Koristite zastareli pregledač. Možda neće pravilno prikazivati ove ili druge veb stranice. Trebali biste nadograditi ili koristiti alternativni pregledač.
Kivijem poboljšajte probavu i spriječite nastanak raka
Vjerojatno ste već čuli o brojnim ljekovitim svojstvima kivija.
Kivi se naziva super voćem jer je bogat antioksidansima, vitaminom C, kalijem, folnom kiselinom, polifenolima i vlaknima.
Također je i dobar izvor vitamina E.
Pored toga nevjerojatno je ukusan i lako dostupan.
Nadasve je neobičan zbog svoje smeđe dlakave kore koja skriva slatko zeleno meso puno crnih koštica.
Originalni naziv mu je bio kineski ogrozd, no stanovnici Novog Zelanda preimenovali su ga u kivi po istoimenoj endemskoj ptici.
Uz kivi do zdrave i uredne probave
Kivi ima moćno djelovanje na probavni trakt, ali se o tome rjeđe govori zbog mnogih drugih dobrobiti koje ovo voće donosi.
Puno ljudi ima problema s lošom probavom, a najčešći simptomi su:
nadutost
bol u trbuhu
otežano i nepotpuno pražnjenje
vjetrovi
loše raspoloženje
Ovi simptomi otežavaju kvalitetu svakodnevnog života, a ako ih zanemarite mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema.
Ako imate ove probleme, posegnite za kivijem i uvjerite se u njegovo ljekovito djelovanje.
Zbog svojih izvanrednih digestivnih svojstava odličan je izbor za doručak.
Toliko je djelotvoran da postoje čak i preparati za probavu na bazi ekstrakta kivija.
1. Poboljšava razgradnju proteina
Otežana probava proteina može narušiti ravnotežu organizma jer su proteini esencijalni oblik aminokiselina, potrebni za sve tipove staničnih funkcija.
Još je opasnije to što neprobavljeni proteini vode do nakupljanja toksina u crijevima.
Toksini u crijevima mogu uzrokovati različite probleme, uključujući nadutost i vjetrove, debljanje, bol u donjem dijelu leđa, neugodne mirise i zadah.
Znanstvena studija provedena 2010. godine službeno je potvrdila da kivi pomaže u probavi važnih proteina, uključujući i one teško probavljive, među kojima su kazein te sojinprotein.
Glavna aktivna komponenta u kiviju je proteolitička kiselina - enzim koji razgrađuje proteine u aminokiseline.
2. Smanjuje zatvor
Postoji nekoliko studija koje dokazuju laksativno djelovanje kivija.
Primjer su dvije zasebne studije, jedna na skupini od 33 ispitanika koji su bili kronično konstipirani, a druga na 38 starijih ljudi.
U obje studije, pacijenti su jeli po 2 kivija na dan.
Studija na kronično konstipiranim ispitanicima otkrila je da konzumiranje kivija potiče i pojačava spontani rad crijeva kod većine pacijenata.
Mnogi od njih iskusili su olakšanje i smanjenje neugodnosti od zatvora. Također je bilo ubrzano pražnjenje crijeva.
Studija na starijim ispitanicima indicirala je da kivi sadrži cijeli niz sastojaka koji potiču bolji rad crijeva.
To su neprobavljivi oligosaharidi (kompleksni ugljikohidrati koji djeluju kao prebiotici), vlakna i actinidin.
Mučite li se i vi s konstipacijom, probajte svakodnevno za zajutrak pojesti 2 kivija.
3. Pomaže osobama sa sindromom iritabilnog crijeva
Sindrom iritabilnog crijeva česti je poremećaj gastrointestinalnog sustava.
Karakteriziraju ga bol u trbuhu, proljev, konstipacija, izmjena proljeva i zatvora.
Tretman ove bolesti može biti otežan.
Studija provedena 2010. godine istraživala je djelovanje kivija upravo na ovaj sindrom.
Otkrića su bila iznimno pozitivna.
Kivi je ispitanicima pomogao dovesti rad crijeva u ravnotežu.
4. Smanjuje rizik od raka crijeva
Znanstvena otkrića pokazala su i važnu povezanost između oksidativnog stresa i raka crijeva.
Oksidativni stres događa se tijekom opskrbe stanica kisikom.
Stanice se pritom izlažu opasnosti od slobodnih radikala koji mogu oštetiti ili uništiti stanice.
Nažalost, današnji stil života i zagađeni okoliš dramatično povećavaju broj slobodnih radikala.
Zbog toga je važno unositi što više antioksidanata - prirodnih sastojaka koje štite od negativnog djelovanja slobodnih radikala.
Kivi je bogat antioksidansima polifenolima koji, između ostalog, štite od slobodnih radikala.
Znanstvena studija iz 2001. godine otkrila je da ekstrakt kivija štiti stanice od oksidativnog stresa snažnije nego vitamin C. Pored toga, pomaže popraviti oštećenja DNK.
Najviše antioksidanata nalazi se u koži kivija koja baš i nije najprimamljivija za konzumaciju, a sadrži najviše nutrijenata.
Koža se smije konzumirati jedino ako ste potpuno sigurni da ste nabavili kivi iz organskog uzgoja.
5. Pomaže uspostaviti ravnotežu crijevne flore
Kivi je novootkriveni izvor prebiotika.
Prebiotici su neprobavljivi ugljikohidrati koji hrane dobre bakterije u crijevima i tako pridonose uspostavljanju zdrave crijevne flore.
Znanstvenici su otkrili da je kivi učinkovitiji od poznatog prebiotika inulina u rastu važne dobre bakterije Lactobacillus rhamnosus.
Biljni fenoli u kiviju također su izvrsni za kontrolu loših bakterija jer sprečavaju njihov pretjerani rast.
Uravnotežena flora crijeva jedan je od glavnih temelja dobroga zdravlja, a isto tako i zdravog mršavljenja.
Napomena:
Kivi je krivac za 10% alergija kod djece, zato budite oprezni ako djetetu prvi puta dajete ovo voće.
Ovo je najzdravija namirnica na svetu: Evo šta sve leči Urme imaju širok spektar zdravstvenih i nutritivnih vrednosti, zbog čega mnogi kažu da je to najzdravije voće na planeti. Gotovo da nema bolesti kod koje urme ne mogu da pomognu.
Malo urmi za mnogo zdravlja
Odličan izvor gvožđa
Anemični pacijenti trebalo bi da jedu što više urmi, jer su one odličan izvor gvožđa. Oko 100 g urmi sadrži oko 0,90 mg gvožđa, što je oko 11 odsto preporučenog dnevnog unosa. Gvožđe, kao deo hemoglobina unutar crvenih krvnih zrnaca, određuje nosivost kiseonika u krvi. Najviše potrebe za gvožđem imaju deca u pubertetu i trudnice.
Zaustavljaju proliv
Urme sadrže kalijum, koji je koristan kod zaustavljanja proliva. Osim toga, urme pomažu da se crevna flora što brže obnovi. Redovnim uzimanjem urmi olakšaćete crevima da stvore dobre bakterije.
Lek za tvrdu stolicu
Isto kao što zaustavljaju proliv, urme mogu da pomognu da se hrana brže i lakše svari. Potrebno je uzeti nekoliko urmi i uveče ih staviti u čistu vodu. Tokom noći urme će pustiti svoj sok, koji je izvrstan laksativ, što će stimulisati lenja creva. U SAD, urme se fabrički pakuju u male bočice kao lekovi i prepisuju se za zatvor.
Regulišu telesnu težinu
Zbog visokog udela hranljivih materija, urme kod čoveka izazivaju osećaj sitosti i pomažu pri mršavljenju. Ako na prazan stomak pojedete urmu, ona će regulisati rad creva i organizmu dati potrebni šećer. Urme nemaju holesterol, ali imaju dosta šećera, pa biste se od preteranog uzimanja urmi mogli da se ugojite. Kilogram urmi sadrži blizu 3.000 kalorija što predstavlja minimum dnevnih potreba čoveka koji je aktivan ceo dan.
Snižava holesterol
Urme imaju sposobnost da smanje nivo LDL lošeg holesterola u telu. Zato je ovo izvrsna hrana za ljude sa visokim holesterolom, koji uzrokuje masne naslage u arterijama, koje dovode do stvaranja krvnih ugrušaka i drugih srčanih bolesti.
Jačanje srca
Osobe za slabim srcem mogu koristiti ovo neverovatno voće. Tokom noći potopiti urme sa semenkama u vodu. Ujutro ukloniti semenke iz urmi, samleti ih u blenderu zajedno sa vodom u kojoj su tokom noći stajale. Ovaj prirodni lek uzimati nekoliko puta dnevno kako bi se ojačalo srce.
Smanjuju krvni pritisak
Urme su veoma pogodna hrana za ljude koji pate od visokog krvnog pritiska. One sadrže vrlo malo natrijuma, a bogate su kalijumom. Standardna porcija od pet ili šest urmi daje oko 80 miligrama magnezijuma, esencijalnog minerala koji doprinosi širenju krvnih sudova. Istraživanja pokazuju da 370 mg magnezijuma dnevno, može smanjiti krvni pritisak.
Štiti od moždanog udara
Jedna od ključnih prednosti urmi je njihova sposobnost da regulišu rad nervnog sistema, zahvaljujući bogatom sadržaju kalijuma. Istraživanja su pokazala da veći unos kalijuma (oko 400 mg) može smanjiti rizik od moždanog udara za 40 odsto.
Povećava seksualnu izdržljivost
Pregršt urmi potopiti u kozije mleko i ostaviti da stoji tokom noći. Ujutro urme izmiksujte s mlekom, dodajte med i kardamom (vrsta začina). Ovaj sirup mogu piti osobe oba pola, jer on jača telo i pojačava nivo energije.
Šta će se desiti u vašem telu ako jedete jednu šargarepu dnevno
Svi nutricionisti će se složiti s tvrdnjom da je šargarepa veoma zdrava. Bogata je vitaminima A, C, K i B8, kao i folatom, kalijumom, gvožđem, bakrom i manganom. Međutim, većina blagotvornih svojstava šargarepe potiče od njenog bogatstva beta karotenom i vlaknima.
Sveža šargarepa se može naći tokom cele godine, nije skupa, a možete je jesti u sirovom stanju ili kao dodatak jelima.
Evo na koje sve načine će jedna šargarepa dnevno uticati na vaše zdravlje.
1. Popravlja vid
Najvažniji uticaj koju šargarepa ima nanaše zdravlje je to što pozitivno utiče na vid. Ovo povrće obiluje vitaminom A, koji ima direktan uticaj na naš vid. Pored toga, beta karoten u šargarepi štiti od makularne degenarcije, glaukoma i katarakte.
2. Štiti vas od raka
Još jedna veoma važna zdravstvena blagodet šargarepe je preventiva kancera. Za to su zaslužne antioksidativne moći karotenoida koje sprečavaju razvoj slobodnih radikala u telu. Pored toga, šargarepe jačaju imunitet i otpornost na mnoge bolesti. Ovo povrće sadrži i poliacetilene i druge komponente koji usporavaju razvoj kancera.
Redovno konzumiranje šargarepa smanjuje rizik od raka pluća, debelog creva i prostate.
3. Sprečava razvoj kardiovaskularnih oboljenja
Šargarepe se naročito preporučuju osobama koje imaju povišen krvni pritisak i pate od srčanih oboljenja. One sadrže beta-karoten, alfa-karoten i lutein, koji su antioksidansi koji regulišu nivo holesterola i smanjuju rizik od srčanih oboljenja.
4. Utiče pozitivno na vaše oralno zdravlje
Šargarepe su odlične za oralno zdravlje. Dok grickate ovo hrskavo povrće, skidate ostatke hrane sa zuba i negujete desni. Pored toga, šargarepa podstiče lučenje pljuvačke koja vraća nivo kiselosti u ravnotežu i sprečava pojavu karijesa. Ovo povrće je takođe bogato vitaminom C koji deluje pozitivno na zdravlje zuba i desni.
5. Štiti zdravlje jetre
Ovo ukusno povrće može zaštitit vašu jetru od toksina. Visok nivo vitamina A u šargarepi igra važnu ulogu u izbacivanju otrova iz organizma. Pored toga, šargarepea smanjuje masne naslage u jetri, dok vlakna pomaže u čišćenju jetre. Redovnim konzumiranjem hrskavog narandžastog povrća smanjuje se rizik od hepatitisa, ciroze i holestaze.
6. Čuva kožu
S obzirom da obiluje vitaminom A i drugim antioksidansima, šargarepe su veoma dobre za zdravlje i izgled kože. Ovo povrće štiti kožu od štetnog dejstva od štetnog dejstva sunčevih zraka i obnavlja oštećeno tkivo. Zato u toku leta možete piti sok od šargarepe, a on će delovati kao prirodna zaštita vaše kože.
Pored toga, šargarepa pruža lep ten, sprečava pojavu akni i ujednačava ten.
Možete i sami napraviti masku od šargarepe za zdravu i blistavu kožu lica. Jednostavno pomešajte dve kašike rendane šargarepe s malo meda i nanesite na lice i vrat. Sačekajte da se osuši, a zatim isperite.
7. Poboljšava varenje
Hrskavo povrće sadrži veliku količinu dijetalnih vlakana koja pozitivno utiču na rad organa za varenje. Redovnim konzumiranjem šargarepe sprečićete nadutost, zatvor i gorušicu.
8. Štiti od moždanog udara
sudeći prema rezultatima studije koju su sproveli naučnici s univerziteta Harvard, osobe koje redovno jedu šargarepu imaju za čak 68 odsto manji rizik od moždanog udara.
9. Reguliše nivo šećrea u krvi
Šargarepe jesu bogate šećerom, ali su ipak zdrav izbor za osobe koje boluju od dijabetesa. Prirodni šećer u šargarepi se lako prerađuje. Karotenoidi koji se nalaze u ovom povrću pomažu u regulisanju nivoa šećera u krvi.
10. Odlaže pojavu znakova starenja
Ako želite za zadržite mladalački izgled, jedite bar jednu šargarepu na dan. Ovo povrće je pozno po svojim antiejdžing moćima. Naime, bogatstvo beta-karotenom štiti ćelije u organizmu od oštećenja. Takođe, s obzirom da us bogate vitaminom C, šargarepe podstiču razvoj kolagena koji koži pruža elastičnost i sprečava pojavu bora.
Samo bez soli!
S obzirom na to da plod krastavca obiluje kalijumom a da je procenat natrijuma mali, svrstava se u namirnice koje efikasno pospešuju izbacivanje viška vode iz organizma i blagotvorno deluje u slučaju srčanih i bolesti bubrega. Pritom bi trebalo na umu da pre nego se pojede ne bi trabalo da se posoli! Ovo povrće, zahvaljujući drugim lekovitim sastojcima reguliše rad creva i snižava nivo šećera u krvi pa se posebno preporučuje dijabetičarima. Važno je i da se zna da, bez obzira na to što krastavac sadrži salicilnu kislinu u tragovima, to je dovoljno da blagotvorno utiče na mišiće, ligamente, hrskavice, kosti i kožu.
Lek za brojne boljke
Teško je da se nabroje svi sastojci paradajza koji su blagotvorni za zdravlje! Važno je, ipak, da se pomene karotin (provitamin A) potreban za pravilan rad svih organa a posebno u lečenju bolesti izazvanih nedostatkom vitamina A među kojima su i očne. Paradajz pospešuje i varenje jer pojačava izlučivanje želudačnih i crevnih sokova a čisti i ćelije i snabdeva ih vitaminima i mineralima. Osim toga sadrži i supstance koje deluju kao antioksidansi, pomaže u lečenju gihta i reume, preporučuje se srčanim bolesnicima, za jačanje imuniteta...
Da umine bol
Zrna ječma štite od srčanih oboljenja, pospešuju varenje i snižavaju povišen nivo holesterola u krvi pre svega zahvaljujući tokotrienolima. Ove supstance sadrže i ostale žitarice ali je njihova koncentracija u ječmu najveća. U narodnoj medicini se čaj od ječma, između ostalog, preporučuje u slučaju bolova u zglobovima. U tom slučaju je potrebno da se četiri kašike zrnevlja 5 do 10 minuta proprže u vrelom tiganju bez masnoće uz stalno mešanje ili dok ne porumene i počnu da mirišu. Propržen ječam potom sipajte u litar i po proklјučale vode, kuvajte na laganoj vatri oko 10 minuta, sklonite sa ringle, sačekajte da se ječam slegne, procedite i pijte nekoliko puta tokom dana.
Vraća optimizam
Od kožastih i bodljikavih listova biljke božikovine ili božjeg drvca priprema čaj protiv nervne iscrpljenosti i letargije. Potrebno je da se 2 do 3 g osušenih listova prelije šoljicom vrele vode, sačeka 5 minuta, procedi i pije šoljica do dve ali do pet po podne da ne bi izazvalo nesanicu. Osim toga ovaj grm guste krošnje, koji može da poraste nekoliko metara, štiti od buke tako da je preporuka da se posadi kao ograda za dvorišta u blizini prometnih ulica.
Melem na ranu
List bokvice može da pomogne u slučaju da manji ubod ili rana počnu da "pulsiraju" i prete da će da se zagnoje. Tada pomaže ako nekoliko listova blago izgnječite rukom, stavite na bolno mesto i privijete. Ova biljka pomaže i da se organizam očisti od masnoća. Dobro opran list bokvice ubran daleko od puteva žvaćite dok ne isisate sok. Sok progutajte a ostatak ispljunite.
Sličnosti i razlike
Iako krompir i batat ili sladak krompir vode poreklo iz Srednje i Južene Amerike, daleki su rođaci. Imaju neke sličnosti ali i značajne razlike. Obe namirnice su bogate vitaminima A, E i C, ali je batat bogatiji gvožđem, kalijumom i kalcijumom (u 100g batata 28 mg a krompira samo 10 mg). Batat skuvan na pari, osim toga, ima manji glihemijski indeks od krompira što ga čini prikladnijim u ishrani dijabetičara. Sadrži i više vlakana što pospešuje varenje i preventivno deluje da se ne oboli od raka debelog creva.
Za jači imunitet
Gljiva zečarka, zec gljiva ili veliki žbunov, poznata i kao maitake, pospešuje aktivnost belih krvnih zrnaca tako da štiti od virusnih infekcija. Reguliše, osim toga, i nivo šećera u krvi što je posebno važno za dijabetičare, pomaže u slučaju hroničnih upala i deluje da se ne ponavljaju, kao i herpesa kao posledice pada imunitata posle doživljenog stresa. Valja znati i da prema tradicionalnoj kineskoj medicini maitake gljiva pročišćava organizam od otrova, a posebno pluća i jetru.
Dinja (lat. Cucumis melo) je jedna od onih namirnica koje su zaštitni znak ljeta.
Iako se isto kao i lubenica smatra voćem, dinja je zapravo povrće iz porodice tikvovki.
Narančasta boja ovog sočnog ploda ukazuje na obilje karotena koji je snažan antioksidans.
Njezin jedinstveni okus nailazi na podvojena mišljenja onih koji u njemu uživaju i onih kojima je previše egzotičan.
Smatra se da potječe iz Azije gdje je bila poznata još 1.000 godina prije nove ere, a na naše prostore donijeli su je moreplovci iz Afrike.
Iako se za konzumaciju preferira sočno meso dinje, u nekim narodima Južne Amerike i Azije najcjenjenije su koštice koje se konzumiraju kao grickalice.
Osvježavajuća riznica nutrijenata
Jedna porcija dinje od 150 grama sadrži:
53 kalorije
0,3 g masti
13 g ugljikohidrata
1,4 g vlakana
30% dnevne količine vitamina A
78% dnevne količine vitamina C
Kod nekih kalifornijskih sorti izmjerene su i 100-postotne dnevne potreba vitamina A i C.
Ova slasna voćka obiluje antioksidansima kolinom, zeaksantinom i beta karotenom, koji pružaju zaštitu od niza bolesti - od obične prehlade pa sve do raka.
S obzirom na to da 90-95% njezinog sastava čini voda, idealno je voće za hidrataciju tijekom vrućih ljetnih dana.
Sjemenke, koje su također jestive, sadrže proteine, vlakna i omega-3 masne kiseline u obliku alfa-linolenske kiseline.
Ljekovito djelovanje dinje
1. Štiti zdravlje očiju
Dinja sadrži nutrijente važne za zdravlje očiju – beta karoten (iz kojeg se oslobađa vitamin A), vitamin C, lutein i zeaksantin. Zeaksantin je važan karotenoid koji se apsorbira u retinu oka gdje djeluje antioksidativno i kao UV zaštita.
Nekoliko studija je pokazalo da karotenoidi usporavaju destruktivni proces u retini i retinalnom pigmentu koji vodi do makularne degeneracije (bolest središnjeg dijela mrežnice koja se obično javlja kod starijih osoba).
S obzirom na to da su brojne studije ukazale kako ozbiljan nedostatak vitamina A i C može dovesti do glaukoma i makularne degeneracije, pa čak i do sljepila, dinja je odličan izbor za sprečavanje ili usporavanje razvoja ovih poremećaja.
2. Smanjuje rizik od astme
Rizici razvijanja astme niži su kod ljudi koji konzumiraju veće količine određenih nutrijenata.
Jedan od njih je i beta karoten, pronađen u žutom i narančastom voću poput dinje, bundeve, mrkve i zelenog lisnatog povrća poput špinata i kelja. Vitamin C također je važan je nutrijent koji štiti od astme, pomaže protiv gubitka kisika te smanjuje rizik od alergijskih reakcija, a dinja ga sadrži u velikim količinama.
3. Regulira krvni tlak
Dinja sadrži vlakna, kalij, vitamin C i kolin koji podupiru zdravlje srca.
Konzumacija hrane bogate kalijem pomaže u regulaciji nivoa natrija što je važno kod tretmana visokog tlaka. Kalij pomaže organizmu u oslobađanju viška natrija i tako smanjuje povišen krvni tlak.
Kalij je potreban i za reguliranje ravnoteže vode, kiselo-bazne ravnoteže i neuromuskularne funkcije, a također igra važnu ulogu u prijenosu električnih impulsa do srca.
Unos kalija povezan je i sa smanjenim rizikom od kapi i gubitka mišićne mase. Ovaj mineral čuva gustoću kostiju te sprečava nastanak bubrežnih kamenaca.
4. Štiti od raka
Dinja je bogat izvor antioksidansa koji igraju zaštitnu ulogu u očuvanju zdravih stanica tijela od oštećenja i upala koje mogu dovesti do raka.
Tako su mnoge studije došle do zaključka da dinje mogu biti korisne u prevenciji raka crijeva, prostate, dojke, endometrija, pluća i raka gušterače.
Spojevi iz dinje kukurbitacini više puta su pokazali antikancerogeno djelovanje tijekom istraživanja.
Njihovo djelovanje je variralo od smanjivanja širenja raka i samouništenja stanica do potpunog zaustavljanja staničnog ciklusa kod stanica raka.
5. Regulira probavu
Dinja spada u lako probavljivu hranu i preporučuje se jesti na prazan želudac te prije nekog drugog obroka.
Dobar je izbor i za one osjetljivog želuca jer sadrži enzime te ne troši energiju organizma na probavljanje hrane.
Zbog obilja vlakana i vode prevenira zatvor i pomaže u regulaciji probave, zdravlju probavnog trakta i izbacivanju toksina iz crijeva.
6. Djeluje protuupalno Kolin je važan nutrijent u dinji koji pomaže boljem snu, učenju i memoriji.
Također je bitan i za održavanje elastičnosti staničnih membrana, transmisiju živčanih impulsa, iskorištavanje masti i smanjivanje kroničnih upala.
Redovito konzumiranje dinje pomaže u smanjenju oksidativnog stresa te tako smanjuje upalne procese koji mogu dovesti do razvoja artritisa.
Upale u tijelu povezuju se i s nastankom metaboličkog sindroma koji označava skupinu metaboličkih poremećaja.
Ovi poremećaji se očituju kao inzulinska rezistencija, nakupljanje masnog tkiva u području trbuha (abdominalna ili centralna pretilost), visoka razina kolesterola i povišen krvni tlak.
Istraživanja su pokazala da su žene, koje su konzumirale 350 grama voća na dan, imale znatno niži rizik od razvijanja ovog sindroma.
Studija je uključivala dinju, jabuke, grožđe, lubenicu i banane.
7. Štiti kožu i kosu
Redovito konzumiranje dinje odlično je za ljepotu kože i kose.
To je zbog utjecaja vitamina A koji je nužan za proizvodnju sebuma koji vlaži kožu i kosu te je esencijalan za njihov rast.
Vitamin A bitan je za čisti ten, a također može pomoći i u zaštiti od UV zraka koje uzrokuju brže starenje kože.
Osim vitamina A, tu je i vitamin C važan za izgradnju i održavanje kolagena koji koži i kosi daje strukturu.
Zato je dinja odlična pomoć protiv bora i preranog starenja. Osim u prehrani, možete je koristiti i direktno na koži i kosi kao masku ili regenerator.
Ljekovitost i konzumacija sjemenki i čaja dinje
Sjemenke dinje osobito se preporučuju kod bolesti bubrega, pogotovo kod bubrežnih kamenaca.
Prema ayurvedi sjemenke dinje imaju rashlađujući efekt i idealne su za konzumaciju tijekom ljeta.
U Indiji, mljevene sjemenke dinje dodaju se u lassi (napitak od jogurta) i thandai (hladno mlijeko sa začinima), a cijele sjemenke u slatkiše i halve. Plod, sjemenke i ulje od sjemenki, drevno su ljekovito sredstvo za liječenje raznih tegoba kao što su kašalj, temperatura, paraziti, želučane, probavne, bubrežne i urinarne smetnje.
Čaj od cvijeta dinje koristi se za iskašljavanje.
Napomena
Ako koristite beta blokatore ili imate slabije funkcionalne bubrege konzumirajte dinju u umjerenim količinama.
Čuva srce, prija svima
U primamljivom ukusu kruške svi bi trebalo da uživaju, jer predstavlja bogatu riznicu vitamina i spada u malobrojnu grupu voća koje ne izaziva alergijske reakcije
U PRIMAMLjIVOM ukusu kruške svi bi trebalo da uživaju, jer predstavlja bogatu riznicu vitamina i spada u malobrojnu grupu voća koje ne izaziva alergijske reakcije. Poseduje snažan antioksidans vitamin E, kao i vitamin C, moćno sredstvo u borbi protiv infekcije. Osim toga, ovaj vitamin stimuliše bela krvna zrnca u borbi protiv infekcije, direktno uništavajući brojne viruse i bakterije.
Redovno konzumiranje ovog voća pomaže u prevenciji kardiovaskularnih oboljenja i bolesti crevnog trakta. Tanka kožica krušaka sadrži hranljive sastojke isto kao i njeno "meso", pa je najbolje da se konzumira bez ljuštenja. Ako se preseče, brzo oksidira i dobija braonkastu boju, a da bi se to sprečilo treba da se prelije sokom od limuna ili pomorandže.
Kruška se preporučuje i u ishrani odojčadi kao glavni sastojak kašica. Zbog primamljivog i slatkog ukusa, nijedna beba se ne buni kad dobije obrok od krušaka.
Avokado (lat. Persea americana ili Persea gratissima) je od davnina poznato tropsko voće.
Potječe iz prašuma Južne i Sjeverne Amerike gdje se prema arheološkim nalazima koristilo u kulinarstvu još prije 8.000 godina.
Prvi su ga uzgajali Inke, Olmeci i Maje koji su ga smatrali čarobnom biljkom i vjerovali da njeguje tijelo izvana i iznutra.
Prva njihova zapažanja bila su točna, isto kao i vjerovanje u ljekovitost avokada, što su kasnije potvrdila brojna znanstvena istraživanja.
Naziv avokado potječe od astečke riječi ahuacatl koja, zbog oblika i izgleda vanjske kore, ovo voće opisuje kao “krokodilovu krušku”.
Kultivirani uzgoj avokada započeo je prije 5.000 godina, a u Europu su ga u 16. stoljeću donijeli Španjolci.
Voće punog okusa bogato nutrijentima
Bogati, kremasti i punog okusa, avokado je zdravi dodatak svakom jelu.
Sadrži veliki udio dobrih masti i obiluje brojnim nutrijentima.
100 grama avokada sadrži oko 160 kalorija, 15 grama masti, 9 grama ugljikohidrata i 2 grama proteina.
Avokado sadrži oko dvadeset esencijalnih vitamina. Obiluje vlaknima, kalijem, visokim udjelom vitamina E i B te folnom kiselinom.
Poboljšava apsorpciju nutrijenata i tako omogućava tijelu da upije više hranjivih tvari.
Ako ga kombinirate s drugim biljnim namirnicama, povećavate hranjivost obroka i apsorpciju vitamina A, D, E, K te karotenoida.
Dobrobiti avokada
1. Poboljšava zdravlje kože
Avokado može poboljšati izgled vaše kože, a zbog udjela mononezasićenih masnih kiselina pomaže koži da zadrži vlagu.
Prisutne omega-3 kiseline pomažu u smanjivanju crvenila i nadraženosti te potiču na brži proces obnove kože.
Redovita konzumacija avokada smanjuje znakove starenja i potiče stvaranje kolagena poboljšavajući elastičnost i čvrstoću kože.
2. Stimulira rad mozga
Stručnjaci smatraju avokado top namirnicom za zdravlje mozga zbog visokog udjela omega-3 kiselina i vitamina E.
Omega 3 održava mozak zdravijim tako što poboljšava dotok krvi u prednji dio koji je bitan za kritičko razmišljanje, ponašanje, donošenje odluka i planiranje.
Vitamin E klinički je dokazan kao sredstvo koje pomaže u smanjenju progresije Alzheimerove bolesti, te se smatra posebno korisnim u ranom stadiju.
Preporuka je pojesti jedan avokado dnevno.
3. Čuva zdravlje srca
Studije su pokazale da ljudi koji često jedu avokado imaju znatno manji rizik od pojave srčanih bolesti.
Avokado obiluje mononezasićenim masnim kiselinama, koje čuvaju zdravlje srca i snižavaju razinu triglicerida i lošeg kolesterola u krvi.
Sadrži i tvari koje posredno čuvaju zdravlje srca:
vitamin E koji prevenira oksidaciju kolesterola
folnu kiselinu koja reducira razine štetnog homocisteina
kalij koji regulira krvni tlak
fitosterole koji reduciraju apsorpciju kolesterola
Danas znamo da avokado sadrži više kalija nego banana.
Ovo voće također ublažava utjecaj stresa te ima alkalna, odnosno lužnata svojstva.
4. Pomaže pravilnom razvoju fetusa
Visok udio folne kiseline u avokadu može značajno zaštiti zdravlje vašeg ploda.
Samo jedna šalica donosi trećinu preporučene dnevne količine folne kiseline za trudnice.
Folna kiselina je ključni prenatalni nutrijent koji pomaže pravilnom razvoju fetusa.
Od izuzetne je važnosti i u prevenciji porođajnih mana, poput oštećenje neuralne cijevi i spine bifide.
5. Sprječava i liječi artritis
Avokado sadrži brojne protuupalne spojeve koji sprječavaju i liječe upale koje dovode do artritisa.
Tome pomažu visoke razine fitosterola i raznih karotenoida koje avokado sadrži.
Fitosteroli se nalaze u mastima, a najveći udio karotenoida nalazi se u tamnijim dijelovima voća, bliže koži.
Avokadovo ulje, kao koncentrirani oblik, posebno je dobro za liječenje artritisa ako se konzumira redovito.
6. Sprečava nastanak nekolikih vrsta raka
Avokado može prevenirati pojavu raka usne šupljine, kože i prostate.
Antikancerogena svojstva povezana su s njegovim antiupalnim i antioksidativnim nutrijentima.
Dobar je izvor antioksidansa glutationa, koji se bori protiv slobodnih radikala i samim time štiti od raka. Oleinska kiselina sadržana u avokadu, posebno je dobra kod raka dojke.
Osim što može spriječiti pojavu tumora, avokado ublažava i nuspojave i neugodne posljedice kemoterapije.
7. Regulira šećer u krvi
Mononezasićene kiseline iz avokada mogu poboljšati razine kolesterola i prevenirati inzulinsku rezistenciju koja uvelike doprinosi nastanku dijabetesa tipa 2.
Visok udio topivih vlakana u avokadu poboljšava kontrolu razine glukoze, a oleinska kiselina ima povoljan učinak na inzulinsku rezistenciju.
Avokado je također namirnica niskog glikemijskog indeksa.
8. Poboljšava probavu
Avokado sadrži B vitamine koji otpuštaju probavne enzime potrebne za dobru probavu.
Oni poboljšavaju i sposobnost tijela da upije nutrijente koji imaju esencijalnu funkciju u procesu probave.
Avokado ima više vlakana nego, primjerice, jabuka. Vlakna pomažu radu probave te potiču eliminaciju toksina iz vašeg organizma.
Balansira razinu PH u tijelu i pomaže kod stanja poput žgaravice i želučanih tegoba.
9. Pomaže kod mršavljenja
Iako avokado obiluje mastima i kalorijama, svejedno je izuzetno dobar za mršavljenje.
Zahvaljujući zdravim masnoćama, nakon konzumacije avokada brzo se javlja dugotrajan osjećaj sitosti, pa ćete do kraja dana imati manju potrebu za hranom.
Sadrži i L-karnitin - amino kiselinu koja se ciljano koristi za bolje izgaranje masnoća.
10. Čuva zdravlje očiju
Avokado pomaže u održavanju dobrog vida.
Bogat je korisnim nutrijentima poput luteina i zeaksantina koji štite oči od oksidativnog stresa.
Ti su antioksidansi jako važni za dobar vid te drastično smanjuju rizik od makularne degeneracije i katarakte - bolesti koje inače pogađaju starije osobe.
11. Uravnotežuje ženske hormone
Istraživanja su pokazala da konzumacija avokada jednom tjedno dovodi ženske hormone u balans, smanjuje rizik od pretilosti tijekom trudnoće, kao i rizik od raka vrata maternice.
Avokado u kulinarstvu
Avokado možete jesti sirov ili ga termički obraditi.
Najpoznatije jelo od avokada je meksički dip guacamole – pire od avokada pomiješan sa sokom limete, čilijem, korijanderom, lukom, soli i paprom.
Avokado se odlično uklapa u razne salatne kombinacije, može se koristiti kao namaz, dodatak hladnim juhama ili umacima.
S avokadom možete pripremiti i slastice, poput moussea, sorbeta i sladoleda ili raznih voćnih salata.
Sjemenke avokada su također jestive i izuzetno hranjive iako djeluju čvrsto i neupotrebljivo.
Lako ih možete usitniti pomoću multipraktika.
Usitnjene sjemenke avokada dodajte u salate, juhe i smoothieje.
obiluju antioksidansima
preveniraju rak
liječe probavne poremećaje
održavaju zdravlje krvožilnog sustava
poboljšavaju osjećaj sitosti i pomažu u mršavljenju
smanjuju gljivice
poboljšavaju ton kože
Ulje avokada zbog omjera masnih kiselina ima visoku točku dimljenja (izgaranja) zbog čega je odlično za prženje i pečenje hrane.
Naravno, njime možete začiniti i salate te ga koristiti kao bilo koje drugo ulje.
Klasična salata od avokada i čilija
Sastojci:
1 nasjeckani avokado
200 g zelene salate
1 organski uzgojena limeta (iscijeđen sok i naribana korica)
1 nasjeckana čili papričica
3 jušne žlice maslinovog ulja
himalajska sol po želji
Pomiješajte i poslužite.
Avokado u kozmetici
Osim što se koristi u zdravoj prehrani, ulje avokada je vrlo ljekovito i kada se nalazi u kozmetičkim preparatima.
U industriji ljepote jedno je od popularnijih ulja koje:
zaglađuje kožu i smanjuje upale zbog visokog udjela vitamina E
djeluje protiv ekcema i drugih kožnih tegoba
sprečava dehidraciju kože i štiti od vanjskih utjecaja
Šljiva je jedna od najrasprostranjenijih voćki na svijetu.
Pripada rodu Prunus porodice Rosaceae, kao i ostalo koštuničavo voće - marelice, breskve, višnje, trešnje i bademi.
Poznato je više od 2.000 vrsta ovih voćki koje se razlikuju po izgledu stabla te po veličini, boji i obliku plodova.
Najraširenije su one s okruglim i ovalnim plodovima.
Prema bojama u uzgoju prevladavaju ljubičaste, plavocrne, crvene i žute sorte.
Najpoznatije su europska šljiva (Prunus domestica) i japanska šljiva (Prunus salicina) koje se uzgajaju isključivo zbog ukusnih plodova.
U Hrvatskoj je najraširenija sorta poznata pod nazivom Bistrica, a dozrijeva krajem kolovoza i početkom rujna.
Bogatstvo nutrijenata u ukusnim plodovima
Šljive su planetarno popularno voće, ne samo zbog izuzetnog okusa već i zbog snažnog ljekovitog djelovanja.
Odličan su izvor vitamina C, K, E, B6 te folne kiseline i niacina.
Uloga vitamina C prisutnog u ovom voću je višestruka.
Osim što ima snažno antioksidativno djelovanje, ovaj vitamin pospješuje apsorpciju željeza, stimulira rad imunološkog sustava, čuva zdravlje kože, mišića, kostiju i tetiva, doprinosi zdravlju zuba i desni, štiti od bakterija, virusa i alergija.
Istraživanja svjedoče da vitamin C može smanjiti rizik od nekih vrsta raka kao i od srčanih oboljenja.
Od minerala u ovom voću su najzastupljeniji bakar, kalij, magnezij, željezo, bor.
Plodovi šljive sadrže značajne količine flavonoida polifenola poput luteina, kriptoksantina i zeaksantina kojima se pripisuju snažna antioksidacijska i protuupalna svojstva.
Ovi spojevi sprečavaju prijevremeno starenje te pomažu u borbi protiv slobodnih radikala, uzročnika mnogih bolesti.
Novija istraživanja potvrđuju da zeaksantin ima sposobnost filtracije UV zraka zbog čega se smatra dobrim zaštitnikom kože i očiju. Beta kriptoksantin prisutni u šljivama smanjuje rizik obolijevanja od raka pluća za više od 30%, te od pojave artritisa za čak 41%.
Šljive sadrže limunsku kiselinu koja otklanja umor, sprečava grčeve te poboljšava rad jetre i probavnog sustava.
Tu su i klorogena i pantotenska kiselina te nešto proteina i ugljikohidrata.
Šljiva obiluje i vlaknima koji doprinose pravilnoj probavi i zdravom metabolizmu.
Najukusnija je ako se konzumira sirova, svježa, netom ubrana.
No, u zdravstvenom smislu izuzetno je korisna šljiva u osušenom obliku jer sadrži čak 6 puta više antioksidansa od sirovog ploda.
Višestruke dobrobiti za zdravlje i ljepotu
Šljiva je izuzetna voćka čije su dobrobiti višestruke.
Ovo ukusno voće neće samo utažiti glad ili vas osvježiti i dati energiju, nego će prvenstveno zaštititi vaše zdravlje.
Šljiva se “brine” za cjelokupno zdravlje i neutralizira štetno djelovanje slobodnih radikala te tako štiti od mnogih bolesti.
1. Čuva zdravlje srca
Šljiva je bogata mineralom kalijem koji pomaže u kontroli krvnog tlaka i srčanih otkucaja.
Osim kalija važnu ulogu u očuvanju zdravlja srca ima i vitamin C.
Istraživanja su pokazala da je konzumacija povrća i voća s visokim udjelom ovog vitamina usko povezana sa smanjenjem rizika od bolesti srca i moždanog udara.
2. Pomaže u apsorpciji željeza
Sposobnost šljive da poboljša apsorpciju željeza u tijelu također je dokazana brojnim studijama, za što je opet zaslužan vitamin C.
Dobra apsorpcija željeza je od izrazite važnosti za prevenciju najčešće vrste anemije – sideropenične anemije.
3. Poboljšava probavu
Određeni spojevi prisutni u šljivama od velike su koristi za pravilno funkcioniranje probavnog sustava i otklanjanje problema zatvora.
Najznačajniji su dijetalna vlakna, sorbitol i izatin.
Poznati narodni lijek protiv zatvora je kompot od suhih šljiva.
Kratko prokuhajte nekoliko suhih šljiva te ih konzumirajte, najbolje ujutro na tašte, s tekućinom u kojoj su se kuhale.
4. Regulira razinu šećera
Šljive imaju vrlo nizak glikemijski indeks što ih čini odličnim saveznikom u kontroli razine šećera.
Topiva vlakna iz šljiva pomažu u normalizaciji razine šećera u krvi tako što usporavaju brzinu kojom hrana napušta želudac te kontroliraju oslobađanje glukoze u krvi nakon obroka.
Topiva vlakna povećavaju osjetljivost organizma na inzulin i zbog toga mogu igrati korisnu ulogu u prevenciji i liječenju dijabetesa tipa 2.
5. Pomaže u mršavljenju
Ovi ukusni, sočni plodovi ne sadrže zasićene masti i imaju vrlo malo kalorija. U 100 grama šljiva sadržano je svega 46 kalorija.
I topiva vlakna iz šljiva doprinose regulaciji tjelesne težine jer stvaraju osjećaj punoće u želucu čime se sprečava prejedanje, a samim time i debljanje.
6. Čuva zdravlje kostiju
Velike količine flavonoida i fenolnih spojeva iz šljiva zaslužne su za očuvanje koštane mase.
Tu je i mineral bor koji aktivno sudjeluje u očuvanju hrskavičnog tkiva te gustoće kostiju.
Istraživanja su otkrila da redovita konzumacija šljiva pridonosi općem zdravlju kostiju, osobito kod žena u postmenopauzi.
7. Štiti ljepotu i zdravlje kože
Vitamin E i beta-karoten štite stanice od slobodnih radikala čime se prevenira gubitak elastičnosti kože, usporava pojava bora i ostalih znakova starenja.
Šljiva sadrži visoku količinu antioksidansa sa snažnim protuupalnim svojstvima.
Oni poboljšavaju cirkulaciju i stanični metabolizam što pozitivno djeluje na očuvanje elastičnosti kože, a istovremeno sprečava pojavu upala, akni i bora.
Šljiva također ubrzava zacjeljivanje rana, regenerira oštećeno tkivo i smanjuje vidljivost ožiljaka.
8. Brine o zdravlju kose
Slaba, krhka i tanka kosa može biti posljedica djelovanja slobodnih radikala.
Šljiva pomaže u borbi za zdravlje kose te protiv preuranjene pojave sijedih vlasi i ćelavosti kod muškaraca.
Vitamin E prisutan u plodu šljive jača stanične membrane i suzbija napad slobodnih radikala na folikule vlasišta.
Vitamin C pomaže u eliminaciji peruti koja začepljuje folikule i inhibira rast kose.
Visok udio minerala željeza u ovom voću poboljšava cirkulaciju, što doprinosi bržem rastu kose te je čini čvršćom.
Odabir i čuvanje šljiva
Ako želite kupiti zrele šljive birajte plodove koji su na pritisak blago mekani.
Možete kupiti i one koji nisu sasvim dozreli kako biste ih duže održali. Međutim, u tom slučaju pripazite jer suviše nezreli plodovi neće razviti dobar okus i teksturu.
Kvalitetne plodove prepoznat ćete po bogatoj boji i zdravom izgledu kožice.
Izbjegavajte one koji su suviše mekani, koji imaju oštećenu ili naboranu kožicu ili neke druge znakove propadanja.
Šljive koje još nisu sasvim dozrele ostavite u papirnatoj vrećici na sobnoj temperaturi.
Zrele plodove čuvajte u hladnjaku nekoliko dana.
Zašto je patlidžan kralj domaće ishrane: Evo od čega nas sve štiti
Osim bogatog vitaminsko-mineralnog sastava, ovo povrće ima antioksidativna, antikancerogena i protivupalna svojstva
Dugačak je spisak od čega nas sve čuva patlidžan
Patlidžan je poreklom iz Indije i Šri Lanke, gde se uzgajao još pre 3.000 godina. Za njegova lekovita svojsva se zna još od davnina, pa ni ne čudi što spada u red najzdravijih namirnica. Evo i zašto.
Kora patlidžana u narodnoj medicini se uzima kao čaj ili kao tinktura. Najčešće se pripremaju od sveže kore, premda se može koristiti i osušena kora.
Meso patlidžana se uglavnom koristi kao lekovita hrana, a može da se primenjuje i kao obloga.
Listovi patlidžana se najčešće koriste kao obloga koji hladi i ublažava upale, a u narodnoj medicini mnogih istočnih zemalja od osušenih listova patlidžana se priprema čaj.
U narodnoj medicini koren se koristio za lečenje astme, a listovi za unutarašnja krvarenja, ali zbog mogućnosti trovanja to se više ne praktikuje u lečenju.
Međutim, i u moderno doba, kada se o korisnom delovanju biljaka prosuđuje na temelju istraživanja i analize njihovog sastava, patlidžan je potvrđen kao vrlo zdravo i lekovito povrće.
Bogat je kalijumom, koji u saradnji sa natrijumom reguliše nivo vode u telu i normalizuje rad srca. Sadrži i manje količine magnezijuma, mangana i bakra.
Od vitamina, najzastupljeniji su vitamini B, ponajviše B1, B3, B6 i folati. No, ono što patlidžan čini visokovrednom namirnicom nije njegov vitaminsko-mineralni sadržaj, već fitonutrijenti koji poseduju antioksidativna, antikancerogena i protivupalna svojstva.
Sprečava rak
Istraživanja su pokazala da patlidžan sadrži bioflavonoide koji, osim što poboljšavaju delovanje vitamina C, deluju kao snažni antioksidansi, te štite ćelije od oštećenja i nastajanja raka.
Dalja istraživanja su pokazala da antocijan, kojeg ima najviše u kori ploda patlidžana, sprečava nastanak raka želuca.
U kori patlidžana nalazi se i nasunin koji, kako su potvrdila istraživanja, pomaže u borbi protiv holesterola.
Naime, nasunin je veoma dobar antioksidant koji sprečava oksidacijske degeneracije lipida, čime sprečava i nastajanje holesterola.
Gorka jedinjenja u patlidžanu pospešuju probavu i ublažavaju grčeve želuca i creva, zbog čega je patlidžan kao hrana dobar za osobe koje pate od želudačanih i crevnih tegoba, a zbog male kalorične vrednosti, patlidžan je idealna hrana za gojazne osobe, kao i dijabetičare.
Među jesenskim plodovima nalaze se brojne vrste korjenastog povrća.
Ovo povrće je prepoznatljivo po zadebljanim i mesnatim podzemnom dijelu.
Zbog svog ugodnog okusa, brojnih korisnih nutrijenata i ljekovitog djelovanja, uvrstite korjenasto povrće u redovitu prehranu.
Iako ga možete ubirati i koristiti cijele sezone, za zimnicu ga je najbolje prikupiti u jesen.
Najzdraviji su oni primjerci koje ste sami uzgojili u vlastitom vrtu ili koji potječu iz organskoga uzgoja.
Ljekovita svojstva korjenastog povrća
Svaka vrsta povrća ima svoje specifičnosti, no svima je zajedničko što:
snaže imunitet
djeluju protuupalno
povoljno djeluju na probavne organe (osobito na rad crijeva)
poboljšavaju metabolizam
pomažu pri čišćenju organizma od toksina
umanjuju opasnost od nastanka kroničnih i zloćudnih bolesti
Sve vrste korjenastog povrća sadrže:
ugljikohidrate
mnoštvo prehrambenih vlakana
vitamine (najviše C, D, E i K, B-kompleks)
brojne minerale
zaštitne tvari (alkaloide, eterična ulja, terpene, karotenoide)
vrlo malo proteina i masnoća
Mnogi od ovih sastojaka sprečavaju štetno djelovanje slobodnih radikala te tako usporavaju proces starenja i sprečavaju pojavu degenerativnih bolesti.
Celer
Svi dijelovi ove biljke su ljekoviti.
Celer sadrži eterična ulja korisna za liječenje upale dišnih organa.
Poboljšava tek, ublažava tegobe kod čireva i gastritisa, umanjuje nadutost.
Tvar apin ima snažna antioksidativna svojstva, dok psoralen može pomoći oboljelima od psorijaze i vitiliga.
Celer smanjuje rizik od stvaranja krvnih ugrušaka i snižava kolesterol. Djeluje kao diuretik, umanjuje tjeskobu i loše raspoloženje, čuva zdravlje očiju i ublažava reumatske tegobe.
Upotreba:
Korijen celera možete jesti sirov u salatama i svježim sokovima (samostalno ili s drugim povrćem i voćem).
Izvrstan je brojnim juhama i varivima, a možete ga kuhati ili peći.
Svježi ili suhi listovi i sjemenke koriste se čitave godine kao začin ili čaj.
Cikla
Postoje bijele, ružičaste i žute sorte cikle, no ona grimiznocrvena je ipak najzdravija.
Cikla ima okrugao ili izdužen korijen.
Smatra se da betacijanin koji ciklu boji u prekrasnu crvenu boju pomaže u borbi protiv zloćudnih bolesti.
Tvar betain potiče rad i čišćenje jetre te sprječava nakupljanje masnoće u njoj.
Cikla snižava visoki krvni tlak, sprečava nastajanje krvnih ugrušaka te štiti od bolesti srca i krvnih žila.
Vitamini B12 i B9 pomažu kod slabokrvnosti.
Zbog bogatstva nutrijenata cikla umanjuje kiselost organizma i djeluje protuupalno. Blagotvorno utječe na mokraćni sustav i umiruje kožne poremećaje.
Često se koristi za sprječavanje i liječenje zloćudnih bolesti (osobito kod raka debeloga crijeva i leukemije).
Upotreba:
Ciklu koristite svježu u salatama.
Veoma zdravi svježi sok od cikle možete upotrijebiti i kao prirodnu prehrambenu boju.
Ciklu možete peći i kuhati. Prije kuhanja lisne stapke odrežite na dužinu od nekoliko centimetara, a tanki dio korijena nemojte odrezati.
To će spriječiti da tijekom kuhanja dođe do gubitka vrijednih tvari.
Mrkva
Mrkva sadrži obilje korisnih tvari poput eteričnih ulja, pigmenata i karotenoida.
Karotenoidi beta-karoten, lutein i zeaksantin su poznati po povoljnome učinku na zdravlje očiju, a osobito su djelotvorni protiv makularne degeneracije.
Crvena i grimizna mrkva sadrže antocijanine, likopen i hidroksicinamične kiseline.
Narančasta ima ponajviše beta-karotena, a žuta lutein i ksantofile.
Svi ovi nutrijenti imaju zaštitni učinak na čitav organizam.
Mrkva je korisna kod ublažavanja tegoba dišnoga sustava, anemije, nastanka bolesti srca i krvnih žila, a djeluje i kao diuretik.
Sok mrkve u kombinaciji s baznim uljima primijenjen izvana iznimno dobro djeluje na kožu te ga možete koristiti kod tegoba s aknama, čirevima, opekotinama, ranama i raznim oboljenjima kože.
Za tvar falkarinol se smatra da može spriječiti razvoj stanica raka debeloga crijeva.
Upotreba:
Kako biste što bolje iskoristili karotenoide, mrkvu prokuhajte.
Ako koristite sirovu i naribanu mrkvu, tada obavezno dodajte neko prirodno ulje u kojem će se karotenoidi rastopiti.
Listovi su bogati vitaminom K i mnogim mineralima. Nemojte ih baciti, već iskoristite za juhe, variva, salate, sokove.
Pastrnjak
Pastrnjak je manje poznat od ostalih korjenastih vrsta povrća, no nemojte ga zanemariti.
Sadrži snažne antioksidanse kao što su falkarinol i panaksidiol.
Bogati sastav ove biljke može spriječiti razvoj bakterija i gljivica.
Djeluje protuupalno, umanjuje grčeve probavnoga sustava i tjera višak vode iz organizma.
Pastrnjak ublažava pretjerano stezanje krvnih žila i normalizira krvni tlak, snižava povišeni kolesterol u krvi te pomaže u prevenciji zloćudnih bolesti.
Upotreba:
Pastrnjak jedite sirov u raznim salatama i sokovima.
Nakon prvih mrazova ukusniji je i slađi.
Možete ga kuhati i peći (u obliku pirea, variva, juha i složenaca).
Listove, korijen i sjemenke upotrijebite kao začin.
Peršin
Kao i srodni celer, peršin sadrži brojne djelatne tvari poput apina, apiola i miristicina.
Ove tvari imaju snažan utjecaj na čitav organizam, a prvenstveno čuvaju zdravlje jetre.
Peršin snižava povišeni krvni tlak i sprječava nastanak srčanih bolesti te smanjuje razinu šećera u krvi.
Može ublažiti alergije, olakšati probavne tegobe, potaknuti rad slezene i bubrega te regulirati menstrualni ciklus.
Upotreba:
Korijen koristite u svježem stanju, ali i kuhan. Dodajte ga umacima, juhama, prilozima, salatama.
Svježe i suhe listove koristite kao začin, a sjemenke za čaj.
Repa
Najčešće je poznata kao ukiseljena namirnica i kao takva djeluje probiotički.
Repa sadrži dosta vitamina B6 koji je važan za dobar imunitet i zdravlje živčanoga sustava.
Smatra se da sprječava neurodegenerativne bolesti poput Alzheimerove.
Pomaže kod infekcija, regulira kolesterol i sprječava srčane bolesti, umiruje živčani sustav, koristi probavnom sustavu te štiti od zloćudnih bolesti (osobito raka debeloga crijeva).
Upotreba:
Repa je izvrsna i sirova te je svakako iskušajte kao salatu ili je jednostavno grickajte.
Možete je kuhati, pirjati i peći.
Mlađi primjerci su slađi, a stariji oštrija, ljutkasta okusa.
Rotkva
Rotkva je izvana uglavnom crne boje (rjeđe smeđe, bijele, žute ili grimizne), a mesnati dio je bijeli ili crven.
Spoj lizocin i brojna eterična ulja snažno djeluju protiv bakterija i gljivica.
Rotkva pomaže kod upala i oboljenja dišnoga sustava, jača apetit i potiče izlučivanje probavnih sokova.
Korisna je kod bolesti žučnoga mjehura i jetre, djeluje kao diuretik i ublažava reumatske tegobe.
Izvrsno čisti organizam od toksina i ima pozitivan učinak na kožu.
Upotreba:
Iako je poprilično ljutog okusa, sirova rotkva je najzdravija.
U salatama je možete pomiješati s drugim namirnicama.
Koristite je i kao ljekoviti pripravak s medom koji pomaže kod tegoba dišnog sustava.
Kako koristiti korjenasto povrće
Da biste što bolje iskoristili dobrobiti ovog povrća, potrebno ga je pravilno pripremiti.
Povrće očistite od zemlje i pažljivo odstranite listove (možete ostaviti nekoliko centimetara lisnih peteljki).
Tako listovi neće izvlačiti vlagu iz korijena.
Mlade listove svih vrsta korjenastog povrća možete koristiti za jelo, a one od celera, mrkve i peršina kao začin.
Korijen nemojte guliti jer obiluje korisnim tvarima. Samo ga temeljito operite i uklonite oštećenja.
Sve vrste korjenastog povrća možete jesti sirove.
Ako ga kuhate, neka to bude što kraće i na pari, kako ne bi izgubilo vrijedne sastojke (osobito vitamine B i C) te postalo vodeno i gnjecavo.
Uvijek dodajte nešto masnoće da bi se karotenoidi rastopili i tijelu bili pristupačniji.
