju izgubljena tečnost i minerali.
 
Poslednja izmena:
UPLOADER
Učlanjen(a)
16.08.2009
Poruka
2.884
Grašak (Pisum sativum) je povrće koje se zbog svojih hranljivih osobina veoma često koristi u ishrani u skoro celom svetu. Vodi poreklo od divljeg graška, a ukrštanjem su dobijene sorte koje su dobrog kvaliteta i daju visoke prinose.

Grašak je poreklom iz centralne Azije i Evrope, ali se koristi u ishrani u skoro svim zemljama sveta. Jednogodišnja je biljka, zrna su okruglog oblika žute ili zelene boje, spada u mahunarke i zbog lekovitih sastojaka sve više se preporučuje za ishranu.

Sorte

Postoji više vrsta graška, sorte sa glatkim zrnom i sorte sa naboranim zrnom, a neke od najpoznatijih sorti su šećerac i krunac. Pored graška za ljudsku ishranu, uzgajaju se i posebne sorte za ishranu stoke.

Zelenog graška na našem tržištu ima tokom leta, dok je smrznut, konzerviran i suv dostupan cele godine.

Korisna materije

Zrna graška sadrže sledeće biološke i lekovite sastojke:

* bakar
* belančevine
* biljna vlakna
* biljne masti
* biljne hormone
* vitamin A
* vitamin B1
* vitamin B2, B3, B6
* vitamin E
* vitamin PP
* vitamin K
* vitamin H (biotin)
* vitamin C
* gvožđe
* glukozu
* kalijum
* kalcijum
* lecitin
* magnezijum
* mangan
* mineralne soli
* natrijum
* niacin
* pantotenska kiselina
* proteine
* ugljene hidrate
* folnu kiselinu
* fosfor
* fruktozu
* celulozu
* cink

Upotreba u ishrani

Grašak se koristi za ljudsku ishranu više hiljada godina, a pominje se i u Bibliji. I u starom Egiptu je korišćen kao hrana. On ima relativno veliku biološku i energetsku vrednost, tako da je zeleni mlad grašak najbogatiji korisnim sastojcima, a suvi grašak ima najviše kalorija.

Grašak u zrnu se za ishranu koristi tako što se kuva: sirov, sušen ili konzerviran. Koristi se kao glavno jelo bez mesa, ali i sa raznim vrstama mesa ili kao dodatak uz glavno jelo uz upotrebu raznih začinskih biljaka. Preporučuje se za ishranu i deci i trudnicama. Može se koristiti za spravljanje pirea ili kaše i tada se mnogo lakše vari. Popularno i zdravo jelo je rizi-bizi - mešavina graška i pirinča.

Grašak se preporučuje između ostalog i bolesnicima posle dugog uzimanja antibiotika, kako bi im poboljšao metabolizam.

Lekovita svojstva

Grašak sadrži dosta lekovitih materija, pa veoma povoljno deluje na organizam kada su u pitanju:

* akne
* anemija
* anksioznost
* bolesti zuba
* bolesti srca i krvnih sudova
* bronhitis
* glavobolja
* gubitak pamćenja
* depresija
* ekcem
* impotencija
* imunodeficijencija
* makularna degeneracija
* miomi
* nastanak šećerne bolesti
* nastanak šloga
* neplodnost
* nesanica
* osteoporoza
* pad imuniteta
* prevencija kod organa za varenje
* prehlade i grip
* PMS
* problemi sa kostima
* problemi sa metabolizmom
* problemi sa nervima
* problemi u trudnoći
* razne infekcija
* reumatoidni artritis
* sinuzitis
* skorbut
* sprečavanje i lečenje nekih vrsta raka
* stres
* uganuća i istegnuća
* hemoroidi
* herpes
* hipertireoza
* hronični umor

Saveti

Grašak je veoma korisna namirnica i dobar prirodan lek za prevenciju i lečenje mnogih bolesti, pa ga treba koristiti u ishrani.

Ipak, treba voditi računa i o tome da su neki ljudi alergični na grašak, pa oni treba da ga izbegavaju u ishrani.

izvor : Zdravlje ( novine - Hrana kao lek )
 
Poslednja izmena:
UPLOADER
Učlanjen(a)
16.08.2009
Poruka
2.884
Đumbir (Zingiber officinale) je poznat kao začin, ali i kao lek više od 3.000 godina.

Poreklom je iz Azije, ali se gaji i koristi za ljudsku ishranu i lečenje u celom svetu. Najviše se gaji i koristi u Indiji, a poznate su kvalitetne vrsta đumbira iz Jamajke, Kine i Australije. Đumbir Kinezi već dugi niz godina koriste kao lek u svojoj tradicionalnoj medicini.

Đumbir je tropska, začinska, višegodišnja biljka slična trsci. Narasta do visine od oko jednog metra, a koren je debljine nekoliko santimetara, mesnat i dužine oko 20 santimetara. Za ishranu i kao dodatak jelima koristi se koren i rizom pošto je jako aromatičan i sadrži mnoge korisne sastojke. Miris limuna i slatkasto-pikantan ukus đumbir čine veoma prijatnim.

Korisni sastojci

Ispitivanjima je ustanovljeno da đumbir sadrži dosta lekovitih koncentrovanih materija (vitamina i minerala), a da ih najviše ima u korenu:

* belančevine
* biljna vlakna
* biljne masti
* biljni hormoni
* gingerol
* zingeron
* enzimi
* eterična ulja

Interesantno je da đumbir u sadejstvu sa drugim lekovitim biljkama i lekovima značajno pojačava njihovo lekovito dejstvo.

Primena u ishrani

Koren đumbira se koristi kao dodatak jelima, kolačima, čaju, pivu ili likerima.

Kao začin, đumbir se naročito koristi u indijskoj kuhinji za spravljanje: soseva, preliva, jela od povrća, jela od pirinča, jela od mesa, divljači i raznih poslastica.

U Engleskoj je na ceni hleb sa ukusom đumbira (dodaje se u testo).

Jelu se dodaje prah ili sitni komadići đumbira, a može se dodati i narendani koren.

Korišćenje

Za lečenje se koristi koren (svež ili sušen), ali i prah i razne tinkture, ulja ili čajevi na bazi đumbira. Koren ili prah od đumbira kombinuju se sa medom, belim lukom i drugim biljkama. Pored toga što se đumbir koristi kao lek koji se guta (pije), đumbirovi sastojci se koriste za spravljanje obloga, kupki ili čajeva za inhalaciju. Đumbir je veoma dobar antioksidans, a ima i antibakterijsko, antiseptičko, antigljivično, sedativno i antipiretičko dejstvo. Smatra se i da je afrodizijak.

U nekim slučajevima đumbir se preporučuje trudnicama protiv mučnine, ali sa velikom rezervom (sedativno dejstvo), pa se ipak treba posavetovati sa lekarom. Pored toga, veća količina đumbira (preko 5 grama) kod pojedinih osoba može izazvati i neželjena dejstva: mučninu, gorušicu, bolove u stomaku ili vrtoglavicu. Treba voditi računa o tome da đumbir sprečava (smanjuje) zgrušavanje krvi, pa kod osoba koje imaju krvarenje (iz bilo kojih razloga) treba ograničiti upotrebu.

Lekovito dejstvo

Đumbir pomaže kao lek za mnoge bolesti i tegobe:

* anoreksija
* astma
* bolovi u zglobovima
* bolovi kičme
* bolesti krvnih sudova
* bolesti usta i organa za disanje
* bronhitis, prehlade i grip
* glavobolja
* gljivične infekcije
* gorušica (žgaravica)
* grčevi
* gubitak apetita
* dezinterija
* dijabetes
* edemi
* zatvor
* zubobolja
* jutarnja mučnina i mučnina u vožnji
* infekcije mokraćnih puteva
* infarkt
* kamen u bubregu ili žučnoj kesi
* kašalj
* kolika
* kurje oči
* malarija
* menstrualne tegobe
* migrena
* moždani udar
* mučnine izazvane hemoterapijom
* nadutost i gasovi
* nadražena creva
* nesanica
* osteoartoza
* poremećaj metabolizma
* povišena temperatura
* poremećaj krvnih sudova (tromboza)
* povišeni nivo holesterola i triglicerida
* potpomaže znojenje i izbacivanje toksina iz organizma
* problemi sa varenjem
* problemi sa kosom
* problemi sa žučnom kesom
* problemi sa jetrom, prostatom i želucem
* problemi sa nervima
* problemi sa cirkulacijom
* proliv
* protiv stresa (inhalacija)
* razne infekcije i upale
* regulisanje šećera u krvi
* reumatske promene
* sprečavanje ugrušavanja krvi
* stabilisanje crevne flore
* stomačni bolovi
* ukočeni mišići
* upala jajnika

Obloge

Obloge od đumbirove vode koriste se protiv reumatičnih bolova, suženih krvnih sudova, stomačnih tegoba, napetosti mišića, bronhitisa i asmatičnih napada, gljivičnih infekcija, kao i za regeneraciju tkiva.

Zaključak

Na osnovu starih narodnih predanja ali i najnovijih naučnih ispitivanja i navedenih osobina, može se slobodno reći da je đumbir veoma lekovita biljka. Đumbir povoljno deluje na kožu, organe za disanje, nerve, stomak, creva, krvne sudove i imuni sistem.

Kao i prilikom upotrebe svih lekovitih biljaka, treba biti oprezan i prilikom samoinicijativne upotrebe đumbira i treba se posavetovati sa lekarima, farmaceutima, nutricionistima, aromaterapeutima ili homoterapeutima.

izvor : Zdravlje ( novine - Hrana kao lek )
 
Poslednja izmena:
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
39.023
Paprika poboljšava cirkulaciju

Paprika poboljšava cirkulaciju


B. Tasić | 28. 08. 2010. - 00:02h| Blic Online



Paprika se u narodnoj medicini koristila na niz načina - kao antidepresiv, antireumatik, afrodizijak, antiseptik, aromatik i diuretik. I sa dobrim razlogom.

68990_svpaprika3_f.jpg


Paprika je odličan izvor vitamina C – sadrži do četiri puta više ovog vitamina od, recimo narandže. Crvena paprika obiluje i beta-karotenom, kao i vitaminima B6 i A.


Paprika je dobra za cirkulaciju krvi, jačanje apetita, poboljšava varenje, vid, i umanjuje tegobe kod ateroskleroze. Naime, paprika sadrži citrin, koji kapilare čini elastičnima. Takođe sadrži i oko 20 spojeva iz grupe karotenoida, koji su prirodni antioksidansi i sprečavaju stvaranje slobodnih radikala.


Od ljute paprike u narodnoj medicini postoji niz pripravaka za lečenje reumatskih bolova. Sokom od paprike leče se razni upalni procesi, na rpimer upala grla ili počeci infektivnih bolesti. Prah ljute crvene paprike koristi se za lečenje smetnji kod varenja i hemeroida.

Priprema


Iako se paprike mogu pripremati na niz začina, od salata, do variva, najzdravije su sveže. Odlične su i pečene, a za punjenje i kiseljenje najbolje su paprike debljeg mesa. Zimi je ovo povrće najbolje jesti ukiseljeno – kao deo zimnice, jer se tako čuvaju sve lekovite materije u njima.

Biranje i čuvanje

Kada kupujete uvek birajte glatke i čvrste paprike, dok je boja – žuta, crvena, zelena – stvar ličnog izbora. Jednom kupljene paprike u frižideru mogu da stoje oko tri dana.





 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
39.023
Šljiva - narodni lek ili super voće?

Šljiva - narodni lek ili super voće?

Sheportal 08.09.2010 11:10



Znanstvena istraživanja su potvrdila ono što su naši stari znali još odavno. Ako te bole leđa, namaži se s malo rakije, ako se porežeš, stavi kap rakije, nema toga što rakija ( šljiva ) ne leči...

I tako je dobra stara šljiva zbog mnoštva zdravih sastojaka koje sadrži, a koji pomažu u sprječavanju raznih bolesti, zaslužila titulu "super voća".

Ako ćemo šljivu uspoređivati s borovnicama, koje su također "super voće", onda je šljiva u višestrukoj prednosti. Osim što će samo jedna šljiva namašiti količinu antioksidansa koje sadrži puna šaka borovnica, šljiva je i dostupnija, te dakako jeftinija od borovnica.

c1386aa4c623573065bbf1aa45f16855.jpg


Šljiva potječe iz Azije a koliko je stara doznajemo iz starih zapisa u kojima se nalaze opisi šljiva u visećim vrtovima slavnog Babilona. Zahvaljujući križarima koji su je donijeli u Zapadnu Europu, šljiva se na ovim područjima udomaćila te se danas uzgaja čak 2000 vrsta.


Namirnica po mjeri dijabetičara i onih koji paze na količinu šećera koje unose u organizam

Svježi plod šljive u 100 grama sadrži čak 87 g vode te samo 46 kcal, oko četiri puta manju od kruha. Od vitamina ima najviše beta-karotena , vitamina C, vitamina E, folne kiseline, te obilje minerala: prvenstveno kalija, zatim fosfora, kalcija, magnezija, natrija, željeza i bakra. Šljiva sadrži i topljiva dijetetska vlakna (pektin) koja djeluju blagotvorno kod sniženja kolesterola u krvi i zatvora.

Ugodan okus šljive potječe od dobroga omjera šećera (5 različitih vrsta) i voćnih kiselina. Šljive uz još neke vrste voća (jabuke, višnje, kruške, marelice) prirodno sadrže sorbitol - šećerni alkohol koji se koristi kao zamjena za šećer u proizvodnji slatkih dijetetskih proizvoda namijenjenih dijabetičarima i ostalim osobama koje smiju konzumirati ograničene količine šećera.

Šljiva - narodni lijek

Zbog obilja vitamina, minerala, dijetetskih vlakana i prirodnih šećera, šljiva zauzima važno mjesto kao voće u prehrani. Ona pridonosi i poboljšanju pravilne prehrane, tim više što njezin sastav u biološki najprihvatljivijim omjerima ljudski organizam lako prihvaća i time je iskoristivost pojedinih sastojaka povećana.

9e4a0fd5b78a1537c19ddd03832b10ba.jpg


Šljiva je zbog sadržaja vitamina B-kompleksa izuzetan stimulator izmjene ugljikohidrata u organizmu. Pomaže kod psihičkih nemira i poteškoća s koncentracijom, jača srce i imunitet, regulira probavu, čisti organizam i odstranjuje iz njega štetne tvari te potiče rad jetre i popravlja apetit.


Laksativno djelovanje šljive ima naročitu prednost jer je, zbog nedovoljne fizičke aktivnosti i načina prehrane suvremenog čovjeka, smanjena aktivnost crijeva, naročito kod starijih osoba.

Kupovanje i čuvanje

Naša napoznatija sorta - šljiva bistrica dozrijeva krajem kolovoza i početkom rujna. Najbolja je ona koju možete odabrati i ubrati u svojem voćnjaku, ali i ona na tržnici ili voćarnici, ako znamo kako ona treba izgledati. Šljiva treba biti s peteljkom, čvrsta i neoštećena, dok je "magličavost" površine dokaz da se s njome pravilno rukovalo.

Nakon kupnje šljive možete čuvati 2-3 dana u hladnjaku jer brzo dozrijevaju. Pri tome oslobađaju plin etilen koji pospješuje zrenje ostalog voća i povrća koje držite u hladnjaku, pa je šljive poželjno staviti u papirnatu ili plastičnu ambalažu. Ako ih želite imati 2-3 mjeseca, možete ih zamrznuti.







 
Učlanjen(a)
29.04.2009
Poruka
3.068
Cvekla podmlađuje organe


Cvekla se od davnina upotrebljava kao lek. Nekada je služila kao pomoć u lečenju malarije, a danas je dobar saveznik za regulisanje krvnog pritiska i malokrvnosti, a odlično utiče i na nerve i rad žuči, želuca i creva.

78482_1_f.jpg


Plod sadrži određenu količinu kobalta koji učestvuje u stvaranju vitamina B12. Vitamin B12 nalazi se samo u proizvodima životinjskog porekla, dok ga u povrću uglavnom nema. Ovaj vitamin je važan jer učestvuje u stvaranju eritrocita u krvi.
Cvekla sadrži i jod koji je značajan u borbi protiv ateroskleroze i kod usporavanja procesa starenja, zbog toga se preporučuje starijim osobama. Zbog sadržaja selena cvekla predstavlja namirnicu koja se uspešno suprotstavlja prevremenom starenju i učestvuje u opštem čišćenju organizma. Sadrži i salicilnu kiselinu koja u organizmu deluje protivupalno.
Nutricionisti poručuju da je najbolje da je jedete sirovu, narendanu sa malo limuna. Možete da dodate i malo šargarepe i jabuke i dobićete ukusnu salatu.

Izvor Blic
 
Član
Učlanjen(a)
29.09.2010
Poruka
6
Zdravlje u glavici češnjaka

Češnjak (bijeli luk, lat. - allium sativum) je biljka vrlo jakog i jetkog okusa, koja je poznata zbog svojih vrhunskih kulinarskih i medicinskih svojstava.
Glavni sastojak češnjaka je allicin, koji posjeduje čudesna anti-bakterijska, anti-virusna, anti-gljivična, anti-parazitska i antioksidacijska svojstva.
Podrijetlom iz centralne Azije, češnjak je jedna od najstarijih kultiviranih biljaka u svijetu, koja se uzgaja već preko 5000 godina.
Izgleda da su Egipćani prvi počeli uzgajati ovu biljku, koja je igrala važnu ulogu u njihovoj kulturi. Češnjak, koji su Egipćani smatrali svetom biljkom, pronađen je u grobnicama faraona. Znali su i za ljekovita svojstva češnjaka – davali su ga robovima, da povećaju njihovu snagu i otpornost na bolesti.
O ljekovitim svojstvima bijelog luka jako su dobro znali drevne Grci i Rimljani, čiji su atleti jeli češnjak prije sportskih natjecanja. Prije nego što su krenuli u rat, grčki i rimski vojnici su konzumirali češnjak da bi povećali izdržljivost i otpornost na bolesti.
Kasnije, bijeli luk se proširio i u druga područja svijeta. U 6 stoljeću, češnjak se počeo uzgajati u Kini i Indiji, gdje je poznat zbog svojih terapeutskih svojstava.
Već stotinama godina, češnjak je omiljena biljka mnogih naroda kako zbog okusa, tako i zbog ljekovitog djelovanja. U zadnjih nekoliko godina bijeli luk stekao još veću popularnost, pošto su znanstvena istraživanja počela potvrđivati njegova brojna medicinska svojstva.
Kako češnjak utječe na zdravlje?


Zbog svojeg jedinstvenog sastava, češnjak povoljno utječe na mnoge bolesti poput virusnih i bakterijskih infekcija, artritisa, kardiovaskularnih bolesti, bolesti dišnih puteva, probavnih tegoba, parazita i kroničnog umora.
Istraživanja potvrđuju da redovito korištenje češnjaka regulira tlak i razinu kolesterola i šećera u krvi. Studije također govore o tome, da češnjak može poslužiti kao odlična prevencija protiv mnogih vrsta raka.

Kardiovaskularne bolesti
Brojna istraživanja češnjaka potvrđuju, da ova biljka igra važnu ulogu u zdravlju našeg kardiovaskularnog sustava.
Najveća dobrobit bijelog luka se sastoji u tome, da on štiti krvne stanice i žile od upalnih i oksidativnih procesa. Oštećenje krvnih žila visoko reaktivnim molekulama kisika je ključni faktor, koji povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, uključujući infarkt i aterosklerozu. Oksidativno oštećenje također uzrokuje nepoželjne upale i oksidativni stres, koji povećava rizik od začepljenja krvnih žila.
Jedinstveni sastav češnjaka, koji sadrži cijeli niz sumpornih spojeva, štiti nas od oksidativnog stresa i upala.
Češnjak također utječe na razinu triglicerida i općenito, kolesterola u krvi.
Osim toga, što štiti naše krvne sudove od začepljenja, češnjak sprečava stvaranje krvnih ugrušaka, zahvaljujući jednom posebnom sastojku, koji se zove ajoen.
Vrlo impresivna je sposobnost bijelog luka ka smanjenju krvnog tlaka. Pretpostavlja se da alicin u sastavu češnjaka blokira aktivnost angiotensina, što sprečava nepoželjnu kontrakciju krvnih sudova i rast krvnog tlaka.
Ljekovito djelovanje češnjaka na kardiovaskularni sustav je također povezano sa visokim sadržajem vitamina C, vitamina B6, selena i mangana.

Anti-upalna svojstva bijelog luka
Nije da samo naš krvožilni sustav može imati koristi od anti-upalnih svojstava češnjaka. Uvodna istraživanja su pokazala, da češnjak djeluje i na naš koštani, mišićni i dišni sustav.
Kao diallyl sulfide, tako i thiacremonone u sastavu bijelog luka pokazuju anti-reumatska svojstva. Češnjak je također izazvao poboljšanja kod upala, uzrokovanih alergijama.
Druga istraživanja, koja povezuju gojaznost sa upalnim procesima u organizmu, potvrđuju, da spojevi sumpora, koji sadrži češnjak, mogu sprečiti upalne procese, koji potiču formiranje stanica masti.
Napominjemo, da su ova istraživanja još uvijek u preliminarnom stadiju i tek se trebaju potvrditi daljnjim istraživanjima.

Anti-bakterijska i anti-virusna svojstva
U povijesti medicine, antibakterijska i antivirusna svojstva češnjaka su legendarno poznata. Češnjak i njegovi sastojci su podvrgnuti brojnim istraživanjima, da bi se dokazalo njihovo djelovanje na infekcije, uzrokovane bakterijama i virusima. Ne samo to - njegovo antimikrobno djelovanje uključuje gljivice i parazite.
Jedan od sastojka češnjaka - ajoen - pokazao se posebno učinkovitim u liječenju gljivice candida albicans.
Nedavna istraživanja češnjaka potvrdila su njegovo djelovanje na bakteriju Pseudomonas aeruginosa, kao i na mnoge druge bakterije. Posebno zanimanje liječnika izaziva djelovanje bijelog luka na bakterije, koje su postale rezistentne na moderne antibiotike.

Prevencija raka
Istraživanja češnjaka potvrđuju, da ova biljka ima značajna anti-kancerogena svojstva. Pokazalo se, da redovito konzumiranje većih količina češnjaka značajno smanjuje rizik od pojave mnogih vrsta raka. Dok umjereno konzumiranje ove namirnice može poslužiti za prevenciju samo dvije vrste raka - rektuma i bubrega. Takva razlika između "pojačanog" i "umjerenog" unosa češnjaka pokazuje, da radi efikasne prevencije raka je ipak potrebno konzumirati veće količine ove namirnice, u čemu mogu pomoći kapsule ili tablete češnjaka.

Kako konzumirati ovu namirnicu


Da bi iskoristili ljekoviti potencijal češnjaka, zgnječite ga ili ga sitno narežite. To pospješuje oslobađanje posebnih enzima, koji pretvaraju alliin u allicin - sastojak, koji je odgovoran za većinu ljekovitih svojstava češnjaka.
Da bi se oslobodila maksimalna količina allicina, ostavite zgnječeni ili narezani češnjak na 5 minuta prije nego što ga pojedete ili skuhate.
U većem unosu ove namirnice mogu Vam pomoći kapsule ili tablete češnjaka.
Praktični savjeti


Alergija
Češnjak regulira rad imuniteta i sprečava upale, izazvane alergijom. Pojačajte unos češnjaka 2 ili 3 tjedna prije početka sezonske alergije. Ako ga uzimate u kapsulama, preporučena doza za odrasle je 2-3 kapsule češnjaka dnevno.
Kašalj
Zbog svojih antibakterijskih svojstava, češnjak je odlično sredstvo protiv kašlja. Također ublažava infekcije respiratornog trakta.
Dijabetes
Češnjak može pomoći u regulaciji razine šećera u krvi. Preporučuje se uzimati 1-2 kapsule češnjaka dnevno tokom dužeg vremena.
Kolesterol
Prema istraživanjima, 600-900 mg (2 kapsule) češnjaka dnevno mogu pomoći sniziti razinu kolesterola do 18%.
Visoki tlak
Istraživanja su potvrdila, da su ljudi, koji su uzimali 2-3 kapsule češnjaka dnevno tokom 5 mjeseci, kontrolirali razinu tlaka sa istom uspješnošću, kao i ljudi, koji su uzimali propisane lijekove. Preporučena količina je 600-900 mg češnjaka dnevno.
Zubobolja
Češnjak ima svojstva analgetika i anestetika, zbog čega može pomoći kod zubobolje. Jednostavno stavite komadić zgnječenog češnjaka na bolni zub, da bi dobili trenutno olakšanje. (ne zaboravite poslije otiči kod zubara!)
Bradavice
Zbog svojih antimikrobnih svojstava, bijeli luk je odlično sredstvo protiv bradavica i drugih kožnih problema:
1. Uzmite svježi češanj bijelog luka i odrežite vrh.
2. Nekoliko sekundi trljajte bradavicu sa odrezanom stranom češnjaka.
3. Ponovite to svaki dan, prije spavanja.
Ako osjetite iritaciju ili pečenje na koži, jednostavno operite to područje sa vodom.

Koje su nuspojave uzimanja češnjaka?


Većina ljudi neće imati nikakvih nuspojava tokom konzumiranja ove namirnice. Češnjak se pokazao sigurnim čak kod trudnica i dojilja. Kod dojenja, bebe su rado pile mlijeko od majki, koje su konzumirale češnjak.
Ipak, postoji kategorija ljudi, koji su alergični na češnjak. Naravno, u ovom slučaju, konzumiranje češnjaka se ne preporučuje.
Kod ljudi sa osjetljivim želucem unos velikih količina češnjaka može uzrokovati žgaravicu i neugodan osjećaj u želucu.

Izvor: Alternativa
 
Poslednja izmena od urednika:
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
39.023
Beli luk štiti creva

Beli luk štiti creva

E. B. | 30. 10. 2010. - 00:02h| Foto: Shutterstock| Blic Online


Mnogi da izbegavaju zbog snažnog mirisa, ali ako imate povišen pritisak ili problem sa imunitetom, bilo bi dobro da beli luk jedete češće.

85879_3_f.jpg


Zašto je zdrav? Sadrži neke supstance na bazi sumpora koje imaju antibiotsko dejstvo, šire krvne sudove i sprečavaju zgrušavanje krvi. U kombinaciji sa kalijumom, selenom i vitaminima A i C, te supstance jaèaju imunološki sistem. Evropska studija „Beli luk i zdravlje“ potvrdila je da redovno konzumiranje belog luka snižava krvni pritisak i holesterol, spreèava arteriosklerozu i štiti od tumora, naročito tumora creva.

Kad kupujete, birajte glavice koje su teške i čvrste, imaju suvu ljusku i kompaktne čenove. Ne kupujte mekane glavice sa mrljama od buđi ili glavice koje su proklijale.


Čuvajte vence belog luka na tamnom i suvom mestu, mogu da stoje i po nekoliko meseci.


 
Natrag
Top