Voće i povrće u službi zdravlja

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Pistaći

Pistaći

pistaci_v.jpg


Pistaći imaju jako dugu i interesantnu istoriju. Uzgajani prvo u zapadnoj Aziji, pistaći su poznati kao jedni od najstarijih cvetnih stabala oraha. Zahvaljujući pogodnoj klimi, širili su se preko Blistog Istoka do Mediterana, preko centralnog Irana i zbog svog karakterističnog ukusa, vrlo brzo postaju tražena poslastica, naročito među kraljevskim porodicama širom sveta. Legenda kaže da je čak Kraljica od Sabe zabranila “običnim smrtnicima” konzumaciju ove voćke, proglasivši je za isključivo kraljevsku hranu. Opet, prema hrišćanskoj legendi, pistaći su na Zemlju dospeli posredstvom samog Adama.

Pistaći su pustinjska biljka, koja je izdržljiva na visokim temperaturama. Drvo narasta i do 10 metara, a svako stablo prosečno ima 50kg ploda. Sade se u voćnjacima i potrebno je otprilike 7 do 10 godina za neku ozbiljniju proizvodnju, vrhunac u količini ploda postigne se posle 20-ak godina.

pistaci_v1.jpg


Zahvaljujući svom jedinstvenom i karakterističnom ukusu, vrlo su upotrebljivi u ishrani. Koristiese u salatama, kolačima, od njih se prave sladoled i puding, kao pečeni, dodaci su raznim glavnim jelima.

Osim što su ukusni, pistaći su vrlo zdravi i hranljivi. Dokazano je da blagotvorno utiču na srce, smanjujući nivo holesterola i šećera u krvi; dobar su izvor proteina, bogati su vitaminom B6, bakrom, kalijumom, manganom, dijetalnim vlaknima, fosforom i magnezijumom; odlična je zamena za grickalice i primer deci šta trebaju, između obroka, jesti.

Zanimljivi su i sledeći podaci:

- 28g pistaća sadrži 20% preporučene dnevne doze vitamina B6, što je jednako dvema porcijama avokada, kao i 12% preporučene dnevne doze vlakana;
- Sadrže više antioksidanata nego porcija zelenog čaja;
- Nude više luteina (antioksidant neophodan za zdravlje oka), nego tri mandarine, ili čaša soka od narandže;
- Imaju najniži nivo masnoća i kalorija od svog orahastog voća – jedan pistać sadrži oko 3 kalorije.

U stara vremena, pistaći su korišćeni i kao lek – bilo je preporučljivo uzimati ga protiv zubobolje i ciroze jetre, a korišćen je i za povećane potencije kod muškaraca.


Izvor: Organ vlasti

 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Šargarepa čisti jetru

Šargarepa čisti jetru

Blic 14.04.2010 06:30



Šargarepa je povrće bogato beta-karotenom, a osim za vid odlična je i za detoksikaciju organizma jer sadrži velike količine vlakana i vitamina A. Pored toga šargarepa je osnovna namirnica za detoksikaciju tela jer je bogata antiokidansom beta-karotenom koji se u telu pretvara u vitamin A.

- Narandžastu boju šargarepi daje karoten, kojeg ni u jednom drugom povrću nema u tolikoj meri - objašnjava Branka Mirković, nutricionista. - Što je boja korena izrazitije narandžaste boje, to je sadržaj karotena veći. Karoten je različito iskoristiv u zavisnosti od načina na koji se šargarepa priprema. Tako je iz sirove nerendane šargarepe iskoristivo dva odsto, kuvane 18, a sirove rendane čak 82 odsto - objašnjava Mirković.

Rendana šargarepa je zato prikladna kao hrana za starije bebe koje doje i predškolsku decu. Šargarepa obiluje i drugim vitaminima. To su, pre svega, vitamini grupe B (B1, B2, B5, B6) i PP, D, E i H. Zanimljivo je da, za razliku od drugog povrća, sadrži vrlo malo vitamina C - svega šest miligrama.



Podizanje tonusa

Za podizanje tonusa i jačanje potencije odličan je sok od šargarepe sa pravim, prirodnim pčelinjim medom. Ovaj eliksir se uvek pravi neposredno pred upotrebu, u razmeri 1 prema 1, a uzima se po dve supene kašike četiri puta na dan.
Uprkos potvrđenoj lekovitosti šargarepe, njena preterana upotreba nije preporučljiva. Opisani su čak i slučajevi trovanja prevelikim dozama koje su pacijenti sami sebi prepisali (na primer nekoliko litara soka na dan). Treba, takođe, biti vrlo obazriv sa primenom šargarepe kod akutne faze čira na želucu i kod enterita.

Hranljivi sastojci
Od osnovnih hranljivih sastojaka šargarepa sadrži najviše ugljenih hidrata (8-9 odsto) od kojih i potiče njena velika energetska vrednost: 100 grama šargarepe ima 176 kJ ili 42 kcal. Uz to, bogata je mineralnim sastojcima: kalijumom, kalcijumom, jodom, cinkom, kobaltom, kao i pektinima (oko 11 mg) i eteričnim uljima, pa se posebno preporučuje deci jer podstiče fizički razvoj, jača kosti i povećava otpornost od infekcija. Izuzetno je značajna u ishrani mladih, rekonvalescenta, trudnica i starijih osoba.


Njena najveća prednost u odnosu na drugo povrće je u tome što se veoma lako vari kada se skuva ili izdinsta, pa je mogu uzimati osobe s poremećenim varenjem, katarom želuca i creva, čirom na želucu, a povećava i broj crvenih krvnih zrnaca.


Sirovu šargarepu bi trebalo uzimati samo u obliku soka jer se on lakše vari, a hranljivi i lekoviti sastojci u njemu su još jače koncentrisani. Mnogi nutricionisti preporučuju prolećnu kuru sa sokom od šargarepe, koja oslobađa organizam od otrova nagomilanih obilnom i jakom zimskom hranom. Tri nedelje uzima se po 100 grama soka dnevno.


Lekovita svojstva

Lekovita svojstva šargarepe su brojna. Karoten blagotvorno deluje na kožu, naročito suvu, kao i lomljive nokte i kosu. Sprečava proliv kod beba i male dece. Blagotvorno deluje na rad jetre. Kaša od kuvane šargarepe je odlično sredstvo protiv zatvora. Sok od šargarepe otklanja višak kiseline u želucu..

Sok od šargarepe
Tegobe zbog neurednog varenja i hemoroida biće olakšane ako izjutra na gladan stomak popijete 150-200 mililitara sveže isceđenog soka od šargarepe. On je dragocen eliksir za čitav organizam: čuva nerve od iscrpljenosti i zato se preporučuje svima koji svoj nervni sistem troše preko mere ili osobama koje su često pod velikim stresom i pritiskom. Svež sok, takođe, normalizuje telesnu težinu i smanjuje zamor srčanog mišića. Rezultati ispitivanja lekovitosti soka od šargarepe dokazali su da je on efikasno sredstvo protiv bolesti izazvanih poremećajem razmene minerala u organizmu, kao što su osteohondroza i poliartritis.


Kada ga pijete obavezno zadržite ovaj sok neko vreme u ustima jer je njegova moć da ubija bakterije neverovatna. Po sadržaju fitoncida šargarepa se nalazi na trećem mestu među povrćem, odmah iza crnog i belog luka; žvakanjem šargarepe smanjuje se broj mikroorganizama u usnoj duplji, a narodna medicina preporučuje i ukapavanje soka u nozdrve u početnoj fazi kijavice i kod sličnih infekcija.




 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Đumbir - mala čarobna 'apoteka'

Đumbir - mala čarobna 'apoteka'

Femina.hr 01.05.2010 13:19



Đumbir čisti organizam od toksina, 'osvežava' seksualni život, vraća vitalnost, odagnaje prolećni umor i prava je poslastica.

Da ne govorimo koliko je važan za žene - ublažava PMS, drži pod kontrolom sindrom policističnih jajnika te poboljšava cirkulaciju maternice i zdjelice.

Sav „iskrivljen" i grbav, ali prepun života, đumbir, taj čudesni rizom (gomoljasti korijen), raspiruje slasti i strasti. A način njegova pripravka u jelima ovisi o pojedinačnim željama i doista ga se u jelima može uskladiti sa svačijim ukusom.

Mnogostruko blagotvoran

Pojavljuje se kao sastavni dio mnogih tradicionalnih lijekova. Tako, svježi đumbir ulazi u pripravke koji su namijenjeni za smirivanje bronho-plućnih nadražaja. Uvijek u sastavu s drugim biljkama, koristi se: za suzbijanje jakih dijareja, protiv kolesterola, za smanjenje oteklina; a u suhom stanju, preporuča se za: liječenje kronične astme (izvan krizâ), za liječenje proširenih bronhija (anginâ i upalâ nosa i grla), kod respiratornih poteškoća, crijevnih grčeva. Aktivira i jača krvotok kod policističnih jajnika, a njegovo djelovanje pospješuje zagrijavanje maternice i zdjelice.

Zašto đumbir zovu „vrućom" biljkom?

Đumbir se uzgaja u središnjem i južnom dijelu Kine. Pere ga se vodom, a zatim reže na kriške. Budući da je to „vruća" biljka, naprosto otklanja unutarnju hladnoću. Svježi đumbir (zvan Sheng Jiang) zagrijava meridijane tijela, trbuh, jača probavni trakt, pluća, želudac i slezenu, smiruje glavobolje prouzročene poremećajem cirkulacije jer razrjeđuje krv, olakšavajući tako pristup ulazima mozgu.

Rizom (gomoljasti korijen) đumbira preporuča se i kod depresije jer vraća organizam u njegovu ravnotežu; a prirodni je antitoksin koji poboljšava cirkulaciju. Mnogobrojna su njegova učinkovita djelovanja, i teško ih je sve ovdje navesti. U svakom slučaju, gotovo da se može reći da je to čudotvorna biljka.

Brzi recepti s đumbirom

„Ruka" đumbira mora biti glatka, bez znakova suhoće. Tada nije vlaknast, pa ga treba guliti jednom stranom male žličice, jer njegov okus je koncentriran tik ispod kože. Pun antioksidansa i probavljivih esencijalnih uljâ, pojačava blagotvornost laganih jelâ.

Začinite avokado i druge sirove namirnice pripravkom od đumbira: uzmite jedan komad đumbira i istisnite iz njega sok kojem dodajte istu količinu ulja.

Za bolji okus juha ili lešo kuhanog mesa ili ribe ubacite 10 listića đumbira na pola litre vode, dodajte tome klice soje i filete ribe ili mesa.

Ako pirjate povrće, naribajte u wok 1 češanj češnjaka + 1 prutić citronele (visoka aromatična trava koja raste na području Šri Lanke) + 3 cm đumbira.

Lagani napitak od đumbira možete pripremiti od: pola litre vode + 2 ocijeđena limuna + 30 g naribanog đumbira.





 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Artičoka - delikates izuzetne lekovitosti

Delikates izuzetne lekovitosti

articoka.jpg


Artičoku (Cynara scolimus) među povrćem smatraju najplemenitijom. Ova dvogodišnja, često i višegodišnja biljka, o kojoj naši ljudi nedovoljno znaju, potiče iz Sredozemlja gde se uzgaja od davnina. Od svog antičkog originala gotovo da se nije promenila, na šta ukazuju crteži u faraonskim grobnicama starog Egipta, u kojem se takođe smatrala delikatesnim povrćem. Danas se najviše uzgaja u primorskim krajevima Italije i Francuske, kao i na obalama Kalifornije.
Artičoka je dijetalna biljka, bogata vitaminima i mineralima. Cveta od aprila do avgusta, a bere se u junu i julu kada sazru cvetne glavice. Izuzetno je lekovita, s tim što se za spravljanje lekovitih preparata koriste samo listovi. Plavo- ljubičasti i crveno-ljubičasti cvetovi koji se koriste u ishrani nemaju lekovito dejstvo.
Listovi sadrže cinarin, specifična flavonoidna jedinjenja, brojne hidroksi-kiseline. Za njen pomalo opor i gorak ukus zaslužna je taninska kiselina. To je i razlog što pre upotrebe treba da se prokuva u slanoj ili limunom zakiseljenoj vodi. Međutim, treba napomenuti da su njena jedinjenja vrlo osetljiva i sušenjem se raspadaju, zbog čega pravu delotvornost preparati postižu od sveže biljke. Ukoliko baš mora da se suši, onda taj proces treba da bude brz i na povišenoj temperaturi.
Artičoka je bogata kalijumom i fosforom, dok je prisustvo kalcijuma i magnezijuma zastupljenije nego kod većine drugog povrća. Mangan ima posebnu vrednost jer se nalazi u ćelijama jetre, pankreasa, bubrega i kostiju, a učestvuje i u sintezi mukopolisaharida, kao i u sintezi holesterola i masnih kiselina u jetri. Poseduje i obilje vitamina C, A, kao i vitamine B grupe. Sadrži i dosta ugljenih hidrata, zavidnu količinu celuloze i zanemarljive količine masti i belančevina. Lekovitost biljke poznata je vekovima, a potiče upravo od gorkih sastojaka u lišću

i korenu. Za ekstrakt lišća artičoke potvrđeno je da smanjuje nivo holesterola u krvi. Takođe su i dobri diuretici zbog čega se koriste kod oboljenja bubrega. Preporučuje se i kod ciroze jetre, jer poboljšava protok žuči i funkcije jetre. Deluje blagotvorno i na organe za varenje, uklanjajući gorušicu, osećaj nadutosti, mučnine, povraćanja i bolova u trbuhu. Artičoka ima i snažno antioksidansno delovanje, zbog čega uspešno štiti jetru od toksina i infekcija, a stimuliše i regeneraciju ćelija jetre. Tradicionalno, artičoka se koristi za čišćenje organizma. Tretman se obično sprovodi rano s proleća, ali i posle dugotrajnog uzimanja lekova, koje traje tri do četiri nedelje. Cilj je da se olakša regeneracija jetre koja je opterećena pojačanim metabolizmom i izlučivanjem lekova. Preporučuje se i ljudima koji su profesionalno izloženi negativnom uticaju raznih organskih rastvarača, lakovima, kao i osobama koje imaju alergijske tegobe, uzrokovane različitim sastojcima u hrani i drugim alergenima. Starijim ljudima pomaže naročito kod pojave azotemije, odnosno trovanja toksinima vlastitog organizma koje uzrokuju oboleli bubrezi ili zastoj mokrenja. Korisna je i dijabetičarima jer je siromašna šećerom.
Artičoka se ne preporučuje dojiljama, jer nepovoljno utiče na lučenje mleka. Ne preporučuje se ni osobama kod kojih postoji sumnja na prisustvo kamena u žučnoj kesi i neprohodnost žučnih kanala. Isto se odnosi i na osobe sa osetljivim želucem, oštećenom jetrom ili bubrezima.

VIŠESTRUKO LEČENJE

Preparati artičoke snižavaju nivo povišenog holesterola u krvi delujući istovremeno i na druge važne metaboličke procese u organizmu. Ova biljka snižava loš holesterol, a podiže nivo dobrog. To se postiže usled pojačanbog lučenja žuči, na koju ona takođe deluje, pri čemu jetra pojačava metabolizam pretvarajući holesterol u žučnu kiselinu.
Za razliku od lekova statina, artičoka ne smanjuje sintezu holesterola nego samo povećava njegovu razgradnju. Taj mehanizam je presudan u završnici takozvanog rezervnog transporta holesterola, tokom kojeg se organizam rešava njegovog viška. Hepatobilijarna insuficijencija, odnosno loš protok žuči, često je zanemaren problem, čije su posledice nadutost, opstipacija, tegobe vezane za varenje, kao i povišen holesterola. Nadutost se uglavnom ispoljava posle jela.
Dok se uzimaju preparati na bazi artičoke, treba izbegavati holesterolom bogate namirnice kao što su crveno meso, jaja, masti životinjskog porekla i rafinisana biljna ulja. Artičoka se uzima kao napitak mesec dana tri puta dnevno, a zatim jednom do dva puta dnevno kao “doza održavanja”. Postoje i šumeće tablete i tableta koje se proizvode u dozi od 500 miligrama, koje predstavljaju čist ekstrakt artičoke, pa je dovoljno piti jednu dnevno.





 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Pistaći - Zeleno jezgro za plodnost i dug život

Zeleno jezgro za plodnost i dug život

J. S. J., 10.05.2010 11:05:55
Večernje novosti

Jarkozeleni plodovi pistaća su prava energetska "bomba”, jer sadrže 50 odsto masnoća, 20 odsto belančevina, 20 odsto ugljenih-hidrata, dva odsto vlakana, kalijum, kalcijum, magnezijum i gvožđe. Ovakav sastav čini ih izuzetno lekovitim, pa provereno štite arterije, pomažu probavne procese, a dobra su grickalica za dijabetičare, jer regulišu nivo šećera u krvi.
Pistaći potiču iz južnog Turkestana i već četiri milenijuma gaje se u čitavom Sredozemlju. Postoji nekoliko vrsta, a stabla se dele na muška i ženska (kao kod kivija). Semenka pistaća prekrivena je crveno-smeđom opnom, jezgro je intenzivno zeleno, pa se rado koristi za sladoled. Pistaći su popularni i kao usoljene grickalice i omiljena su dekoracija, naročito u istočnjačkim poslasticama - ratluka, kolača, kremova, voćnih salata.
U srednjoj Aziji veruje se da pistaći produžavaju život, pa se zato ova biljka naziva i drvo života. Na listovima pistaća razvijaju se izrasline izazvane lisnim vašima koje su narodi srednje Azije koristili kao preparate protiv dečjih bolesti, gubitak apetita, dizenterije i groznice. Smola koju luči drvo pistaća koristi se i za lečenje rana i čireva.
Ovi zeleni plodovi blagotvorno deluju i na kardiovaskularni sistem, snižavaju holesterol (dobar su izvor fitosterola, koji je po hemijskoj strukturi vrlo sličan holesterolu), pa tako smanjuju rizik od srčanih oboljenja. Izuzetno su bogati antioksidansom luteinom, kojeg najviše ima u zelenom lisnatom povrću i voću jakih boja. Semenke pistaća prava su riznica kalijuma (koji pomaže

čišćenje organizma), kalcijuma (koji gradi kosti i zube), magnezijuma, fosfora i vitamina C, A, i E. Sadrže i mikroelemente - gvožđe, cink, bakar, mangan, selen i mnogobrojne amino-kiseline. Ipak, pistaći su jako kalorični, 100 grama ima čak 557 kalorija.
Stručnjaci tvrde da su pistaći i dobra preventiva za mnoge vrste kancera, jer jačaju imuni sistem. To posebno važi za rak pluća, jer pistaći sadrže gama-tokoferol, jedan od mnogobrojnih oblika vitamina E koji je poznat po antioksidacionom svojstvu i zaštitnom dejstvu protiv ove vrste kancera. Redovno konzumiranje pistaća povećava apsorpciju gama-tokoferola, što je odlična preventiva.
U narodnoj medicini pistaći se koriste i kao sredstvo protiv bolova u želucu i bubrezima, ali i protiv povraćanja i kašlja. Preporučuju se bolesnicima posle teških i iscrpljujućih operacija. Pistaći su i odličan afrodizijak, tvrde stručnjaci, poboljšavaju kvalitet sperme i pozitivno deluju na plodnost oba pola. Plodovi pistaća pozitivno deluju i na rad mozga i jetre.
Ipak, pistaći su i jaki alergeni, najverovatnije zbog velike koncentracije belančevina, pa prekomerna konzumacija može da izazove osip i alergijske reakcije.

ZA BRZ OPORAVAK

Ljudima koji su preležali teži grip, upalu pluća, anginu ili neku infektivnu bolest preporučuje se sledeća tinktura: 2-3 kašike sitno samlevenih pistaća prelijte sa 1,5 čašom vode i ostavite da odstoji četrdesetak minuta. Uzimajte po dve kašike tri-četiri puta na dan pre jela i brže ćete se oporaviti posle bolesti.





 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Artičoka - biljka izuzetne lekovitosti

Artičoka - biljka izuzetne lekovitosti

Večernje novosti 29.05.2010 14:49



Artičoku (Cynara scolimus) među povrćem smatraju najplemenitijom. Lekovitost biljke poznata je vekovima, a potiče upravo od gorkih sastojaka u lišću i korenu.

Artičoka je dijetalna biljka, bogata vitaminima i mineralima. Cveta od aprila do avgusta, a bere se u junu i julu kada sazru cvetne glavice. Izuzetno je lekovita, s tim što se za spravljanje lekovitih preparata koriste samo listovi. Plavo- ljubičasti i crveno-ljubičasti cvetovi koji se koriste u ishrani nemaju lekovito dejstvo.

Listovi sadrže cinarin, specifična flavonoidna jedinjenja, brojne hidroksi-kiseline. Za njen pomalo opor i gorak ukus zaslužna je taninska kiselina. To je i razlog što pre upotrebe treba da se prokuva u slanoj ili limunom zakiseljenoj vodi. Međutim, treba napomenuti da su njena jedinjenja vrlo osetljiva i sušenjem se raspadaju, zbog čega pravu delotvornost preparati postižu od sveže biljke. Ukoliko baš mora da se suši, onda taj proces treba da bude brz i na povišenoj temperaturi.

Artičoka je bogata kalijumom i fosforom, dok je prisustvo kalcijuma i magnezijuma zastupljenije nego kod većine drugog povrća. Mangan ima posebnu vrednost jer se nalazi u ćelijama jetre, pankreasa, bubrega i kostiju, a učestvuje i u sintezi mukopolisaharida, kao i u sintezi holesterola i masnih kiselina u jetri. Poseduje i obilje vitamina C, A, kao i vitamine B grupe. Sadrži i dosta ugljenih hidrata, zavidnu količinu celuloze i zanemarljive količine masti i belančevina. Lekovitost biljke poznata je vekovima, a potiče upravo od gorkih sastojaka u lišću i korenu. Za ekstrakt lišća artičoke potvrđeno je da smanjuje nivo holesterola u krvi. Takođe su i dobri diuretici zbog čega se koriste kod oboljenja bubrega. Preporučuje se i kod ciroze jetre, jer poboljšava protok žuči i funkcije jetre. Deluje blagotvorno i na organe za varenje, uklanjajući gorušicu, osećaj nadutosti, mučnine, povraćanja i bolova u trbuhu. Artičoka ima i snažno antioksidansno delovanje, zbog čega uspešno štiti jetru od toksina i infekcija, a stimuliše i regeneraciju ćelija jetre. Tradicionalno, artičoka se koristi za čišćenje organizma. Tretman se obično sprovodi rano s proleća, ali i posle dugotrajnog uzimanja lekova, koje traje tri do četiri nedelje. Cilj je da se olakša regeneracija jetre koja je opterećena pojačanim metabolizmom i izlučivanjem lekova. Preporučuje se i ljudima koji su profesionalno izloženi negativnom uticaju raznih organskih rastvarača, lakovima, kao i osobama koje imaju alergijske tegobe, uzrokovane različitim sastojcima u hrani i drugim alergenima. Starijim ljudima pomaže naročito kod pojave azotemije, odnosno trovanja toksinima vlastitog organizma koje uzrokuju oboleli bubrezi ili zastoj mokrenja. Korisna je i dijabetičarima jer je siromašna šećerom.

Artičoka se ne preporučuje dojiljama, jer nepovoljno utiče na lučenje mleka. Ne preporučuje se ni osobama kod kojih postoji sumnja na prisustvo kamena u žučnoj kesi i neprohodnost žučnih kanala. Isto se odnosi i na osobe sa osetljivim želucem, oštećenom jetrom ili bubrezima.

VIŠESTRUKO LEČENJE


Preparati artičoke snižavaju nivo povišenog holesterola u krvi delujući istovremeno i na druge važne metaboličke procese u organizmu. Ova biljka snižava loš holesterol, a podiže nivo dobrog. To se postiže usled pojačanbog lučenja žuči, na koju ona takođe deluje, pri čemu jetra pojačava metabolizam pretvarajući holesterol u žučnu kiselinu.
Za razliku od lekova statina, artičoka ne smanjuje sintezu holesterola nego samo povećava njegovu razgradnju. Taj mehanizam je presudan u završnici takozvanog rezervnog transporta holesterola, tokom kojeg se organizam rešava njegovog viška. Hepatobilijarna insuficijencija, odnosno loš protok žuči, često je zanemaren problem, čije su posledice nadutost, opstipacija, tegobe vezane za varenje, kao i povišen holesterola. Nadutost se uglavnom ispoljava posle jela.
Dok se uzimaju preparati na bazi artičoke, treba izbegavati holesterolom bogate namirnice kao što su crveno meso, jaja, masti životinjskog porekla i rafinisana biljna ulja. Artičoka se uzima kao napitak mesec dana tri puta dnevno, a zatim jednom do dva puta dnevno kao “doza održavanja”. Postoje i šumeće tablete i tableta koje se proizvode u dozi od 500 miligrama, koje predstavljaju čist ekstrakt artičoke, pa je dovoljno piti jednu dnevno.





 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Đumbirom protiv bola

Đumbirom protiv bola

Večernje novosti 08.06.2010 13:35



Začinska biljka đumbir blagotvorno deluje na mišiće smanjujući bol koji se zbog upalnog procesa javlja posle fizičkog naprezanja.

Do ovog zaključka došli su naučnici sa Kineziološkog fakulteta iz Džordžije na osnovu jedanaestodnevnog istraživanja u kojem su jednoj grupi ispitanika svakodnevno davali po dva grama svežeg ili termički obrađenog đumbira, dok je druga grupa stavljena u placebo eksperiment.

Zatim su ispitanici podvrgnuti režimu vežbanja koji izaziva upalu i bol u mišićima. Ispitanici koji su konzumirali đumbir manje su osećali, ili uopšte nisu osećali bol, za razliku od placebo ispitanika.

Na ovaj način proširena je lepeza delovanja đumbira, s obzirom na to da ga ajurvedska i kineska tradicionalna medicina preporučuju kod astme, dijabetesa i mučnine.





 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Učinak pojedinog voća i povrća na zdravlje

Učinak pojedinog voća i povrća na zdravlje

Savremena 09.06.2010 20:50



Plan dobre prehrane podrazumijeva dovoljno voća i povrća koji jelu daju ljepotu, a organizmu zdravlje. Voće i povrće obiluju dragocjenim hranjivim tvarima koje su izrazito povoljne za organizam

ANANAS – Pomaže slabu probavu, te otapa materije koje otežavaju probavu. Liječnici ga preporučuju pretilim osobama koje žele smršaviti.

BADEM
– Otvara apetit. Bademovo mlijeko odlično skida šminku i hrani kožu. Ako imate višak bjelančevina u mokraći trebali biste izbjegavati bademovo ulje.
BANANA – Potiče rast organizma.

BOROVNICA – Uništava bakterije. Ekstrakt borovnice koji se kupuje u apotekama koristi se za očuvanje vida...


BRESKVA – Od sveg voća najbolje održava urednu stolicu. Sok je odličan za njegu lica.


BELI LUK
– Lek je protiv astme, oboljenja dišnog sustava, arterioskleroze i visokog krvnog tlaka.


CRVENI LUK - Koristi se kod prehlade. U jednu šalicu mlijeka prokuhati glavicu crvenog luka. Procijediti, zasladiti i odmah popiti.


DUNJA – Izvanredno djeluje protiv bora. Losion od dunja se lako priprema. Koru od dvije dunje držati potopljene u rakiji (alkoholu) 15 dana. Procijediti i dodati istu količinu ružine vodice.


GROŽĐE – Treba ga jesti ujutro jer bolje djeluje. Obogaćuje organizam mineralnim solima. Svjež sok osvježava i odličan je za ten.


JABUKA – Dobro je sredstvo za obnovu živčanog sustava. Kompot od jabuka koristi se kod loše probave.


JAGODA – Čaj pripremljen od lišća jagode (30 g na litru vode), zaslađen medom, preporučuje se ujutro pušačima. Jači čaj (100g na 1l vode) smanjuje bolove u bubrezima i liječi proljev.
Maska od jagoda čisti ten, otklanja natečenost kapaka. Pravi se ovako: Soku svježih jagoda doda se žlica ružine vodice i pomiješa sa snijegom jednog bjelanjka. Drži se na licu ½ sata i ispire vodom, zatim ružinom vodicom.

KRASTAVAC – Trljanjem krastavcima uklanjati pigmentacijske mrlje s kože.

KROMPIR – Kolutovi ili nariban krumpir se stavljaju na manje opekotine. Sirov nariban se stavlja i protiv natečenih očiju, očnih kapaka i podočnjaka. Izvanredno je sredstvo za čišćenje kože. Voda u kojoj se kuhao krumpir odličan je losion protiv alergijskih promjena na koži.

KRUŠKA – Lijek je protiv upale zglobova.

KUPINA – Sok ili sirup načinjen od kupina odlično je sredstvo za borbu protiv kašlja.

KUPUS
– Ako skuhate kupus u mlijeku dobit ćete napitak protiv bronhitisa. Voda u kojoj je kuhan kupus izvanredna je za kožu. Sok iscijeđen iz glavice svježeg kupusa pomiješan sa dvije žlice šećera otklanja posljedice pijanstva.

LIMUN – Ubija bakcile. Preporučuje se onima koji imaju bolesno srce i jetru. Djelotvoran je kod pročišćavanja probavnog sustava. Otapa masne materije, pa mlađim ženama s masnom kožom popravlja ten, a kod starijih sprječava nastanak bora.

MALINA – Popravlja tek i poboljšava probavu. Lišće maline ima ista svojstva kao i lišće jagoda. Preporučuje se i za ublažavanje kašlja.

KAJSIJA – Preporučuje se intelektualcima jer sadrži elemente koji jačaju živčani sustav.

MRKVA – Neophodna je za zdrav vid, rast i razvoj. Oblozi od mrkve upotrebljavaju se u liječenju čireva. Učinkovita je i u poremećajima mokrenja. Sok od mrkve, pomiješan s narančinim sokom, ako se pije ujutro dobar je za kožu.

NARANČA – Olakšava probavu. Poboljšava krvnu sliku, a koristi se za njegu lica i kože. Dovoljno je kriškom naranče masirati lice. Ostaviti da djeluje pola sata, a zatim lice isprati mlakom vodom.

ORAH – Dobro djeluje protiv glista. Sok od oraha liječi lišajeve. Ako se namažete orahovim lišćem spriječit ćete ujede osa.

PAPRIKA – Kod upale zglobova treba upaljena mjesta trljati paprikom.

PRAZILUK – Voda u kojoj se kuhao praziluk ima diuretična svojstva.

RIBIZLA – Sok i žele od ribizli se preporučuju osobama s oštećenom jetrom. Olakšavaju probavu.

SMOKVA – Protiv loše probave djeluje dobro kompot od smokava.

ŠPINAT – Koristi se kod upale zglobova, reumatizma, bolova u trbuhu ili slabe jetre.

TREŠNJA – Lijek je protiv zatvora. Čaj od peteljki je na glasu kao sredstvo za reguliranje mokrenja.

ZELENA SALATA
– Treba je jesti da bi se spriječile neuroze. Poboljšava san. Protiv nesanice se može upotrebljavati i u obliku čaja.





 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Svež ananas uklanja modrice

Svež ananas uklanja modrice

CDC/JS | 15. 06. 2010. - 00:02h | Foto: Shutterstock| Blic Online


Naglo ste ustali ili ste napravili nezgodan pokret i jako ste se udarili. Naravno, ubrzo se pojavljuje modrica. Svako od nas je makar jednom u životu dobio taj ljubičasti ukras koji, naravno, nikoga ne krasi. Šta da preduzmete da bi vam modrica što pre prošla?

47314_svmodrica-foto-shutterstock_f.jpg


Prvo što možete da uradite jeste da čim se udarite stavite na bolno mesto običan hladan oblog. Uzmite iz zamrzivača kocku leda i umotajte je u gazu ili neku drugu tanku tkaninu. Poslužiće i obična plastična flašica napunjena veoma hladnom vodom ili paketić smrznutog povrća ili mesa, obavezno uvijen u peškirić. Led se stavlja oprezno, s prekidima na svakih pet minuta da biste izbegli promrzline tkiva. Hladni oblozi se stavljaju u trajanju od pola sata. Led ne smiruje samo bol, već i usporava protok limfe i krvi kroz krvne sudove, pa se sprečava obrazovanje hematoma. Nakon 30 minuta hladni oblozi gube dejstvo, pa možete da namažete udareno mesto gelom tipa "hepatrombin" ili kremom na bazi nevena ili bokvice.

Hladni oblozi treba da spreče stvaranje modrice, ali ako niste bili u mogućnosti da primenite taj metod i hematom se već rascvetao, vreme je za tople obloge, masažu i trljanje bolnog mesta pošto zagrevanje doprinosi resorpciji već formiranog krvnog podliva.


Drugog dana posle udarca na svaka dva sata mažite modricu bilo kojom kremom ili gelom protiv hematoma. Običan list kupusa, zasečen na nekoliko mesta i blanširan, poslužiće kao odličan oblog, koji ublažava bol i smanjuje otok.

Efikasno dejstvo ima i komadić svežeg ananasa. To voće sadrži ferment koji ubrzava resorpciju hematoma. Ananas nije nešto što ima svako domaćinstvo, ali će se zato običan krompir naći u svakoj kuhinji. Skuvajte sa korom jedan krompir, zatim ga oljuštite i izgnječite, dodajte mu malo meda i obične vode i tu kašicu stavite na modricu. Dobro je i obično sirće, kojim se natopi komad vate i premazuje bolno mesto više puta dnevno. Pratite kako izgleda modrica: u početku je se to mesto jako zacrveni, zatim prelazi u ljubičastu boju, pa plavu, žutozelenu i najzad žutu, koja će na kraju sasvim da izbledi i nestane. Ako posle udarca podliv ne menja boju, već tamni, to je znak infekcije pa je potrebno da što pre odete kod lekara.


Zanimljivo je da se kod nekih ljudi čak ni posle jakog udarca ne pojavljuju modrice, dok je nekima dovoljno da se očešu o tvrd predmet pa da im izbije hematom. Često se ljubičasti podlivi javljaju kod starijih osoba zato što im je s godinama koža tanja, a krvni sudovi slabiji. Ali taj problem se sreće i kod mladih ljudi, naročito ako su pušači ili često uzimaju preparate za razređivanje krvi, kao što je aspirin.


Sklonost ka modricama imaju i osobe koje ne unose dovoljno vitamina C. Njima se savetuje više voća i povrća i redovno uzimanje mulitivitamina. Koža je podložnija modricama i ako je dugotrajno izlažemo suncu.


Ako vam često izbijaju modrice koje ne prolaze ni posle tri sedmice, obratite se obavezno lekaru: moguće je da imate slabe krvne sudove pa je potrebno da razmislite o načinima da sprečite pojavu vena na nogama ili kapilara na licu.
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Krastavac - hrana i lek

Krastavac - hrana i lek

Sheportal
18.06.2010 16:59




Krastavac je jednogodišnja biljka iz porodice bundeva, ima puzavu stabljiku koja puže tlom, a plod je duguljasta boba

Od nekoliko stotina sorti u nas se najviše uzgajaju delikates, senzacija, carigradski dugi krastavci, a od sorti s kratkom bobom u nas se mnogo uzgaja francuski kornišon, koji se i industrijski priprema u staklenim bocama (poznati kiseli krastavci). Biljka je podrijetlom iz Azije, ali je zbog svoje višestruke namjene rasprostranjena gotovo u cijelom svijetu. Plod, čija je površina pokrivena »bradavicama« s bijelim ili crnim bodljastim izraštajima, može biti različite veličine i oblika, a prema težini varira od nekoliko dekagrama do kilograma. U prehrani se upotrebljavaju pretežno fiziološki nedozreli plodovi u svježem ili prerađenom stanju. Zbog dosta niske kalorične vrijednosti (120 do 150 cal/kg) krastavac je pogodan za dijetalnu prehranu. U plodovima je najviše zastupljena voda, jer ima svega oko četiri posto suhe materije.
U plodu krastavca ima bjelančevina, masti, ugljikohidrata, vitamina B1 i B2, vitamina C, kalcija i željeza. U novije vrijeme poznato je da krastavac ima u sebi kalija i joda. Posebnu prehrambenu vrijednost krastavaca čini bogata lepeza fermenata koji pomažu probavi, a plodu daju svjež i ugodan okus.

Kako ga jesti?

Prije uporabe krastavac treba samo dobro oprati, a jede se zajedno sa zelenom korom u kojoj je najveći dio korisnih tvari. Plod treba čuvati na prohladnom mjestu i upotrijebiti ga drugi dan poslije branja, jer već trećeg dana gubi velik dio hranjivih vrijednosti. U nekim krajevima Hrvatske (kao i drugdje u Europi), krastavci se jedu kao osvježavajući plodovi bez ikakva dodatka.

U salatu od krastavaca ne treba dodavati sol i ocat, jer ti začini negativno djeluju na mineralni sastav ploda. Osvježavajuće djeluje salata začinjena vrhnjem, te crvenim ili bijelim lukom.
U narodnoj medicini krastavci se kao hrana koriste »za liječenje šećerne bolesti«, a znanost je potvrdila da imaju i kemijske tvari čija je struktura nalik na inzulin. Od sjemenaka iz krastavaca pravi se čaj koji pomaže u liječenju bubrega, a također pospješuje odstranjenje mokraće i mokraćne kiseline iz organizma. Čaj se priprema tako da se sjemenke izvade iz zrelih krastavaca, operu i dobro osuše, a potom se mala žlica sjemenki kuha šest do osam minuta u dva decilitra vode.





 
Natrag
Top