Šta je novo?

Voće i povrće u službi zdravlja

  • Začetnik teme crvendac_011
  • Datum pokretanja
crvendac_011

crvendac_011

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
36.852
Spanać i blitva - Za vid, nervni sistem, mozak...

Spanać pozitivno utiče na krvne sudove, srce, krvnu sliku i holesterol, čisti organizam.. Blitva je izuzetno delotvorna za imunitet, savršen je diuretik i idealna namirnica za održavanje telesne težine



Da biste brže razmišljali, imali dobru krvnu sliku i vid, a želudac dobro vario, jedite spanać (Spinacia oleracea), poručuju nutricionisti. On je jedna od nutritivno najvrednijih namirnica, daje snagu, štiti od kancerogenih i kardiovaskularnih bolesti, osteoporoze, katarakte, holesterola...


Zbog velikog prisustva minerala i vitamina, zovu ga “kralj povrća”. Izvanredan je izvor vitamina C i beta karotena. Da bi se zadovoljile dnevne potrebe dovoljna je šolja kuvanog spanaća.


Dobar je izvor i folata, vitamina iz B grupe, koji igra važnu ulogu u smanjenju nivoa homocisteina u krvi, sastojka za koji se veruje da kada je prisutan u visokoj koncentraciji, može da dovede do srčanog udara. Srce čuva i magnezijum, mineral važan za održavanje normalnog krvnog pritiska. Malo koja biljka ima 56 miligrama ovog minerala, kao spanać.


Važno je i da ga jedemo zbog vitamina K, koji je bitan za pravilan proces mineralizacije, odnosno zdrave i čvrste kosti. Ovo povrće je bogato i kalcijumom, natrijumom, fosforom, manganom, bakrom, cinkom, jodom, kobaltom... Ima mnogo celuloze pa je dragocen za varenje i čišćenje organizma.

Potiče iz Persije i Avganistana, u Evropu su ga tek u 11. veku preneli Mavari u opsadi Španije, da bi kasnije stigao i u Ameriku. Spanać je najbolji kada se skuva i pomeša sa sitno iseckanim čenom belog luka, sokom od sveže ceđenog limuna i maslinovim uljem. Gurmani vole da preko narendaju parmezan.


Blitva

Lekovita blitva (Beta vulgaris var cicla) zbog sličnosti sa spanaćem, često je zapostavljena u našoj kuhinji. Izuzetno je hranljiva, od nje mogu da se naprave sva jela kao od spanaća, ali spanać ne može sve što i blitva. To su, na primer, jela sa rebrima, budući da se peteljke spanaća bacaju zbog veće količine oksalne kiseline, koja može da bude štetna za organizam.



Blitva je izuzetno delotvorna za podizanje imuniteta, a predstavlja i savršeni diuretik. Spada u niskokalorične namirnice, kao i sve lisnato povrće. Smatra se idealnom namirnicom za održavanje telesne težine. U tom smislu je najbolje da se spremi sa krompirom i začini limunovim sokom, koji organizmu obezbeđuje zavidne količine vitamina C, B i karotena.




Bogata je magnezijumom, gvožđem, kalijumom, kalcijumom i manganom, obiluje ugljenim hidratima, proteinima, celulozom, biljnim uljima. Celulozna vlakna su važna jer za sebe vezuju višak vode i otrovne sastojke, ubrzavaju prolazak hrane kroz creva, otklanjajući tegobe prilikom varenja. Ugljeni hidrati su veoma značajni za mozak i nervi sistem. Zato se blitva preporučuje za ublažavanje nervoze i jačanje koncentracije. Takođe, popravlja krvnu sliku, pospešuje stvaranje crvenih krvnih zrnaca, jača kosti i štiti sluzokožu tela.


Ova namirnica zasićuje, jer se dugo zadržava u organima za varenje. Da ne biste osećali glad najmanje pet sati, dovoljno je da pojedete 150 do 200 grama blitve.


BLAGOTVORNI RECEPTI



* Kod zloćudnih bolesti što češće jedite spanać sa pirinčem. Pirjanite ga u sopstvenom soku, sa malo ulja od maslina. Kada je gotov, dodajte mu kuvani pirinač i limunov sok, narendajte malo sveže crne rotkve.


* Za bolji rad jetre, mokraćne bešike i organa za varenje preporučuje se čaj od spanaća. Priprema se tako što se šaka lišća prelije sa dva decilitra ključale vode i ostavi da odstoji deset minuta, pa procedi i pije tri puta dnevno pre jela.




* Kod poremećaja funkcije bubrega trebalo bi da se izbegava spanać zbog oksalata, ako su prisutni u većoj koncentraciji, mogu da dovedu do zdravstevnih tegoba. Osobama sa poremećenim radom štitne žlezde takođe se ne preporučuje spanać, jer sadrži tzv. goitrogene sastojke koji ometaju njen rad.


PRIRODNI ANTIBIOTIK


U narodnoj medicini listovi blitve koriste se za oblaganje rana i čireva, a čorbice se daju onima koji boluju od upale bešike i bubrega. Obarena blitva sa iseckanim belim lukom je prirodan antibiotik, kada se doda i peršun, pospešuje izlučivanje urina i čisti krv.


Karakteristični sastojci blitve su i lutein i zeaksantin, koje se smatraju "vitaminima za oči". Spadaju u grupu karotenoida i povoljno deluju na mrežnjaču, sprečavaju makularnu degeneraciju, koja je povezana sa starenjem, a u svetu najčešći uzrok slepila. Istovremeno, čuvaju i ćelije epitela, odgovornog za dobar vid. Lutein koži pruža zaštitu od UV zraka. Analize su pokazale da ovaj deo tela sadrži najviše luteina, jer je najviše i izložen suncu.

Izvor: Večernje novosti
 
M

maja_jevtic

UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
9.949
Na radost mnogih kojima je ovo voće omiljeno, sezona trešanja je počela! Ipak, pored toga što su tako slatke, ukusne i osvežavajuće, ove crvenkaste ili bele loptice su izuzetno dobre za naš organizam. Evo i kako




Voće, a posebno ono sezonsko, trebalo bi svakodnevno da se nađe na svačijoj trpezi. Sada su aktuelne trešnje, koje predstavljaju vrhunsku blagodet za naše zdravlje.

U 100 grama svežih trešanja u proseku ima 32 kalorije, a od toga je 82 g vode, 0,2 g masti, 1 g belančevina, 16 g ugljenih hidrata, 12 g šećera i 2,1 g vlakana. Trešnja sadrži sve vitamine i minerale, iako u manjim količinama, kao i celulozu, pektin i organske kiseline.


Foto: Flickr/Igal Kleiner

Ova voćkica bogata je kalijumom i zato dobro deluje na izlučivanje vode iz organizma. Zbog toga, ali i činjenice da nemaju masti, trešnje su idealne za održavanje vitke linije ili mršavljenje. Zato ih slobodno jedite između obroka ili koristite u voćnim salatama.


Foto: dailyinterlake.com

Trešnje su bogate antioksidansom antocijaninom, korisnim u borbi protiv problema uobičajenih u srednjim godinama, uključujući giht i artritis. Giht, koji uglavnom utiče na muškarce, povezan je sa višim nivoima mokraćne kiseline koja formira kristale unutar malih zglobova.


Foto-ilustracija:

Istraživanja su pokazala da je kod osoba koje jedu 200 grama trešanja stopa izlučivanja mokraćne kiseline porasla za 60 odsto. Zato, da biste rešili ovaj problem pojedite desetak trešanja ili popijte čašu nezaslađenog soka tri ili četiri puta nedeljno. Konzumirajte ih sveže sa jogurtom kako bi se osigurala apsorpcija svih korisnih vitamina.


Foto-ilustracija: FreeDigitalPhotos/voraorn

Flavonoidi, pogotovo oni u trešnji, prirodna su protivupalna sredstva, ublažavaju simptome alergija i astme. Ujedno jačaju kolagen, građevinski element vezivnog tkiva kao što je hrskavica i tetiva.


Foto: sxc.hu/Gastonmag

Osim što ih možete iskoristiti u raznim poslasticama, trešnje su odlične za negu kože. Napravite masku za lice: zgnječite ih i napravite gustu kašicu i držite na koži lica ili vrata, oko 20 minuta. Isperite mlakom vodom.


Foto-ilustracija: FreeDigitalPhotos/Serge Bertasius Photography

Ako nemate ideju kako da iskoristite trešnje u poslasticama, probajte da napravite tart od trešanja i borovnice ili kolač s trešnjama i krem-sirom. Naravno, ne zaboravite ni na kompot ili slatko, a takođe, možete ih i zamrznuti, pa ih dodavati voćnim kompotima tokom čitave zime.

(Telegraf.rs / TPortal)
 
crvendac_011

crvendac_011

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
36.852
Iznenađujuće dobrobiti zelene salate



Zelena salata (lat. Lactuca sativa) od davnina je čvrsto zauzela svoje mjesto na kuhinjskim stolovima diljem svijeta.

Njeno porijeklo nije točno utvrđeno, no prema nekim spoznajama današnja salata je potomak samonikle vrste s područja Sibira.

Još stari Grci i Rimljani prepoznali su njena dragocjena svojstva i svoj jelovnik redovito su obogaćivali ovim povrćem.

Hipokrat, grčki liječnik i otac medicine, pripisivao joj je snažna ljekovita svojstva.

U staroj Perziji bila je cijenjena kao namirnica koja osigurava miran san.

U prošlosti je bila poznata kao "trava mudraca", što dovoljno svjedoči o njenoj vrijednosti i snazi.

Izvor dragocjenih nutrijenata



Zelena salata je izvor mnogih nutrijenata važnih za vaše zdravlje.

Bogata je vitaminima A, C, E, B1, B2, B3, B6 te mineralima fosforom, kalcijem, magnezijem, željezom i bakrom.

Kod zelene salate vrijedi pravilo: što je lišće tamnije to je veća nutritivna vrijednost.

Zbog neupućenosti događa se da mnogi bacaju prve, vanjske listove, jer su za razliku od mekog ukusnog nutarnjeg dijela suviše tvrdi i žilavi.

Ovo je pogrešno, jer vanjski listovi sadrže dvostruko više vitamina C nego unutarnji.

Imajte na umu da je zelena salata izrazito osjetljiva namirnica. Najkorisnija je svježe ubrana, jer stajanjem gubi vitamine i minerale.

Zbog toga, uvijek jedite svježe pripremljenu salatu.

Ako imate vlastiti povrtnjak, berite i pripremajte količinu potrebnu samo za jedan obrok.

Nikada ju nemojte unaprijed rezati, jer tako uništavate velike količine vitamina C.

Dobrobiti zelene salate



Ova biljka s pravom pripada u skupinu namirnica koje biste trebali svakodnevno konzumirati.

Obiluje vitaminom C koji je snažan saveznik našeg organizma u obrani od mnogih bolesti.

Njen bogati nutritivni sastav potpomaže procesu detoksikacije.

Konzumacija zelene salate pomaže uspostaviti alkalnu ravnotežu organizma, što donosi niz pogodnosti - povećanu energiju, bolju probavu, bistriji um, miran san te mladenački izgled kože.

Važan sastojak zelene salate je folna kiselina (vitamin B11) koja je ključna za mnoge procese u ljudskom organizmu.

Ovaj vitamin sprječava razvoj pojedinih vrsta anemije, štiti od osteoporoze, a zajedno s vitaminom B12 neophodan je za razvoj novih krvnih stanica.

Folna kiselina je od izuzetne važnosti za trudnice, jer se njen nedostatak u organizmu povezuje s raznim malformacijama embrija, od kojih je najčešći defekt neuralne cijevi.

Istraživanja su potvrdila da je redoviti unos ovog vitamina izvrsna prevencija mnogih vrsta raka.

Zelena salata sadrži i laktium - supstancu koja ima umirujuća svojstva.

Zbog toga je povećana konzumacija zelene salate osobito preporučljiva u situacijama nervoze, napetosti, razdražljivosti i nesanice.

Kalorijski je vrlo siromašna (100 grama sadrži samo 15 kalorija), ali je bogata hranjivim tvarima i dijetalnim vlaknima, što ju čini savršenom i nezamjenjivom namirnicom kod mršavljenja.

Brojne vrste zelene salate



U svijetu postoji preko 200 vrsta zelene salate, a kod nas su najpoznatije glavatice – puterica i kristalka, zatim rimska salata, endivija, radič, matovilac i rikula.

Puterica – listovi ove salate su svijetlozelene boje, pravilno obrubljeni, glatki, meki i nježni.

Kristalka – salata kovrčavih, naboranih listova čiji su vrhovi nepravilni i nazubljeni.

Rimska salata – ima glavice izduženog oblika, listovi su hrskavi, a njihova boja može varirati od žutozelene, zelene do tamnozelene.

Endivija – dvije su vrste ove salate - endivija glatkih, izduženih, ovalnih listova te endivija kovrčavih, naboranih listova.

Radič – samonikla trajnica dugog nazubljenog lišća, gorkog okusa, ali neprocjenjive prehrambene vrijednosti.

Matovilac – izuzetno ukusna samonikla biljka. Otporna je na zimu pa je idealna za jesensku sjetvu, odnosno zimsku berbu. Savršena je za obogaćivanje zimskog, nutritivno siromašnijeg jelovnika.

Rikula – samonikla biljka gorkastog okusa godinama je neizostavan dio mediteranske kuhinje.

Zelena salata u kulinarstvu



Sve vrste zelene salate najčešće se konzumiraju sirove, kao prilog glavnom jelu.

No, salata može biti izvrstan samostalni lagani, osvježavajući obrok.Neke vrste, poput rikule mogu odlično nadopuniti jela od tjestenine, riže i krumpira.

Kombinacija voća i zelene salate daje izvrsne kašaste sokove. Savršena je i za pripremu ukusnih i zdravih krem juha.

Ako se konzumira sirova može se začiniti maslinovim, suncokretovim ili bućinim uljem, jabučnim octom ili limunom, paprom, listićima origana te drugim začinima po želji.

Sama ili u kombinaciji s ostalim namirnicama zelena salata predstavlja pravi raj za oči i nepce.

Kozmetika od zelene salate



Zelena salate ne koristi se samo u kulinarstvu, već i u kozmetici.

Donosimo vam nekoliko zanimljivih recepata za njegu kože lica i vrata.

Maska za kožu

Ova maska blagotvorno djeluje na kožu čineći je mekom i nježnom. Posebno pomaže kod problema suhe i ispucane kože.

Nekoliko listova zelene salate prokuhajte u vodi jednu minutu. Izvadite ih iz vode, sitno narežite i umotajte u gazu.

Tako dobivene obloge stavite na kožu lica, vrata ili drugih dijelova tijela.

Nakon tridesetak minuta skinite obloge, a kožu isperite čajem od kamilice.

Losion za kožu


Losion od zelene salate ublažava crvenilo kože izazvano sunčanjem i vjetrom i liječi bubuljice.

Listove zelene salate kuhajte na laganoj vatri oko sat i pol.

Nakon toga procijedite. Dobivenu tekućinu koristite za njegu kože lica i vrata.

Losion čuvajte na tamnom i hladnom mjestu najduže 3 dana.

(izvor recepata: Borislav Ostojić, Narodni zdravstveni list)

Izvor: Alternativa za Vas
 
M

maja_jevtic

UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
9.949
JEDITE GA ŠTO ČEŠĆE: Paradajzom protiv raka bubrega!
Često konzumiranje paradajza i drugih vrsta voća i povrća s visokim udelom likopena je u novoj studiji povezano s manjim rizikom obolevanja od raka bubrega.


Inače, likopen je antioksidans odgovoran za boju paradajza, lubenica, grejpfruta i papaje a ranija istraživanja povezala su unos likopena s manjim rizikom za razvoj karcinoma pluća i želuca.

Novi nalazi su prikupljeni tokom poslednjih 20 godina od gotovo 9.200 ispitanica koje su prošle menopauzu.

U proseku su učesnice istraživanja s najvećim unosom likopena imale 45 odsto manji rizik obolevanja od raka bubrega nego ispitanice koje su konzumirale najmanje količine.

Naučnici veruju da je dobijene nalaze moguće objasniti uticajem likopena na smanjenje oksidativnog stresa povezanog s razvojem raka bubrega.

Prema podacima za SAD, rak bubrega je deveti najčešći oblik karcinoma u toj zemlji, oko dva odsto svih slučajeva raka u Americi se odnosi na rak bubrega, prenosi Večernji list.


Izvor: Tanjug
 
M

maja_jevtic

UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
9.949
16 razloga zašto je krastavac fenomenalna namirnica
Autor: 24sata.hr/ Foto: Profimedia.rs, AP 16.06.2014. - 18:59

Sezona je krastavaca, a mi donosimo dovoljno dobrih razloga da ih počnete da ih jedete što više - osvežava i rehidrira za vreme vrućina, daje energiju i elminiše toksine iz tela. A to nije sve!


Možete ga jesti u bilo kojoj varijanti, on je zdrav | Foto: Profimedia.rs


1. Obiluje mineralima koji čine kožu lepom i zdravom, magnezijumom, kalijumom i silicijumom.

2. Pomaže u probavi i skidanju kilograma. Zbog visoke količine vode u sebi i malog broja kalorija, idealna je namirnica za sve koji žele da skinu kilograme i održavaju željenu težinu. Koristite ga u salatama, sendvičima i supama. Možete ga i narezati na prutiće i jesti kao grickalicu. Zbog nivoa vlakana u sebi odličan je za dobru probavu.

3. Oči su vam umorne? Stavite kriške krastavaca na njih. Iako je ovaj prizor već toliko učestao da ga to čini klišeom, krastavac zaista pomaže u smanjivanju podočnjaka i natečenih očiju zbog svojih antiupalnih sastojaka.


4. Štiti od raka. Zahvaljujući sastojcima pinorezinol, sekoizolaricirezinol i laricirezinol smanjuje rizik od razvoja nekoliko vrsta karcinoma, među kojima su rak jajnika, dojki, prostate i materice.


Krastavac je dobar iza uklanjanje podočnjaka | Foto: Profimedia.rs



5. Smanjuje holesterol, kontroliše pritisak i pomaže dijabetičarima. Zbog hormona koji sadrži sok krastavaca, gušterača može normalno da radi i da proizvodi insulin ključan za dijabetičare. Takođe, sastojak sterol pomaže u snižavanju nivoa holesterola. Zbog obilja minerala i vlakana krastavac je vrlo delotvoran i u regulisanju krvnog pritiska.


6. Hidrira telo. Krastavac čini 90 odsto vode, pa ako vam dosadi da pijete vodu, slobodno posegnite za njim. Odlično će vas rehidrirati.


7. Odličan je borac protiv opekotina i vrućine. Rehidriraće vas za vreme vrućina, a pomoći će i kod opekotina. Narezani krastavac stavite na opečena područja i pustite da deluje. Osetićete instantno olakšanje.


8. Eliminiše toksine iz tela. Zbog visokog nivoa vode, krastavac će pomoći telu da izbaci nepotrebne otrove i nečistoće. Dobar je i za razgradnju bubrežnih kamenaca.


9. Sadrži većinu vitamina koji su vam potrebni. U njemu ima dovoljno vitamina A, B i C koji su vam potrebni u jednom danu da bi održali imunitet zdravim i dobili potrebnu energiju.




Krastavac je dobar u svakoj varijanti| Foto: AP

10. Zaboravite žvakaće gume. Krastavac će bolje osvežiti usnu šupljinu od njih, a uz to će i zaceliti postojeće ranice. Ako stavite krišku krastavca na nepce i držite pola minuta, fitokemikalije iz njega ubiće sve bakterije odgovorne za neugodan zadah, piše Fitnea.



11. Čini kosu i nokte zdravim i lepšim. Silicijum u krastavcima čini kosu i nokte snažnijim i sjajnijim, a ujedno i podstiče rast kose.


12. Silicijum čuva zdravlje zglobova, olakšava kostobolju i bol usled artritisa. Ovaj mineral pomaže u jačanju veznog tkiva, a ako ga pomešate sa sokom od šargarepe ublažićete i bol usled artritisa i kostobolje snižavajući nivo mokraćne kiseline.


13. Odličan je protiv mamurluka. Ako želite da izbegnete glavobolju drugi dan, pre spavanja pojedite par kriški krastavca. Sadrži dovoljno vitamina B, šećera i elektrolita koje će nadoknaditi izgubljene nutrijente tokom burne noći.


14. Čuva zdravlje bubrega. Zato što smanjuje nivo mokraćne kiseline u telu čuva bubrege u dobroj formi.


15. Ako želite da smanjite krvarenje iz desni, počnite da jedete više krastavaca.


16. Bolji je od energetskih pića. Zbog vitamina B i ugljenih hidrata uz krastavce ćete dobiti dobar izvor energije koji će vas dići iz uspavanosti i dati potrebnu injekciju energije.
 
crvendac_011

crvendac_011

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
36.852
Najljekovitije biljke svijeta: potočarka



Potočarka (lat. Nasturtium officinale) je skromna ali vrlo dragocjena biljka.
O njenoj nutritivnoj vrijednosti više nego dovoljno govori činjenica da sadrži veće količine željeza od špinata i više vitamina C od limuna i naranče.

Iako su od davnina poznata njena ljekovita svojstva, ova biljka je kroz generacije pomalo zaboravljena.

Razvoj klasične medicine rezultirao je zanemarivanjem zdravih namirnica koje nam priroda nudi na dlanu.


No, svakim se danom sve više ljudi vraćaju prirodi, pa je i ova izuzetno hranjiva biljka sve zastupljenija u alternativnom načinu liječenja i prehrani.

Poznata još od davnina



Porijeklo potočarke je područje Euroazije, no danas je široko rasprostranjena i može se naći gotovo posvuda u svijetu.


Poznata je kao jedna od najstarijih biljaka čija upotreba seže još u daleku povijest.


Mnogi stari narodi koristili su ju u ishrani i liječenju zdravstvenih tegoba.


Antički grčki liječnik i otac medicine Hipokrat cijenio je ovu biljku i preporučivao ju za liječenje katara pluća, zubobolje, bolesti grla, gušavosti i promuklosti.


Kod starih Grka, Egipćana i Rimljana bila je poznata kao snažno sredstvo za vraćanje energije.


Egipatski faraoni naredili su svojim robovima svakodnevno ispijanje soka od potočarke kako bi održali snagu a time i produktivnost.

Na jelovniku rimskih careva bila je čest gost, jer su vjerovali da će im pomoći u raščišćavanju misli i donošenju važnih odluka.

Perzijski vojnici su prema kraljevom naređenju morali konzumirati potočarku kako bi zadržali zdravlje i snagu za marševe i borbu.

Ljekovitost potvrđena znanstvenim studijama



Ljekovitost potočarke dokazana je u mnogobrojnim svjetskim znanstvenim studijama.
Jedna od njih, objavljena je u uglednom časopisu British Journal of Nutrition, dokazuje ljekovitost potočarke i pozitivno djelovanje na karcinom.

Potvrđeno je da redovito konzumiranje manjih količina ove biljke može spriječiti rak prostate i debelog crijeva.

Istraživanja su pokazala da oblog od lišća potočarke učinkovito djeluje na suzbijanje tumora žlijezda ili limfnih čvorova.

Profesor Graham Packham sa Sveučilišta u Southamptonu začetnik je projekta kojim nastoji dokazati vrijednost potočarke u borbi protiv raka.

Proveli smo studiju koja potvrđuje djelovanje potočarke na rak dojke, ali ova biljka mogla bi biti učinkovita i u liječenju drugih vrsta raka.

Istraživanja su pokazala da potočarka sadrži znatne količine spoja nazvanog feniletil izotiocijanat (PEITC), koji ima snažna antikancerogena svojstva.

Vezano za PEITC, Packham je za Daily Echo izjavio:

Bio sam iznenađen da konzumiranje samo jedne porcije potočarke može rezultirati proizvodnjom značajne razine ovog spoja u krvi.

Svježe prešani sok potočarke poznato je sredstvo za liječenje bubrežnih tegoba i bolesti kože.

Ova biljka bogata je vitaminom C te je odlična pomoć u jačanju imuniteta kao i u borbi protiv kroničnih bolesti i upala.

Poznata je kao učinkoviti tonik za kosu jer sprječava opadanje kose i potiče njen rast i gustoću.

Odlična je pomoć kod detoksikacije organizma, pospješuje čišćenje krvi, potiče mokrenje, podiže energiju i stimulira funkcije organizma.

Nezaobilazna je u čišćenju pluća.

U narodu je poznato da potočarka…
  • ublažava bolesti dišnih putova
  • pomaže kod srčanih oboljenja
  • smiruje želučane i crijevne tegobe
  • pomaže kod bolesti bubrega i mokraćnih kanala
  • pospješuje rad metabolizma
  • čisti pluća i krv
  • pomaže kod umora i malaksalosti
  • povoljno djeluje kod dijabetesa
  • ublažava groznicu
  • pomaže kod oboljenja jetre
  • liječi kožne tegobe
  • stimulira rast kose
  • olakšava reumatske tegobe



Potočarka u kulinarstvu

Iskoristite bogatstvo koje se krije unutar ove lijepe i nježne biljke i uvrstite ju u svoj jelovnik.

Možete ju koristiti za pripremu zelenih kašastih sokova, salata i pita.

Odličan je prilog glavnom jelu, a može biti i izvrstan dodatak juhama i varivima ili sendvičima.

Salata od potočarke

Lišće potočarke dobro operite.

Dodajte na kolutove narezan mladi crveni luk te usitnjeni češnjak.

Dodajte sol, papar i nekoliko žlica maslinovog ili bučinog ulja te sok limuna.

Pustite salatu da odstoji sat vremena, nakon čega je spremna za konzumiranje.

U kombinaciji s mekim sirevima (feta, mozzarella, skuta, brie, quark) ova salata može biti izvrstan samostalni lagani obrok, ali i savršen prilog glavnom jelu.

Za pripremu salate potočarka se može kombinirati i s drugim biljkama poput matovilca ili radiča.

Čaj od potočarke

Jednu jušnu žlicu svježe, oprane potočarke sitno narežite i prelijte s 2 dcl kipuće vode.

Poklopite i ostavite da odstoji 15-20 minuta, a zatim procijedite.

Tijekom dana pijte 2-3 šalice ovog čaja.

Sok od potočarke

Jednu šaku svježe potočarke operite i usitnite u sokovniku. Iscijeđenom soku dodajte vodu u omjeru 1:5 (1 dcl soka na 5 dcl vode).

Uzimajte jednu jušnu žlicu ovog soka tri puta dnevno.

Juha od potočarke

Sastojci:
  • 2 svežnja potočarke
  • 1/2 kg krumpira
  • 1 l jušnog temeljca (najbolje povrtnog)
  • sol, mljeveni crni papar, muškatni oraščić (ostali začini po želji i ukusu)
Priprema

Potočarku dobro operite i nasjeckajte. Krumpir ogulite i narežite na sitne kockice.

Sve sastojke dodajte u zdjelu s jušnim temeljcem i pustite da zavri. Kuhajte oko 30 minuta, a pred kraj kuhanja po želji začinite.

Ohlađenu masu možete blenderom usitniti da bi dobili gustu, kremastu juhu.

Napomena

Potočarku je poželjno konzumirati svježu jer se zamrzavanjem i sušenjem gubi veliki dio ljekovitih vrijednosti.

Trudnicama se ne preporučuje konzumiranje ove biljke.

Prekomjerna konzumacija može dovesti do nadraženosti želuca, mokraćnog kanala i mjehura.

Uzgoj i berba

Ova zeljasta trajnica se uz brokulu, rotkvice, cvjetaču, kelj, prokulicu i kupus svrstava u porodicu krstašica.

U narodu je poznata po mnogobrojnim imenima - vodena kraljica, dragušac, kostriš, bobovec, ugas, ljuti mokriš, krešun, resnik, vodena režuha, garbok, gardun.

Poznata je kao vodena biljka, što apsolutno opravdava podatak da može rasti doslovno u vodi, bez prisutnosti zemlje.

Njeno prirodno stanište su vlažni vodeni tereni - rječice, potoci, izvori. Uspijeva isključivo u čistim, nezagađenim područjima.

Ipak, bez obzira na njeno izvorno vodeno okruženje, vrlo lako ju je moguće uzgojiti i u vrtu, pa čak i u teglama na balkonu.

Potočarka može narasti čak do 1 m u visinu i do 2,5 m u širinu.

Listovi su joj tamnozelene boje, okruglastog oblika, mesnati, sočni i glatki. Cvate od lipnja do listopada, a cvjetovi su bijele boje, sitni i gusti.

Okus ove biljke je pomalo gorkast, sličan okusu rotkvice. Tijekom cvatnje okus biljke se pojačava te postaje intenzivniji i gorči.

Upravo zbog toga ju je najbolje brati i konzumirati u rano proljeće, prije cvatnje.

Izvor: Alternativa
 
crvendac_011

crvendac_011

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
36.852
Kakva čuda kriju crvene maline



Zahvaljujući njihovom božanstvenom okusu, nikog ne treba puno nagovarati da zagnjure glavu u posudu punu malina.

No, okus nije jedini adut ovog neodoljivog tamnocrvenog voća.

Maline su mnogo više od ukusnog ljetnog zalogaja.

Ovo je voće bogato hranjivim tvarima, koje mogu odagnati bolesti i podariti tijelu snagu i izdržljivost.

Blagodati od fitonutrijenata



Maline sadrže obilje hidroksibenzoičke kiseline, antocijanina, resveratrola i flavonola kao što su kvercetin i kaempferol.

Većina ovih fitonutrijenata čuva stanično zdravlje, štiti stanice od oštećenja i regulira upalne enzime.

Time smanjuju rizik od kroničnih tegoba poput pretilosti, krvožilnih bolesti i dijabetesa tipa II.

U ovom je pogledu osobito značajna elagična kiselina, vrsta hidroksibenzoičke kiseline, koja ima naglašena protuupalna svojstva.

Zaštita od raka



U novije su vrijeme maline postale zanimljive zbog sastojaka koji štite od raka.

Isprva su ključnim antikancerogenim sastojcima smatrali nutrijente s antioksidativnim i protuupalnim svojstvima.

Istraživanja na raku dojke, jednjaka, debelog crijeva i maternice pokazala su da ti nutrijenti značajno smanjuju oksidativni stres i ublažavaju upale, čime ometaju razvoj i reprodukciju stanica raka.

Novije su studije ukazale na dodatno djelovanje fitonutrijenata u malini.

Čini se da elagitanini, nutrijenti srodni elagičnoj kiselini, sprečavaju pretvaranje zdravih stanica u zloćudne.

Stanicama koje već jesu zloćudne elagitanini šalju signale kojima ih potiču na apoptozu, ili - pojednostavljenim rječnikom - samouništenje.

Malina vrste Rubus rosifolius, koja raste u obje Amerike, Australiji i Istočnoj Aziji, ima najveću snagu u pogledu smanjivanja broja zloćudnih stanica.

Prema istraživanju objavljenom u Journal of Food Composition and Analysis, ova vrsta maline ima drukčiju fitokemiju i biološke aktivnosti od svih ostalih vrsta.

Istraživači su utvrdili da ekstrakti Rubus rosifoliusa sprečavaju rast stanica raka pluća za 54 posto, debelog crijeva za 50 posto, želuca za 37 posto i pluća za 24 posto.

Ketonima protiv masnoća



Crvene maline imaju bogatstvo vitamina i minerala, malo kalorija i nizak glikemijski indeks.

To ih čini gotovo savršenom namirnicom pa u njima trebate uživati što češće.

Povrh toga, prirodni fenolski spojevi u crvenim malinama imaju potencijala za ublažavanje pretilosti.

Ketoni maline prirodni su fenolski spojevi, koji su, između ostalog, odgovorni za aromu maline.


"Ketoni maline mogu vam pomoći u nastojanjima oko mršavljenja, osobito ako ga spojite s redovnim vježbanjem i uravnoteženom prehranom sa zdravim i integralnim namirnicama", navodi dr. Oz.


Prehrambeni stručnjaci iz korejskog Seula davali su muškim miševima visokomasnu prehranu i ketone maline (napomena - Alternativa za Vas ne podržava eksperimente na životinjama).

Iako su se trebali jako udebljati od takve prehrane, to se nije dogodilo, a znanstvenici to pripisuju ketonima maline.

Korejski stručnjaci vjeruju da ketoni maline nude veliku nadu kao biljni lijek protiv pretilosti, jer njihove biološke aktivnosti mijenjaju metabolizam lipida.

Kako djeluju ketoni



Djelotvornost ketona maline rezultat je pojačanog lučenja adiponektina, hormona koji sudjeluje u sprečavanju nastanka masnih naslaga.


"Adiponektin je bjelančevina koju tijelo koristi radi reguliranja metabolizma", piše dr. Oz.


Ketoni maline dovode do brže razgradnje masnoća u stanicama, čime pomažu tijelu da brže sagorijeva salo.

Preporučene doze



U sklopu režima mršavljenja preporučena je doza 100 miligrama ketona dnevno u obliku dodatka prehrani.

Mnogi proizvođači prodaju ketone maline u tabletama od upravo 100 miligrama radi jednostavnijeg doziranja.

Da biste unijeli u organizam toliku količinu ketona jedući svježe maline, morali biste pojesti 40 kilograma malina.

Međutim, pozivamo vas na oprez, jer budući da je za proizvodnju ketona potrebno jako puno svježih malina, ovaj se dodatak prehrani često proizvodi industrijski uz pomoć kemijskih reakcija.

Ostale dobrobiti ketona



Mršavljenje nije jedina dobrobit od ketona maline. Ovaj spoj pomaže pri snižavanju kolesterola i ublažavanju bola nakon intenzivne vježbe.

Ovi ketoni sadrže salicilnu kiselinu, čime pomažu protiv ateroskleroze i srčanih bolesti.

Postoje naznake i da ketoni pomažu ljudima koji pate od alopecije, ali to svojstvo nije još temeljito proučeno.

Što zrelija, to moćnija



Zrelost maline također je važan faktor.

Prema istraživanju objavljenom u časopisu Agricultural and Food Chemistry, crvene maline imaju najveće djelovanje kad su potpuno zrele.

Ukupni nivoi antocijanina u svim vrstama malina rastu u direktnoj proporciji sa zrelošću.

Izvor: Alternativa za Vas
 
crvendac_011

crvendac_011

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
36.852
Smokva – sočna, slatka i ljekovita

Izvor: Alternativa za Vas



Bilo svježa ili sušena, smokva je bogata brojnim zdravim fitonutrijentima, antioksidansima i vitaminima

Sočna i slatka smokva jedno je od prvih voća u kojemu su naši drevni preci uživali.

Na Bliskom Istoku pronađeni su ostaci smokava starih preko 11 tisuća godina.

Moguće je da su ljudi uzgajali smokvu prije pšenice, ječma i mahunarki.

Osim u svojoj postojbini Mediteranu, smokva se danas uzgaja u mnogim zemljama svijeta na obje polutke.

Najraširenija i najpopularnija vrsta je obična smokva (lat. Ficus carica).

Svake godine može dvaput rađati po nekoliko stotina plodova raznih veličina i boja.

Zrela smokva ima oblik zvona ili kruške, sa sočnim mesom u unutrašnjosti.

Zdravstvene blagodati



Unatoč niskoj kaloričnosti (samo 74 kalorije na 100 g), smokva sadrži topiva prehrambena vlakna, minerale i vitamine.

Svježe su smokve cijenjene zbog obilja antioksidansa kao što su karoteni, tanini, lutein i klorogenska kiselina.

Povrh toga, svježe smokve sadrže visoke količine antioksidanskih vitamina kao što su vitamin A, E i K.

Antioksidansi nas štite od slobodnih radikala čije razorno djelovanje može dovesti do prijevremenog starenja, demencije, srčanih bolesti i karcinoma.

Ujedno, istraživanja ukazuju da klorogenska kiselina uravnotežuje razinu šećera u krvi.

Smokve, kao i druge namirnice bogate vlaknima, pomažu u mršavljenju i održavanju željene težine.

U smokvama su pronađeni i spojevi s antikarcinogenim djelovanjem - benzaldehid i kumarini.

Preliminarna zdravstvena istraživanja su potvrdila potencijalno djelovanje ovih spojeva na karcinome prostate i kože.

Smokve rješavaju problem kurjih očiju i bradavica.

Preko noći, stavite napola prerezanu svježu smokvu na bolno mjesto. Ujutro uklonite smokvu i operite stopalo u vrućoj vodi.

Nakon toga pokušajte ukloniti kurje oko/bradavicu. Teži slučajevi mogu zahtijevati i do pet noćnih liječenja.

Suhe smokve - koncentrirana superhrana



Suhe smokve visoko su koncentriran izvor minerala, vitamina i antioksidanata.

Imaju više kalorija od svježih - 249 kalorija na sto grama.

I svježe i suhe smokve sadrže značajne količina vitamina skupine B kao što su niacin, piridoksin, pantoten i folna kiselina.

Ovi vitamini sudjeluju u metabolizmu ugljikohidrata, bjelančevina i masnoća. B-kompleks je značajan za moždanu funkciju, osobito za dobro raspoloženje.

Suhe smokve obilan su izvor minerala kalcija, cinka, kalija, selena, željeza i bakra.

Željezo i bakar potrebni su za stvaranje crvenih krvnih zrnaca, dok je kalij važan sastavni dio stanica i tjelesnih tekućina te pomaže u regulaciji srčanog ritma i krvnog tlaka.

Kuhane smokve kao čaj, pomažu kod moždanih bolesti, upale grla i pluća.

I lišće je ljekovito



Lišće smokve je već odavno poznato zbog svojih ljekovitih svojstava - liječi bronhitis, bradavice, cirozu jetre, visoki tlak, kožne probleme i čireve.

Ali novost je da je lišće smokve također izuzetno dobro za dijabetes. Obično se koristi sok lišća smokve, koji se uzima odmah nakon ustajanja, uz doručak.

Možete također prokuhati lišće smokve u pročišćenoj vodi i piti kao čaj.

Kupovanje i čuvanje



Smokve su dostupne cijele godine, no najbolje su između svibnja i studenog.

Prije branja, potrebno je pustiti smokve da potpuno sazriju na stablu.

Možete ih jesti svježe ili osušene na suncu ili umjetnim putem.

Kupujete li svježe smokve, tražite zrele primjerke koji su meki na dodir i ispuštaju ugodan, slatkast miris.

Izbjegavajte jako mekane i nagnječene, kao i nezrele plodove, jer bi vas razočarao njihov neugodan okus.

Svježe smokve brzo se kvare pa ih valja odmah pojesti, ili spremiti u hladnjak, gdje se mogu držati do tri dana.

Sa suhim smokvama nisu potrebne jače mjere predostrožnosti, jer na suhom i hladnom mjestu traju do osam mjeseci.

Spremate li se jesti svježe plodove, operite ih u hladnoj vodi i nježno osušite mekom krpom.

Nekoliko prijedloga za serviranje



Smokve su slatke i sočne pa su dobre za jelo bez ikakvih dodataka. No, možete ih kombinirati i s drugim namirnicama.

Svježe smokve prikladan su dodatak salatama, kolačima i sladoledima.

Suhim smokvama možete obogatiti sendviče, ali i kolače raznih vrsta.

Pripremate li kašu od zobi ili neke druge cjelovite žitarice, ubacite par suhih ili svježih smokava.

Svježe smokve punjene kozjim sirom i isjeckanim bademima mogu poslužiti kao predjela ili deserti.

Napomena:

Smokve mogu osjetljivim pojedincima izazvati alergijsku reakciju čiji su simptomi povraćanje, proljev i svrbež.

Što sadrže smokve?



Hranjive tvari u smokvama na 100 grama:

  • Ugljikohidrati 19,18 g
  • Bjelančevine 0,75 g
  • Masnoće 0,30 g
  • Vlakna 2,9 g
  • Folacin 0,06 mg
  • Niacin 0,4 mg
  • Piridoksin 0,11 mg
  • Pantoten 0,3 mg
  • Vitamin C 2 mg
  • Vitamin K 0,05 mg
  • Kalij 232 mg
  • Kalcij 35 mg
  • Magnezij 17 mg
  • Cink 0,15 mg
  • Bakar 0,07 mg
  • Željezo 0,37 mg

 
crvendac_011

crvendac_011

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
36.852
Top 10 namirnica za hidrataciju u ljetnim vrućinama


Prvo na što pomislite u vrućim ljetnim danima je čaša hladne vode.

I nije bez razloga - voda je najbolji način da ugasite žeđ.

No, jeste li znali da opskrbiti organizam vodom možete i uz pomoć nekih namirnica?

Mnoge vrste voća i povrća idealne su za ovu svrhu.

Brzo opskrbljuju organizam vodom, a uz to imaju efekt postepenog otpuštanja i zbog toga duže vremena utažuju žeđ.

Saznajte koje su namirnice idealne za ljetne vrućine!

1. Lubenica



Iako neki plodovi imaju viši vodeni sadržaj od lubenice, ona je prvorazredna hrana za hidratizaciju, jer je zbog odličnog ukusa možemo jesti u velikim količinama.

Jedna je škotska studija pokazala da smjesa soli i minerala u lubenici hidratizira bolje od vode i specijaliziranih napitaka.

Režanj lubenice posjeduje četiri puta više antioksidansa likopena od prosječne sirove rajčice.

2. Krastavac



Želite li se napuniti vodom putem hrane, najbrže ćete to postići posegnete li za krastavcem.

S više od 96 posto vodenog sastava, krastavac je na vrhu ljestvice "vodenih" namirnica. Jedite ga kao prilog, dodajte ga salatama ili od njega napravite ljetnu hladnu juhu.

Isjeckajte krastavac pa ga izblendajte, dodajte nemasni jogurt i par listića metvice te poslužite hladno.


3. Jagoda



Svo bobičasto voće preporučljivo je za nadomjestak izgubljene tekućine, ali zlatna medalja pripada jagodi.

Osim neodoljivog okusa, koji ju je učinio omiljenom širom svijeta, jagoda je cijenjena i zbog bogatstva antioksidanata i niske kaloričnosti.

Pomiješate li jagode s običnim nemasnim jogurtom, koji također opskrbljuje organizam vodom, dobit ćete izvrstan hidratizirajući međuobrok s ugljikohidratima, bjelančevinama i vlaknima.

4. Naranča



Ne budite lijeni ljuštiti južno voće s korom, jer se ispod nje kriju neslućena blaga.

Sočna i slatko-kisela naranča opskrbit će vas s vodom i s više od sto posto dnevne preporučene količine vitamina C.

5. Grejp



Za hidraciju je još djelotvorniji grejp, koji se 90% sastoji od vode i sadrži samo 75 kalorija.

Jedno je istraživanje pokazalo da konzumiranje pola grejpa prije svakog obroka za tri mjeseca dovodi do gubitka 1,5 kg.

Sastojci grejpa pomažu sagorijevanju masnoća i stabiliziranju šećera u krvi, a limonoidi u grejpu detoksiciraju i suzbijaju nastanak zloćudnih stanica.

6. Kupus



Kupus je izvrstan za "navodnjavanje" tijela, a isplati ga se jesti u bilo koje doba godine.

Poznato je da snižava kolesterol i djeluje antioksidativno zahvaljujući velikoj količini vitamina C.

Zahvaljujući vlaknima, pomaže i oko mršavljenja. Najbolje ga je jesti sirovog kao salatu ili sastojak salate.

7. Ananas



Slasno ljetno voće ima snažno hidratizirajuće svojstvo i pospješuje probavu zahvaljujući bromelainu, spoju koji ima mnoga ljekovita svojstva.

Ananas nije samo divna okusa, nego i potiče detoksikaciju i mršavljenje.

8. Paprika



Zelena paprika ima za nijansu viši udio vode od žute i crvene, ali ne možete pogriješiti koju god zagrizete.


Popularna je kao izvor antioksidansa.

9. Rotkvica



Rotkvica je još jedno povrće s preko 95 posto vodenog sadržaja, a dodatni joj je adut bogatstvo antioksidansom katehinom.

Isjeckane hrskave rotkvice izvrstan su prilog brojnim jelima.

10. Rajčica



Isto vrijedi i za rajčicu, čiji je vodeni sastav samo malo niži od 95 posto.

Izrezana na režnjeve ili na kockice, dobrodošla je u salatama i sendvičima.

Slatke cherry rajčice možete jesti cijele.

Kad govorimo o visokom udjelu vode i vrhunskim prehrambenim namirnicama, možemo preporučiti i brokulu, cvjetaču, mrkvu, patlidžan, tikvicu... - popisu nema kraja!

Voćni sokovi također odlično utažuju žeđ. Preporučujemo konzumiranje svježe cijeđenih domaćih, a ne industrijskih sokova.

Provjerite koje voće i povrće u sirovom obliku ima najveći udio vode

  1. Krastavac 96,5%
  2. Zelena salata 95,7%
  3. Celer 95,4%
  4. Rotkvica 95,3%
  5. Rajčica 94,6%
  6. Blitva 94,1%
  7. Paprika 93,8%
  8. Cvjetača 92,3%
  9. Kupus 92,2%
  10. Špinat 92,1%
  11. Lubenica 91,6%
  12. Jagoda 91,1%
  13. Brokula 90,8%
  14. Grejp 90,5%
  15. Breskva 90,1%
Izvor: Alternativa za Vas
 
M

maja_jevtic

UREDNIK
Učlanjen(a)
27.06.2011
Poruka
9.949
Ananasom protiv kašlja: Ovo je najukusniji lek ikada!
Prema naučnim proučavanjima, ova tropska voćka deluje efikasno i smiruje simptome kašlja, eliminiše sluz, pa čak ublažava simptome i kod pacijenata sa tuberkulozom.


U jednom slučaju, pokazano je da ekstrakt ananasa pet puta brže smanjuje količinu sluzi nego sirupi iz apoteka, a pacijenti se oporavljaju gotovo 5 puta brže.

U drugom slučaju, mešavina soka od ananasa, meda, ljute papričice i soli pomogla je da se eliminiše sluz iz pluća tuberkuloznih bolesnika.

U celini, dokazano je da ananas ublažava sve vrste kašlja, posebno suvi kašalj.

Naučnici su utvrdili da sposobnost ananasa da deluje na kašalj potiče od dve supstance. Ta voćka sadrži bromelani, enzim koji se bori protiv upale i pomaže varenje. Drugo, ananas sadrži veliku količinu mangana, koji pomaže u formiranju vezivnog tkiva i poboljšava funkcionisanje nerava. Kombinacija ta dva faktora ublažava kašalj i uklanja sluz nagomilanu u plućima.


Osim ovoga, ananas je odličan izvor vitamima C, a ovaj vitamin ima višestruko dejstvo: jača imuni sistem i uklanja slobodne radikale, što omogućava bolje funkcionisanje disajnih puteva.

Osim delovanja na kašalj, naučnivi su takođe utvrdili da ananas pomaže da se ublaže simptomi artritisa, da se reguliše krvni pritisak, a ima i određena antikancerogena svojstva.

Izvor: zdravahrana.com
 
Top