Koristite zastareli pregledač. Možda neće pravilno prikazivati ove ili druge veb stranice. Trebali biste nadograditi ili koristiti alternativni pregledač.
Celer (lat. Apium graveolens) je svima poznata biljka s posebnim nutritivnim i ljekovitim svojstvima.
Postoji u divljem i pitomom obliku, a oba su ljekovita.
Celer je povrće poznato od davnina, tako da je njegovo lišće pronađeno i u Tutankamonovoj piramidi koja datira iz 1323. godine prije Krista.
Koristili su ga u antičkoj Grčkoj, a čak se spominje u Ilijadi i Odiseji.
U prošlosti su ga ljudi uzgajali zimi i smatrali su da jača organizam, dok su njegove sjemenke korištene za olakšanje boli.
Danas se uglavnom koristi kao začin ili kao prilog, a njegova ljekovitost potvrđena je brojnim istraživanjima.
Bogatstvo vitamina bez kalorija
Celer je niskokalorično povrće sa svega 16 kalorija na 100 grama.
Sadrži sve vitamine B kompleksa, vitamin C, vitamin A, vitamin E, minerale, kalcij, natrij, alkaloid apiin, asparagin, eterična ulja.
Osim poznatih antioksidanata poput C vitamina, celer sadrži i mnoge druge ljekovite spojeve koji štite od oštećenja stanica, krvnih žila i unutarnjih organa.
Posebno treba istaknuti vitamin K koji je bitan za zgrušavanje krvi, zdravlje kostiju i krvnih žila te stvaranje energije.
100 grama celera sadrži:
0 g masti
1 g proteina
5 g vlakana
5 mg vitamina K (33 % RDA)
36 mg folne kiseline (9 % RDA)
22 mg vitamina A (9 % RDA)
263 mg kalija (8 % RDA)
1 mg vitamina C (5 % RDA)
40 mg kalcija (4 % RDA)
0.08 mg vitamina B6 (4 % RDA)
Ljekovito djelovanje celera
Ljekovite su tvari najviše sadržane u sirovom, svježe istisnutom soku iz korijena, listova i stabljike celera.
Jedenjem celera ili pijenjem soka, njegova eterična ulja djeluju antibakterijski i dezinficirajuće.
Celer pomaže zdravlju mokraćnog sustava i stimulira rad bubrega, te ima brojne ljekovite dobrobiti za vaš organizam.
1. Snižava i regulira krvni tlak
Celer se za snižavanje krvnog tlaka u azijskim kulturama koristi već više od 200 godina.
Farmakolog William J. Elliott, ponukan iskustvom vijetnamskog studenta čiji je otac izliječio krvni tlak celerom, odlučio je to znanstveno potvrditi.
Napravio je studiju na životinjama koja je otkrila da se sistolički tlak i kolesterol smanjuju za 14% tijekom konzumiranja celera samo nekoliko tjedana.
Dr. Elliott smatra da celer snižava tlak djelovanjem na hormon stresa zbog čega se posebno preporučuje ljudima kojima imaju problem na psihičkoj bazi.
Celer sadrži i ftalide, spojeve koji djeluju opuštajuće na krvne stijenke i blago diuretički što također blagotvorno utječe na visoki tlak.
Za tretman visokog tlaka preporučuje se dnevno pojesti 4 stapke celera.
2. Uništava stanice raka
Među brojnim smjernicama u borbi protiv raka, jedno je sigurno – sirovo povrće je top namirnica za svaku vrstu liječenja.
Celer je jedno od najboljeg povrća protiv raka, posebno za rak želuca.
Sadrži 18 različitih skupina antikancerogenih spojeva, među kojima su i ftalidi i poliacetileni, koji neutraliziraju karcinogene, naročito iz cigareta.
Nova istraživanja upućuju da konzumacija 2 - 3 stapke celera barem 2 puta tjedno može smanjiti rizik od raka pluća za 60 posto!
Ženama koje su unosila puno apigenina sadržanog u celeru, rizik od raka dojke smanjio se za 19, a jajnika za 20 posto.
Njegovo ljekovito djelovanje zabilježeno je i kod brzorastućih tumora dojke.
Celer uspješno potiskuje gene koji su povezani s rastom raka, a istovremeno smanjuje rasprostranjenost krvnih žila oko tumora, zbog čega dolazi do odumiranja kancerogenih stanica.
Sok od celera jedan je i od glavnih sastojaka svjetski poznate Breussove terapije gladovanja protiv raka.
Svoj način liječenja zamislio sam ovako - crveni sok od cikle nesumnjivo je dobro sredstvo protiv raka, ali samo od tog soka ne može se živjeti. Tako sam zbog karotena dodao mrkvu, zbog fosfora celer, kao i sokove od rotkve i krumpira za bolji rad jetre – kaže Breuss.
3. Štiti od infekcija urinarnog sustava
Celer smanjuje razine mokraćne kiseline i stimulira proizvodnju urina.
Koristan je u borbi protiv bakterijskih infekcija probavnog i reproduktivnog sustava.
Može pomoći protiv bolesti mjehura, bubrega i reproduktivnih organa.
U studijama je dokazano da smanjuje razmnožavanje bakterija i čisti organizam od toksina.
Tako potiče imunitet i sprečava bakterijske infekcije.
Mučite li se s čestim upalama, redovito konzumirajte sok od celera.
4. Smanjuje rizik od čira na želucu
Provedena su istraživanja kako celer djeluje protiv čira na želucu i na aktivnost bakterija koje ga uzrokuju.
Otkriveno je da 300 mg ekstrakta celera na kilogram težine ispitanika smanjuje lezije na želucu za visokih 91 - 95 posto.
Također je ustanovljeno i da ulje celera snažno djeluje protiv Escherichije coli, te umjereno protiv Pseudomonas aeruginosa i Staphylococcus aureus.
Kod čira se preporučuje svakodnevno piti svježi sok od celera i jesti svježi plod.
5. Liječi artritis i smanjuje bolove
Ekstrakt celera ispitan je kao sredstvo protiv bolova u mišićima i kod artritisa.
Tijekom studije koja je trajala 12 tjedana, ispitanici oboljeli od osteoartritisa, osteoporoze ili gihta dobivali su 34 mg ekstrakta celera 2 puta dnevno.
Svaki od ispitanika patio je 10-ak godina od bolova i imao ograničenost pokreta koja mu je otežavala svakodnevicu.
Nakon 3 tjedna tretmana, djelu ispitanika bol se smanjila za 68 - 100 posto. Naknadno je do osjetnog poboljšanja došlo i kod drugih.
U jednoj drugoj studiji korištene su veće doze od 75 miligrama. To se pokazalo još učinkovitijim, posebno za oboljele od gihta.
Nuspojave nisu zabilježene.
6. Pomaže pri mršavljenju
Zbog niskog udjela kalorija i blagog diuretičkog djelovanja, celer je odličan kao grickalica između obroka koja pomaže pri mršavljenju.
Opskrbljuje organizam važnim nutrijentima koji reguliraju metabolizam masti.
Veliki udio vlakana pomaže u regulaciji tlaka i šećera u krvi, čime celer smanjuje potrebu za prejedanjem.
Visoki udio vode u celeru pomaže boljem osjećaju sitosti.
Recepti s celerom
Kuhani celer
Kuhajte cijeli celer 15 minuta.
Prokuhani celer se koristi kao napitak koji pomaže kod zadržavanja vode, kao i za mršavljenje. Pijte ga nekoliko puta dnevno.
Ako patite od zimnice, procijedite ovu tekućinu u lavor i namačite ruke ili noge 15 minuta. Ponovite 3 puta, zagrijte vodu svaki put prije kupke.
Isti recept možete koristiti i za ispiranje vlasišta od peruti.
Mješavina protiv grlobolje
U šalici tople vode pomiješajte kap eteričnog ulja celera i malo morske soli.
Grgljajte jednu minutu 3 puta dnevno.
Kupka protiv nervoze
U kadu s toplom vodom dodajte 8 kapi eteričnog ulja celera. Provedite u kadi 10 minuta.
Napomena:
Celerov sok ne smiju uzimati trudnice zato što ima jako abortivno djelovanje.
Uvijek birajte organski celer jer konvencionalno uzgojen celer spada među povrće najzagađenije pesticidima.
Blitva (lat. Beta vulgaris subsp. cicla) je tamnozeleno lisnato povrće iz porodice lobodnjača među koje spadaju i cikla i špinat.
Potječe s Mediterana, a danas je čest gost u povrtnjacima diljem svijeta.
U Hrvatskoj je uzgoj ovog povrća najrašireniji na području Dalmacije.
Blitva je izuzetno cijenjena još od davnih vremena, o čemu govore i Aristotelovi zapisi iz 4. stoljeća prije Krista.
Još u doba starih Grka i Rimljana prepoznate su njezine ljekovite moći te je smatrana čudotvornom biljkom.
Uzgaja se zbog izuzetno hranjivog lišća, dok se njezin korijen smatra manje vrijednim i rjeđe se upotrebljava.
Energetska i nutritivna vrijednost
Blitva u svom lišću krije brojne nutritivno vrijedne tvari zbog čega se smatra zaista moćnom namirnicom.
Gotovo da nema vitamina ili minerala koji nisu u većoj ili manjoj mjeri sadržani u ovom povrću.
Prema tvrdnjama stručnjaka u blitvi je prisutno oko 13 različitih antioksidansa, od koji se posebno ističu alfa i beta-karoten, lutein, zeaksantin i kolin.
Ovo je jedna od rijetkih namirnica koja termičkom obradom ne gubi svoje vrijednosti.
Naime, za razliku od drugog povrća ili voća, količina nutrijenata u blitvi se čak i povećava nakon procesa termičke obrade.
U jednoj porciji lišća blitve u značajnim količinama su dostupni i vitamini K, A, E i C te minerali magnezij, mangan, kalij i željezo.
U nešto manjem postotku prisutni su riboflavin, tiamin, niacin, pantotenska kiselina, vitamin B6, kalcij, fosfor, cink i selen.
Blitva je odličan izvor folne kiseline zbog čega se konzumacija ovog povrća posebno preporučuje trudnicama i dojiljama.
Bogata je i klorofilom koji ima višestruke koristi za ljudski organizam.
Zdravstvene dobrobiti blitve
Blitva je bogat izvor korisnih tvari koje hrane vaš organizam i doprinose njegovoj ljepoti i zdravlju.
Donosimo vam 7 zdravstvenih dobrobiti ovog čudesnog povrća.
1. Štiti od osteoporoze
Vitamin K te minerali kalcij i magnezij brinu o zdravlju i snazi kostiju.
Vitamin K1 sprečava prekomjernu aktivaciju osteoklasta, stanica koje razgrađuju koštano tkivo. Osim toga, vitamin K1 se u crijevima pretvara u vitamin K2, koji potiče aktivaciju osteokalcina, najvažnijeg ne-kolagenskog proteina u koštanom tkivu. Osteokalcin je osobito važan jer usmjerava molekule kalcija prema kostima.
Znanstvena istraživanja potvrđuju da su niske razine vitamina K u direktnoj vezi s pojavom osteoporoze.
2. Čuva zdravlje očiju
Blitva sadrži velike količine beta-karotena koji je višestruko koristan za zdravlje očiju.
Prema tvrdnjama stručnjaka ovaj vitamin doprinosi smanjenju rizika od pojave makularne degeneracije, glaukoma, noćnog sljepila i drugih poremećaja vida.
Karotenoidi, lutein i zeaksantin također štite oči.
Lutein se smatra vrlo dobrim zaštitnikom od štetnog djelovanja UV zraka.
Smanjuje rizik od degeneracije oka, štiti osjetljivo tkivo rožnice i sprečava razvoj očne mrene.
3. Pomaže u mršavljenju
Blitva je vrlo dobar saveznik u mršavljenju i održavanju vitke linije.
Ovo povrće ima malo kalorija, a njegova prednost je obilje dijetalnih vlakana.
Vlakna usporavaju apsorpciju masti i ugljikohidrata te daju osjećaj sitosti.
Istovremeno, blitva je prepuna hranjivih tvari i fitonutrijenata koji će se pobrinuti da vaš organizam tijekom dijete dobije sve što mu je potrebno za optimalno zdravlje.
4. Smanjuje rizik od razvoja dijabetesa
Poznato je da su dijetalna vlakna izuzetno korisna u prevenciji i kontroli dijabetesa tipa 2.
Vlakna usporavaju apsorpciju nutritivnih spojeva, što doprinosi održavanju stabilne razine šećera na dulje vrijeme.
Istraživanja su potvrdila da vlakna također pomažu smanjiti glikolizirani hemoglobin kod pacijenta koji su već oboljeli od ove bolesti.
5. Sprečava Alzheimerovu bolest
Zbog svojih antioksidativnih svojstava, vitamin K može spriječiti odumiranje živčanih stanica, koje je posljedica oksidativnog stresa.
Prema mišljenju znanstvenika niske razine vitamina K povezane su s razvojem Alzheimerove bolesti, što je potvrdila i studija provedena na sveučilištu University of North Carolina.
Vjeruje se da uzimanje većih količina vitamina K može djelotvorno prevenirati ovu bolest.
6. Štiti zdravlje srca i krvnih žila
Blitva sadrži nutrijente koji povoljno utječu na kardiovaskularno zdravlje.
Istraživanja su pokazala da ljudi koji ne unose dovoljne količine kalcija, magnezija i kalija imaju veću vjerojatnost od pojave visokog krvnog tlaka.
Smatra se da ovi minerali potiču otpuštanje natrija iz organizma te tako doprinose širenju arterija i snižavanju povišenog krvnog tlaka.
Važno je napomenuti da uzimanje tih minerala u obliku suplemenata ne daje iste zdravstvene dobrobiti kao kada se oni unose putem hrane.
Prema studiji objavljenoj 2013. godine u časopisu British Journal of Clinical Pharmacology, blitva višestruko doprinosi zdravlju krvnih žila - smanjuje krvni tlak, potiče cirkulaciju, sprječava agregaciju trombocita i disfunkciju endotela.
7. Smanjuje rizik od raka
Vitamin K prisutan u lišću blitve povezuje sa smanjenim rizikom od razvoja raka prostate, debelog crijeva, dojke i jetre.
Blitva je dobar izvor beta karotena koji se u organizmu pretvara u vitamin A.
Osim što čuva zdravlje očiju, ovaj vitamin je i snažan borac protiv oksidativnih oštećenja, poznatih uzročnika raka.
Blitva sadrži i klorofil, koji je vrlo učinkovit u blokiranju heterocikličkih amina (HCAs) - spojeva koji nastaju tijekom pripreme hrane na vrlo visokim temperaturama (primjerice prženjem ili roštiljanjem).
Kupovina i čuvanje blitve
Prilikom kupovine ovog povrća obratite pažnju na njezin izgled i kvalitetu.
Lišće blitve ne smije biti uvenulo i treba imati izraženu tamnozelenu boju.
Stabljika mora biti tvrđa i ne smije na krajevima biti smeđa jer je to znak truljenja.
Blitvu možete čuvati u hladnjaku tri do četiri dana. Umotajte je u plastičnu vrećicu te je pohranite u hladnjak.
Imate li blitvu u svom povrtnjaku, ne dozvolite da propadne. Zamrznite je bez straha da će biti manje ukusna.
Naime, blitva je jedno od povrća koja procesom zamrzavanja gotovo u potpunosti zadržava svoj okus.
Zamrznite je tako da listove najprije blanširate u vreloj vodi (oko 2 minute), a zatim ih ohladite i spremite u zamrzivač u cijelosti ili pak sitno narezane, ovisno o tome kako ćete ih pripremati.
Maca, prirodna vijagra
Čudotvorna biljka osvaja peruanska polja. Ublažava simptome menopauze i hormonskih poremećaja, jača polnu moć i otklanja hronični umor
BILjKA maca (čita se maka), botaničkog naziva Lepidium meyenii sadrži hormonske spojeve, koji podstiču cirkulaciju u području karlice, a utiče i na proizvodnju hormona testosterona i estrogena, pa se naziva i prirodna vijagra.
Maca se još naziva i peruanski koren. To je vrlo otporna biljka, crvenkastog korena sličnog rotkvici. Koren mace obično se suši i uskladišten može trajati sedam godina. Maca jača snagu, libido i povećava plodnost. Zbog povećane potražnje, u Peruu je svake godine sve više površina pod ovom biljkom. Razmnožava se semenom. Nakon setve počinje klijati u roku od pet dana. Sazreva za osam meseci.
Maca ublažava simptome menopauze i hormonskih poremećaja, leči sterilitet kod mukaraca, jer povećava proizvodnju i pokretljivost spermatozoida. Jača polnu moć i otklanja hronični umor. Maca se ne sme konzumirati za vreme trudnoće i dojenja. Na tržištu se može naći u obliku praha, kapsula ili sveža.
Dud - prirodni lijek na dohvat ruke Dud ili murva je pomalo zaboravljeno, ali ukusno voće, koje raste pojedinačno posađeno ili samoniklo.
U našim krajevima nalazimo crnu, crvenu i bijelu sortu, dok ih u svijetu postoji oko sto. Od svih je sorti najaromatičniji crni dud. Ovaj plod raste na istoimenom listopadnom stablu iz porodice Morus, čije je lišće poznato kao hrana dudovog svilca.
Vergilije je za dud napisao da je najpametnija biljka, jer zadnja propupa čekajući toplo vrijeme. Nekoć je u dolini Neretve drvo duda bilo jako cijenjeno za izradu bačvi. Dud se uzgaja i radi pribavljanja svile od dudovog svilca.
SASTAV I LJEKOVITOST DUDA
Plodovi duda sadrže slobodne organske kiseline (limunska i jabučna), vitamine C, B, K, A, i E, željezo, kalij, mangan i magnezij, pektine i druge korisne tvari.
Posjeduju veliku količinu antioksidansa antocijanina.
Stručnjaci tvrde da dud zaslužuje biti uvršten u superhranu, jer sprječava starenje organizma i pomaže kod mnogih bolesti.
U liječenju se koriste plodovi, listovi i kora.
CRNI DUD
Ljekovita svojstva crnog duda zaista su brojna.
Crni dud se u narodnoj medicini koristi protiv upale mokraćnih kanala, bolesti usne šupljine i grla, epilepsije, depresije, nesanice, vrtoglavice te kod ugriza buba i zmija.
Svježi nedozreli dudovi primjenjuju se protiv proljeva, a zreli kao blag laksativ.
Njihov sok dobar je i za lakše iskašljavanje, znojenje i mokrenje te za ispiranje kod upala grla i usta.
List crnog duda poznati je pučki lijek za snižavanje i regulaciju šećera u krvi pa se često primjenjuje u čajnim mješavinama za dijabetes.
BIJELI DUD
Bijeli dud ima veliku primjenu u kozmetici.
Nalazi se u sastavu mnogih kozmetičkih preparata za izbjeljivanje kože, uklanjanje mrlja i pjega, jer sadrži inhibitore koji smanjuju sintezu melanina.
Također se upotrebljava u sastavu preparata protiv starenja kože, za tretman kože oko očiju, za toniziranje i čišćenje lica.
U liječenju se koristi slično kao i crni dud.
Zabilježeno je i da djeluje kod artritisa, očnih bolesti, slabosti organizma i za opuštanje nervnog sustava.
Po Jonathanu Hartwellu, autoru knjige “Biljke protiv raka”, sok bijelog duda može pomoći kod tumora grla.
Ako ste u prilici, jedite obje vrste duda, jer ćete od njih izvući brojne blagodati.
KORA DUDA
Još od vremena Dioskorida gorka kora korijena duda koristi se kao lijek protiv crijevnih parazita, naročito trakavice.
Kora liječi bolesti crijeva, želuca, dispepsiju te pomaže kod trovanja hranom, alkoholom i gljivama.
Prah dobiven od kore duda upotrebljava se izvana u obliku melema za brže zarastanje rana, a uvarak od kore pije se protiv povišenog krvnog tlaka.
Ljekovita svojstva duda:
pomlađuje organizam
tjera parazite
regulira razinu šećera u krvi
smanjuje rizik od degenerativnih bolesti
jača bubrege
čisti jetru
pomaže kod zatvora
poboljšava krvnu sliku
ublažava simptome gripe i prehlade
pomaže kod trovanja hranom, alkoholom, gljivama
sprječava nastanak sijedih vlasi
ubrzava zarastanje rana
koristi se protiv visokog tlaka
PRIPRAVCI OD DUDA
Plodovi duda i kora skupljaju se od lipnja do kolovoza, a lišće u proljeće.
Drvo ne napadaju nikakvi nametnici ni bolesti, tako da je riječ o ekološkim plodovima.
Bobice se mogu jesti svježe ili sušiti.
U kulinarstvu dud se koristi kao bilo koje drugo voće – od njega možete napraviti sok, džem, sladoled, umak, koristiti ga za pripremu deserta i kolača.
Čaj od lista crnog duda za dijabetes
Prelijte 50 grama lišća duda s pola litre kipuće vode i ostavite na deset sati. Procijedite i pijte tijekom dana.
Sirup protiv vrućice, upale i zatvora
Kilogram bobica crnog duda stavite u pola litre vode i dodajte dvije žlice jabučnog octa. Ostavite da odstoji 24 sata.
Idući dan pomiješajte smjesu s kilogramom smeđeg šećera ili drugim prirodnim sladilom po vašoj želji (stevija, med, javorov sirup) i kuhajte do željene gustoće.
Ulijte u sterilizirane boce i pijte nekoliko puta na dan razrijeđeno s vodom.
Napomena: Nemojte pretjerati s konzumiranjem plodova duda, jer mogu izazvati halucinaciju i probavne tegobe.
Neke vrste povrća koje su ranije bile ređe sada su postale pomodne. Nesumnjivo je da su brokoli, karfiol, kelj, prokelj, batat i sl. zdravi. Međutim, iznenadićete se koliko je zdravo naše svakodnevno povrće, koje imate na svakoj tezgi po stvarno niskim cenama…
Kupus. Njegova niska cena vas možda zavara, pa pomislite da i nije posebno zdrav. Kupus, međutim, sadrži obilje biljnih vlakana i vitamina C; a cela šolja seckanog kupusa ima samo 22 kalorije. Kupus sadrži glukozalinate, supstance koje se u organizmu razlažu na određeni broj jedinjenja koja su povezana sa smanjenim rizikom od raka (po tvrdnjama američkog Nacionalnog instituta za rak). A ukiseljeni kupus predstavlja jedan od najboljih izvora probiotika.
Šargarepa. Njena narandžasta boja ukazuje na obilje karotinoida, biljnih supstanci koje su povezane sa smanjenim rizikom od raka i očnih oboljenja. Jedna šargarepa srednje veličine sadrži 205% od preporučenog dnevnog unosa vitamina A, priličnu količinu vitamina C, 1,5 g biljnih vlakana – a samo 25 kalorija. Možete ih jesti i sirove, ali neka istraživanja ukazuju da možete iskoristiti više hranljivih materija iz šargarepe (posebno vitamina rastvorljivih umastima) ako je skuvate i priredite sa malo ulja (maslinovog, na primer).
Peršun. Prilično potcenjeno povrće – obično se dodaje po pregršt u supu, a i to malo neki izvade viljuškom, pošto im se ne sviđa. Međutim, peršun je veoma bogat vitaminima i mineralima, uključujući folat (prirodni oblik vitamian B9), za koji su neka istraživanja utvrdila da smanjije rizik od srčanih oboljenja, pored toga što je značajan za zdravlje trudnica i ploda.
Crni luk. Značajno potcenjen u odnosu na beli luk. Često se koristi samo da da ukus nekom jelu ili salati. Međutim, luk je bogat kvercetinom, supstancom koja pomaže sniženju krvnog pritiska, ublažavanju disajnih tegoba i alergija. Pored toga, sadrži i dosta vitamina C.
Smrznuti grašak. Iznenadiće vas, ali on nije ništa lošiji od svežeg, čak naprotiv. Ako sveži grašak stoji nekoliko dana, on počinje da gubi nutritivnu vrednost. A za hladnjače, grašak se zamrzava neposredno po branju, tako da je, na primer, sveži grašak koji je stojao tri dana već manje hranljiv od smrznutog.
Grašak je bogat kvalitetnim biljnim proteinima – pola šolje sadrži 2,8 g. (Možda niste znali, skupe proteinske štangle sadrže upravo taj protein graška, pored još nekih.) Osim toga, ista mera graška sadrži 2,5 g biljnih vlakana, i pristojne količine vitamina A i C.
Krompiri. Ovo povrće je potpuno potcenjeno u pogledu hranljive vrednosti. Kad se ispeku u rerni ili skuvaju, krompiri su izuzetno zdravi. Jedan srednji krompir sadrži više kalijuma nego banana, plus podosta vitamina C i B6. Pri tome, ima samo 100 kalorija. Problem sa krompirom nastaje kada se on prži na nezdravim mastima, kao što su trans-masti ili rafinisana biljna ulja. Kad upije značajnu količinu tih nezdravih masnoća, od zdrave namirnice krompir se pretvara u nezdravu. Dakle, ako hoćete zdrav krompir, ispecite ga u rerni u ljusci i poslužite prelivenog sa malo kvalitetnog maslinovog ulja.
Rotkve. Sadrže podosta vitamina C i biljnih vlakana. Takođe, bogate su fitosterolima, biljnim materijama koje pomažu razlaganje masti i mogu da pomognu u regulisanju holesterola. Najbolje su sveže. Možete ih narendati kao dodatak u bilo koju salatu.
Kesten Liječi Čak 13 Bolesti: Plod Koji Čuva Srce I Bubrege, Pun Magnezijuma I Vitamina C!
Sezona opadanja lišća donosi nam plod koji je veoma zdrav i vrijedan kada su u pitanju hranljive materije, minerali i vitamini. S jeseni, kesten postaje jedna od najčešćih poslastica i sastojaka jela.
Kao i drugi orašasti plodovi, i kesten sadrži masti, ali u puno manjoj količini. Ne goji i sadrži vitamine koji će odlično djelovati na organizam. Zdrava količina kestena na dan, kako biste mogli da dobijete sva njegova pozitivna svojstva, jeste 85 grama.
Hranljiva svojstva kestena
Kesten sadrži samo gram masti i manje od 70 kalorija na 30 grama. Sadrži i vitamin C, što ga čini posebnim orašastim plodom. Dnevna doza od 85 grama kestena sadrži čak 45% dnevnih potreba organizma za vitaminom C.
Plod kestena bogat je folatima, što je inače karakteristika zelenog lisnatog povrća. U njemu ćete osim vitamina C pronaći i vitamine B1, B2 i B6 i folnu kiselinu. Ona je zaslužna za formiranje crvenih krvnih zrnaca i za sintezu DNK. Ovo je hrana dobra za trudnice, jer sprječava pojavu anomalija kod fetusa.
Jedući kestenje, u organizam ćete unijeti i važne materije poput vlakana, magnezijuma, bakra, mangana, kalcijuma, gvožđa, cinka i kalijuma.
Unosom kestena, vlakna će pomoći da se smanji nivo holesterola. Od kestena može da se pravi i brašno i pire, jer je, kao i lješnik i badem, bez glutena. S druge strane, ima veći procenat skroba, zbog čega je sličniji krompiru i kukuruzu.
Kesten kao lijek
Ovaj plod možete da jedete skuhan, pečen, kao pire ili pripremljen u čaju. U bilo kojem obliku, osjetićete njegov zanimljiv ukus i dobiti sve nutritivne vrijednosti.
Čaj od kestena
Kestenje je poznato po tome što pomaže kod probavnih i bubrežnih tegoba. Čaj od kestena pomaže kod simptoma astme i bronhitisa.
Divlji kesten za vene
Bitno je znati razlikovati divlji od domaćeg kestena, jer divlji nije za jelo. Bez obzira na to, od njega se prave razne tinkure i kreme, jer je i on veoma ljekovit. Divlji kesten kao lijek koristi se kod problema s proširenim venama i popucalim kapilarama, kod hemoroida, bolnih menstruacija i uvećane prostate.
Kesten čuva srce
U kestenu se nalazi visok nivo mono-nezasićenih masti, kao što su oleinska i palmitinska. One štite kardiovaskularni sistem i pomoći će, uz vlakna u kestenu, da se snizi nivo holesterola.
Izbacuje višak vode
Kesten ima svojstvo da izbacuje vodu iz organizma, pa time pomaže kod bubrežnih i želudačnih tegoba. Pomoći će pri cirkulaciji i protoku hrane kroz crijeva, kao i vode.
Djeluje protivupalno
Zbog svojih protivupalnih svojstava, kesten je idealna namirnica za ljude koji pate od artritisa i reume.
Kesten liječi čak 13 bolesti: Plod koji čuva srce i bubrege, pun magnezijuma i vitamina C!
Sezona opadanja lišća donosi nam plod koji je veoma zdrav i vrijedan kada su u pitanju hranljive materije, minerali i vitamini. S jeseni, kesten postaje jedna od najčešćih poslastica i sastojaka jela.
Kao i drugi orašasti plodovi, i kesten sadrži masti, ali u puno manjoj količini. Ne goji i sadrži vitamine koji će odlično djelovati na organizam. Zdrava količina kestena na dan, kako biste mogli da dobijete sva njegova pozitivna svojstva, jeste 85 grama.
Hranljiva svojstva kestena
Kesten sadrži samo gram masti i manje od 70 kalorija na 30 grama. Sadrži i vitamin C, što ga čini posebnim orašastim plodom. Dnevna doza od 85 grama kestena sadrži čak 45% dnevnih potreba organizma za vitaminom C.
Plod kestena bogat je folatima, što je inače karakteristika zelenog lisnatog povrća. U njemu ćete osim vitamina C pronaći i vitamine B1, B2 i B6 i folnu kiselinu. Ona je zaslužna za formiranje crvenih krvnih zrnaca i za sintezu DNK. Ovo je hrana dobra za trudnice, jer sprječava pojavu anomalija kod fetusa.
Jedući kestenje, u organizam ćete unijeti i važne materije poput vlakana, magnezijuma, bakra, mangana, kalcijuma, gvožđa, cinka i kalijuma.
Unosom kestena, vlakna će pomoći da se smanji nivo holesterola. Od kestena može da se pravi i brašno i pire, jer je, kao i lešnik i badem, bez glutena. S druge strane, ima veći procenat skroba, zbog čega je sličniji krompiru i kukuruzu.
Kesten kao lijek
Ovaj plod možete da jedete skuhan, pečen, kao pire ili pripremljen u čaju. U bilo kojem obliku, osjetićete njegov zanimljiv ukus i dobiti sve nutritivne vrijednosti.
Čaj od kestena
Kestenje je poznato po tome što pomaže kod probavnih i bubrežnih tegoba. Čaj od kestena pomaže kod simptoma astme i bronhitisa.
Divlji kesten za vene
Bitno je znati razlikovati divlji od domaćeg kestena, jer divlji nije za jelo. Bez obzira na to, od njega se prave razne tinkure i kreme, jer je i on veoma ljekovit. Divlji kesten kao lijek koristi se kod problema s proširenim venama i popucalim kapilarama, kod hemoroida, bolnih menstruacija i uvećane prostate.
Kesten čuva srce
U kestenu se nalazi visok nivo mono-nezasićenih masti, kao što su oleinska i palmitinska. One štite kardiovaskularni sistem i pomoći će, uz vlakna u kestenu, da se snizi nivo holesterola.
Izbacuje višak vode
Kesten ima svojstvo da izbacuje vodu iz organizma, pa time pomaže kod bubrežnih i želudačnih tegoba. Pomoći će pri cirkulaciji i protoku hrane kroz crijeva, kao i vode.
Djeluje protivupalno
Zbog svojih protivupalnih svojstava, kesten je idealna namirnica za ljude koji pate od artritisa i reume.
Bundeve, tikve ili buče (lat. Cucurbita) su predivni plodovi jeseni kojima iz godine u godinu sve više raste popularnost, kako u svijetu, tako i kod nas.
U ovo doba godine je njihova sezona, pa je ovih dana gotovo nemoguće ne primijetiti svu raskoš njihovih boja, oblika i veličina.
Ljudi naprosto uživaju u ljepoti ovih raznobojnih i pomalo neobičnih plodova, zbog čega ih uzgajivači rado izlažu, kako na javnim površinama, tako i na privatnim posjedima, u vrtovima, na terasama, balkonima, prozorima.
Poznato je nekoliko stotina različitih sorti bundeva.
Mnoge od njih se uzgajaju isključivo u dekorativne svrhe, dok postoje i one sorte koje su jestive, a k tome još i ukusne te vrlo korisne za zdravlje.
Donosimo vam pregled 8 najpopularnijih i najatraktivnijih vrsta te savjete kako ih iskoristiti.
Ibiza
Ibiza je bundeva koja potječe iz Španjolske, ali se je udomaćila u vrtovima i na oranicama diljem svijeta.
Prepoznatljiva je po okruglom obliku i blago rebrastoj kori.
Iako je pomalo suho, žuto-narančasto meso ove sorte je jestivo, slatko i vrlo ukusno.
Prosječna Ibiza teži od 2,5 do 3,5 kg.
Najveća vrijednost ove bundeve je sakrivena u njezinim sjemenkama koje su izuzetno bogate vrijednim nutrijentima.
Najčešće se priprema tako da se peče u pećnici i konzumira kao samostalan obrok.
Osim toga može se koristiti i kao hranjivi dodatak mnogim slanim i slatkim jelima.
Ova vrsta bundeve se i kod nas i u svijetu najčešće ukrašava povodom Noći vještica.
Butternut
Butternut sorta bundeva potječe s područja Sjeverne Amerike.
Njezini plodovi su izduženog, kruškolikog oblika, težine do 2 kg.
Žućkasta kora ove bundeve je tanka, zbog čega se lako guli, iako guljenje nije potrebno, budući da je i kora jestiva.
Njezino tamno-narančasto meso je slatko i kremasto, pa je pogodno za pripremu kolača, pita, štrudli, muffina, pekmeza, marmelada, džemova, kompota.
Osim toga može se pripremati na žaru, pržiti, pasirati za juhe ili pire te koristiti za obogaćivanje variva, umaka, namaza.
Ova bundeva se može održati i do godinu dana. Što je stupanj njezine zrelosti veći, to je boja mesa intenzivnija, a okus slađi i bogatiji.
Butternut je odličan izvor vitamina A, C te minerala kalcija i željeza. Sadrži i omega 3 masti, ugljikohidrate te vlakna koja su vrlo korisna jer doprinose boljoj probavi.
Prinčeva kruna
Ova atraktivna sorta je prepoznatljiva po svojoj pomalo neuobičajenoj srebrenasto sivoj boji kore.
Iako se koristi i u dekorativne svrhe, Prinčeva kruna slovi kao jedna od najboljih bundevi za kulinarsku upotrebu.
Debelo, slatko i sočno meso narančaste boje ima fini kestenjasti okus koji je izvrstan, osobito kada se peče.
Osim pečena može se konzumirati i kuhana, pohana, na roštilju te u obliku slatkih zalogaja poput pudinga, kolača, pita, kompota, kaša.
Sadrži velike količine pektina koji pospješuje eliminaciju toksina iz organizma.
Osim toga, zahvaljujući svojim ljekovitim sastojcima, meso ove bundeve potiče izlučivanje mokraće, pospješuje rad bubrega te pomaže u očuvanju zdravlja srca i krvnih žila.
Hokaido
Hokaido je vrlo popularna sorta bundeve, porijeklom iz Japana, po kojemu je i dobila naziv japanska tikva.
Ima debelu i tvrdu koru crvene ili narančaste boje.
To je mala sorta čiji plodovi teže do najviše 2 kg.
Hokaido bundeve su vrlo cijenjene te se, baš kao i Prinčeva kruna, smatraju najboljim i najukusnijim bundevama.
Ovu sortu odlikuje sladak, izuzetno aromatičan, pomalo kestenjast okus.
Koristi se podjednako u pripremi slatkih delicija poput kolača, pita, kompota, marmelada, džemova, ali i u slanim jelima poput juha, variva, umaka za pečenja, sosa, pirea itd.
Održiva je nekoliko mjeseci pa je vrlo pogodna za konzumaciju zimi, kada su izvori hranjivih namirnica pomalo ograničeni.
Posebno je zanimljiva činjenica da ova bundeva stajanjem poprima još bolji okus, a hranjive tvari poput vitamina, minerala i ugljikohidrata se povećavaju, što je još jedan razlog da ju pospremite i konzumirate zimi.
Ove male atraktivne bundeve doprinose zdravoj probavi i pomažu u očuvanju zdravlja srca, bubrega, slezene i gušterače.
Koštice ili sjemenke su vrlo dobra namirnica za muškarce koji pate od problema s prostatom jer sastojci sadržani u njima ublažavaju i olakšavaju neugodne simptome oboljenja prostate.
Kabocha (Kaboča)
Bundeva Kabocha potječe iz Azije, točnije iz Kambodže po kojoj je i dobila ime.
U 16. stoljeću pomorci su sjeme ove tikve donijeli u Japan, gdje je počeo njezin intenzivniji uzgoj.
Veličina joj varira od veličine naranče do odbojkaške lopte.
Meso ove sorte je pomalo suho, ali ukusno, a njegov blagi okus i miris asociraju na okus i miris lubenice.
Kora joj je zelene boje, jestiva je i tanka, zbog čega se vrlo lako guli, ako je to potrebno.
Kabocha obiluje beta karotenom, željezom, vitaminom C i kalijem, a u tragovima sadrži i kalcij, folnu kiselinu, te vitamine B skupine.
Sadrži i velike količine pektina koji ima višestruke koristi za zdravlje čovjeka.
Ova bundeva se smatra superhranom jer doprinosi boljoj probavi, olakšava izbacivanje mokraće, pospješuje rad bubrega, srca i krvnih žila, pomaže kod bubrežnih i žučnih kamenaca, kroničnog hepatitisa, ciroze jetre te kod problema sa srcem i gušteračom.
Kabocha se u kulinarstvu može iskoristiti kao i svaka druga bundeva. Može se peći, kuhati pa i pripremati na roštilju.
Koristi se za pripremu priloga, juha, variva, kolača, pita, nabujaka, pudinga, kompota, sokova.
Ljubitelji bundevi meso ove sorte često upotrebljavaju kao zamjenu za krumpir, a njezine oljuštene sjemenke kao zamjenu za orahe.
Musquee de Provence
Domovina ovih pomalo neobičnih, ali atraktivnih bundeva je Francuska.
U prosjeku mogu težiti od 3 do 7 kg.
Plosnatog su oblika, pomalo zakrivljene, a ono što ih čini veličanstvenima su njihova duboke rebraste udubine.
Koža im je glatka, a boja zrelih plodova varira od tamno narančaste do blago smeđe.
Meso je puno, gusto, a odlikuju ga lijepa tamno-narančasta boja i vrlo fini okus.
Ove bundeve su osobito ukusne pečene, a budući da se okusom savršeno nadopunjuju s tijestom, najpopularnije su upravo kao dodatak raznim jelima od tijesta.
Kao i većina jestivih bundevi i Musquee de Provence je bogata riznica važnih nutrijenata, što je još jedan razlog njezine popularnosti.
Zbog svog oblika i boje ova sorta je vrlo popularna kao ukras za Halloween.
Turban
Turban je jestiva sorta bundeve, ali se zbog svog atraktivnog izgleda često koristi u dekorativne svrhe.
Tanku, ali tvrdu koru ove bundeve krasi paleta žute, narančaste, crvene i zelene boje.
Meso joj je žuto-narančasto, slatko, čvrsto, pomalo zrnasto.
Pogodna je za pečenje i kuhanje.
Kuhana se može koristiti kao prilog te kao dodatak povrću, salatama i umacima.
Ipak, ponajviše se koristi pečena kao samostalan obrok.
Kuhano meso ove bundeve ima pjenušavu teksturu koja se dobro slaže s juhama, varivima i raguima.
Bundeva Turban je izvrstan izvor vlakana, beta-karotena, vitamina C te minerala kalcija.
Acorn
Zbog svog specifičnog oblika koji podsjeća na žir, ova je bundeva i dobila naziv acorn ili u prijevodu s engleskog žir.
Prepoznatljiva je po uzdužnim grebenima koji se protežu duž cijelog ploda.
Izvornu sortu krasi lijepa tamno-zelena boja koju zadržava i nakon dozrijevanja i branja. No, u novije vrijeme pojavile su se nove sorte, poput žute i bijele.
Meso je žuto-narančaste boje, slatkog okusa, glatke teksture.
Vrlo poznata delicija su acorn bundeve prelivene smeđim šećerom ili javorovim sirupom te zapečene u pećnici.
Koristi se i za obogaćivanje juha, variva, nadjeva, a u modernim kulinarskim krugovima osobito je cijenjena u obliku salate.
Ova bundeva nije bogata beta-karotenom kao većina drugih sorti bundeva, ali je dobar izvor dijetalnih vlakana, minerala kalija, mangana i magnezija te vitamina C i B.
Na kraju vam donosimo prijedlog kako možete iskoristiti bundevu u svojim kulinarskim izazovima.
Mnoštvo je recepata za pripremu ove ukusne i zdrave namirnice, a mi smo odabrali jednostavnu juhu od bundeve s dodatkom poriluka i batata.
Juha od Turban bundeve i poriluka
Sastojci:
1 Turban bundeva, očišćena od sjemenki
1 poriluk, tanko isječen
2 srednje mrkve, oguljene i narezane na kockice
1 batat, oguljen i narezan na kockice
2 jušne žlice maslinovog ulja ili rastopljenog maslaca
½ šalice kokosovog mlijeka
začini; svježi kopar, sol, papar
Priprema:
Izvadite meso iz bundeve i očistite ga od sjemenki.
Zagrijte ulje ili maslac na srednje jaku temperaturu.
Dodajte poriluk, mrkvu, batat i meso od tikvica, posolite te kuhajte na laganoj vatri oko 30 minuta.
Premjestite povrće i juhu u blender. Miksajte dok se ne formira glatki pire.
Vratite sve u posudu, umiješajte kokosovo mlijeko te kuhajte još nekoliko minuta na laganoj temperaturi.
Na kraju dodajte papar i ostale začine po želji.
Poslužite ukrašeno svježim koprom (ako nemate svježi, možete koristiti i sušeni kopar).
Borovnice: Čuvaju Mozak, Smanjuju Rizik Od Demencije
Tokom ispitivanja na Univerzitetu “Exeter” zdravi ljudi u dobi 65-77 godina koji su pili koncentrat soka od borovnice svaki dan pokazali su poboljšanje kognitivnih funkcija, protok krvi u mozgu i aktivaciju mozga tokom obavljanja kognitivnih testova. naučnici su takođe pronašli dokaze koji pokazuju napredak u radnoj memoriji…
Bitni su flavonoidi
Borovnice su bogate flavonoidima koji imaju antioksidativna i protivupalna svojstva. U ovoj su studiji naučnici dokazali da nakon samo 12 nedelja konzumiranja 30 ml koncentrata soka od borovnice svaki dan, protok krvi u mozak, aktivacija mozga i neki aspekti radne memorije poboljšani su kod zdravih starijih osoba.
Od 26 zdravih odraslih osoba koje su učestvovale u ispitivanju, 12 ih je dobilo koncentrat soka od borovnice, koji pruža ekvivalent od 230 g borovnica, jednom na dan, dok je njih 14 dobilo placebo.
Pre i nakon 12 nedelja, rešavali su nekoliko kognitivnih testova dok su MRI skenerom (magnetic resonance imaging) praćene njihove moždane funkcije i meren protok krvi u mozgu tokom odmora.
U poređenju sa ljudima koji su dobili placebo, oni koji su uzeli dodatak od borovnice pokazali su značajno povećanje moždane aktivnosti u područjima mozga vezanim za testove.
Smanjen rizik od demencije
Studija je isključila svakoga ko je izjavio da konzumira više od 5 porcija voća i povrća dnevno, i svi su se morali pridržavati svoje normalne ishrane tokom studije.
Prethodna istraživanja pokazala su da je rizik od demencije smanjen većim unosom voća i povrća, dok su kognitivne funkcije bolje očuvane kod zdravih starijih osoba sa ishranom bogatom biljnom hranom. Flavonoidi, koje u velikim količinama nalazimo u biljkama, verovatno su važna komponenta koja uzrokuje te učinke.
