Koristite zastareli pregledač. Možda neće pravilno prikazivati ove ili druge veb stranice. Trebali biste nadograditi ili koristiti alternativni pregledač.
Iako se uvriježilo mišljenje da spada u grupu orašastih plodova, badem (lat. Prunus amygdalus) je zapravo član skupine koštuničavog voća.
U tom je smislu blizak srodnik šljive, višnje, marelice i breskve.
Badem je oduvijek bio vrlo cijenjen zbog svojih velikih blagodati po zdravlje te se njegov uzgoj proširio i po Sredozemlju.
U 18. stoljeću španjolski misionari su ga donijeli u Kaliforniju, koja je u međuvremenu postala jedan od najvećih proizvođača badema u svijetu.
Postoje dvije vrste badema:slatki badem (Prunus amygdalis dulcis) – to je badem koji skoro svakodnevno konzumiramo - i gorki badem (Prunus amygdalis amara).
Gorki badem izgledom je nešto širi i kraći od slatkog, ali je gorak i stoga nije jestiv. Međutim gorki badem je odličan izvor vitamina B17.
Posvetit ćemo se slatkom bademu i njegovim brojnim nutricionističkim i zdravstvenim blagodatima.
Badem - riznica vitamina i minerala
Bademi su korisna i zdrava namirnica, koja sadrži veliki dio dnevno preporučene količine vitamina, minerala, vlakana i aminokiselina.
Sto grama badema sadrži 22g ugljikohidrata od čega 12g dijetalnih vlakana, što je 49% potrebnih vlakana dnevno.
Dijetalna vlakna nedostaju većini ljudi koji se hrane klasičnom zapadnjačkom prehranom.
Iznimno su važna za redovitu probavu te služe kao hrana dobrim bakterijama - probioticima - u našem probavnom sustavu.
U 100 grama badema nalazimo 21 gram bjelančevina, što je 42% od dnevne preporučene količine za odraslu osobu.
Bademi su bogati zdravim mastima pa tako 100 grama badema sadrži 49 grama masti, od kojih su 31 gram mononezasićene masne kiseline, a 12 grama polinezasićene masne kiseline.
Bademi su sjajan izvor minerala i vitamina. U 100 grama badema nalazimo...
140% preporučene dnevne količine mangana
75% magnezija
60% bakra
50% fosfora
130% vitamina E
51% riboflavina (B2)
Prevencija srčanog udara
Bademi su bogati mononezasićenim masnim kiselinama. To je tip kiselina koje nalazimo i u maslinovom ulju i koje su važne u prevenciji srčanog udara.
Više je studija utvrdilo da svakodnevna konzumacija badema dovodi do smanjenja rizika od srčanog udara između 30 i 45%.
Prema tim istraživanjima, izbacite li dio nezdravih, zasićenih masnoća iz mesa i mlijeka i zamijenite ih odgovarajućim količinama korisnih masnoća iz badema, rizik od srčanog udara smanjuje se za 45 posto.
Za ovo možda nisu zaslužne samo mononezasićene masne kiseline, već njihova kombinacija s vitaminom E te mineralima kojima je badem bogat.
Također, dokazano je da navedena kombinacija masnih kiselina, vitamina i minerala u bademima pomaže u smanjenju loših LDL masnoća za 8 do 12%.
Kontrola šećera u krvi
Nekoliko je istraživanja napravljeno s ciljem da se utvrdi utjecaj badema na razinu šećera u krvi.
Kao što je poznato, prehrana koja se temelji na namirnicama s visokim glikemijskim indeksom, poput šećera i bijelog brašna, snažno podiže količinu šećera u krvi.
Neprekidno hranjenje takvim tipom namirnica jedan je od uzroka dijabetesa i pretilosti.
Istraživanja su pokazala da konzumacija 60 do 90 grama badema dnevno zajedno s hranom visokog glikemijskog indeksa smanjuje glikemijski indeks obroka i razinu šećera u krvi.
Drugim riječima, badem korigira naglo povećanje šećera u krvi i negativne posljedice po organizam koje ono donosi.
Ako vam bademi stvaraju probavne probleme, iskušajte trik s namakanjem badema u vodi preko noći. Na taj se način aktiviraju enzimi u bademu pa je lakše probavljiv.
Antioksidansi u bademu
Današnji nezdrav način života stvara u organizmu slobodne radikale.
Oni su u zadnje vrijeme prepoznati kao uzročnik sve više bolesti pa i onih najtežih – malignih. Da biste smanjili količinu slobodnih radikala i štetu koju oni nanose, potrebni su vam antioksidansi.
Vitamin E je jedan od antioksidansa koji će vam u tome pomoći, a badem sadrži velike količine tog vitamina.
Sto grama badema donosi čak 131% dnevno potrebnog vitamina E.
Kožica badema sadrži 20 flavonoida, koji sinergijski djeluju s vitaminom E i udvostručuju ukupno antioksidativno djelovanje badema.
To je još jedan od razloga zašto valja koristiti hranu umjesto pojedinačnih dodataka prehrani.
Ljekovito djelovanje badema:
štiti od moždanog i srčanog udara
alkalizira organizam
regulira razinu šećera u krvi
pomaže kod žgaravice
poboljšava rad živčanog sustava
smanjuje razinu lošeg kolesterola
poboljšava moždane funkcije
štiti od slobodnih radikala
potpomaže mršavljenju
sprječava nastanak žučnih kamenaca
odličan izvor proteina, zdravih masti, vitamina i minerala
Recepti
Bademovo mlijeko
Bademovo mlijeko izvrstan je i zdrav napitak, pogotovo ako imate problema s laktozom iz kravljeg mlijeka. Sastojci
1 čaša badema
4-5 čaša vode
malo meda ili agava sirupa, po želji
Priprema
Bademe ostavite namočene u vodi preko noći. Ujutro ocijedite i stavite ih u blender.
Dodajte vodu i blendajte u nekoliko navrata sve dok bademi ne budu skroz sitni. Sve to dobro procijedite kroz gazu i zasladite (po želji).
Bademovo mlijeko je gotovo!
Maslac od badema
Maslac od badema jednostavno je napraviti, no trebat će vam malo strpljenja.
Stavite 1-2 čaše badema u blender. Možete dodati žlicu-dvije maslinovog ulja i malo soli.
Cijeli postupak trajat će 10 do 12 minuta, tako da ćete više puta morati isključivati i uključivati blender.
Meljite badem sve dok ne poprimi strukturu malaca.
Gdje kupiti i kako čuvati bademe
Danas nije nikakav problem pronaći bademe, jer ih ima u gotovo svakoj većoj trgovini s prehrambenim artiklima kao i u trgovinama zdravom hranom.
Bademe ćete uglavnom naći bez ljuske. Ako se dobro čuvaju, to ne bi trebao biti nikakav problem.
Kod kupovine badema pripazite da se ne savijaju pod pritiskom prstiju te da imaju slatkast miris.
Gorak i oštar miris je znak da je badem pokvaren.
Čuvajte badem u hermetički zatvorenim posudama na tamnom i hladnijem mjestu.
Možete ga čuvati u hladnjaku, a ako ga stavite u zamrzivač može potrajati i do godinu dana.
Bademe možete kupiti oljuštene i s kožicom. Kožica sadrže flavonoide i samim tim je vrlo zdrava pa je nemojte izbjegavati, ako vam ne stvara probleme.
Stalno čujemo da su vlakna nužna za dobru probavu, vitku liniju i kompletno zdravlje organizma.
No, na pitanje što su prehrambena vlakna i gdje se nalaze, malo će tko znati točan odgovor.
Vlakna nisu nikakav misterij. Ona se nalaze u namirnicama koje svakodnevno konzumiramo.
Dio su ugljikohidrata iz biljaka koji se u našem želucu ne razgrađuje, nego samo prolazi kroz probavni sustav.
Da biste potpuno razumjeli ulogu vlakana, trebate znati da postoje dvije vrste prehrambenih vlakana – topiva i netopiva.
Topiva se vlakna u dodiru s vodom razgrađuju, dok netopiva nabubre i ne razgrađuju se.
O tome jesu li vlakna topiva ili ne ovisi i njihova uloga u našem organizmu.
Topiva vlakna - tajna mršavljenja
Topiva vlakna u dodiru s vodom stvaraju želatinastu masu, koja privlači mnoge štetne tvari.
Ova masa također privlači šećere i masnoće iz hrane.
Istraživanja su pokazala da ljudi koji unose velike količine topivih vlakana vitkiji su i manje podložni nakupljanju suvišnih kilograma.
Činjenica da topiva vlakna privlače šećere i masnoće znači da ona snižavaju razinu šećera i triglicerida u krvi.
Dobre bakterije u našim crijevima hrane se topivim vlaknima - jedite hranu koja njima obiluje da bi vaš probavni sustav bio uravnotežen.
Da biste trajno smršavili ipak je potrebno, uz prilagodbu prehrane, baviti se tjelesnom aktivnošću.
Namirnice bogate topivim vlaknima su:
ječam
zob
leća
jabuke
naranče
kruške
jagode
orašasti plodovi
sjemenke lana
grah
borovnice
psyllium
krastavci
celer
mrkva
Netopiva vlakna pomažu regulirati probavu
Netopiva vlakna iznimno su važna za crijeva.
Potiču pražnjenje crijeva i čuvaju zdravlje probavnog sustava pomažući mu da se što prije riješi štetnih tvari.
Netopiva vlakna upijaju vodu pa ćete obično osjetiti žeđ nedugo nakon što ste konzumirali hranu bogatu ovim vlaknima.
Svakako morate nadoknaditi tekućinu, jer je ona vašem organizmu potrebna da bi besprijekorno funkcionirao.
Namirnice bogate netopivim vlaknima su:
cjelovite žitarice
pšenične mekinje
kukuruzne mekinje
sjemenke
orašasti plodovi
kus kus
smeđa riža
tikvice
celer
brokula
kupus
luk
rajčica
mahune
zeleno lisnato povrće
grožđice
grožđe
korjenasto povrće
Zdravstvene dobrobiti vlakana
Vlakna poboljšavaju zdravlje na mnogo načina.
Hrana koja je bogata netopivim vlaknima u vašu će prehranu unijeti sve potrebne hranjive tvari.
Upijanjem vode ujedno će i produžiti osjećaj sitosti.
Ovu je hranu obično teže sažvakati, pa vaš želudac ima vremena mozgu poslati poruku kada ste siti i spriječiti vas da se prejedete.
Konzumiranje vlakana može ukloniti probleme s kožom. Ova tvrdnja vrijedi osobito za ljuske psylliuma.
Vlakna na sebe mogu "prilijepiti" gljivice i tako pomoći da probavljanjem izađu iz organizma, umjesto da se izlučuju kroz kožu uzrokujući osip i razne upalne procese.
Vlakna pomažu regulirati razinu šećera u krvi i štite zdravlje krvnih žila.
Istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Američke kardiološke udruge, pratilo je 39.876 žena tijekom šest godina.
Rezultati su pokazali da žene koje unose u prosjeku 26,3 grama prehrambenih vlakana dnevno, u znatno su manjoj opasnosti od kardiovaskularnih bolesti i srčanog udara.
Unos namirnica koje obiluju prehrambenim vlaknima spriječit će pojavu hemoroida, čira na želucu i mnoge druge probleme probavnog trakta.
Mnogi znanstvenici vjeruju da upravo vlakna čuvaju debelo crijevo, jajnike i maternicu od pojave karcinoma.
Djelovanje prehrambenih vlakana na zdravlje:
reguliraju razinu šećera u krvi
štite srce i krvne žile
poboljšavaju probavu
smanjuju kožne tegobe
potpomažu mršavljenju
štite od nekolikih vrsta karcinoma
pomažu eliminaciji toksina iz organizma
Kako uvesti vlakna u prehranu
Jedite cijelo voće umjesto da pijete voćne sokove. Velika količina prehrambenih vlakana nalazi se u kori voća.
Obratite pažnju na deklaracije: tražite proizvode koji sadrže riječ "cjelovit", bilo da se radi o žitaricama, kruhu ili nekom od ostalih pekarskih proizvoda. Na deklaracijama je često naznačeno i koliko prehrambenih vlakana proizvod sadrži.
Umjesto grickalica jedite svježe povrće.
Započnite dan cjelovitim žitaricama koje sadrže vlakna. Na taj ćete način već rano ujutro potaknuti probavne procese u organizmu.
Salatama, varivima i juhama dodajte leće i sjemenke.
Proizvode od bijelog brašna i rafinirane žitarice (kruh, rižu, tjesteninu) zamijenite cjelovitima.
Barem jednom tjedno pojedite vegetarijanski obrok.
Prehrambena vlakna iznimno su važna za mnoge procese u našem organizmu. Uvedite ih u vašu svakodnevnu prehranu jer su ona nevidljivi čuvari vašeg zdravlja!
Brusnica produžava život Brusnica koja je dobra za održavanje dobrog zdravlja takođe može i da produži životni vek, prenosi francuska štampa zaključke jedne studije američkih naučnika.
Brusnica, izvor dobrog zdravlja i dužeg života
Prema studiji, koja će biti zvanično objavljena u februaru, brusnica može da produži život u bilo kojem životnom dobu da počne da se redovno konzumira.
Naučnici su sproveli studiju nad muvama i zaključili da su mlađi insekti živeli 25 odsto duže od muva kojima nije data brusnica. One starije muve koje su počele da uzimaju brusnicu živele su duže 30 odsto.
Proučavajući proteine u mozgu, stručnjaci su utvrdili da su korisnice brusnice imale manje ćelijskih oštećenja od stresa i okoline. Neki sastojci brusnice imaju zaštitne antioksidanse za organizam.
Poznato je već da je brusnica dobra protiv urinarnih infekcija i bakterija.
Lijeska (lat. Corylus avellana) grmolika je biljka široko rasprostranjena po Europi i Zapadnoj Aziji.
Obično naraste između tri i osam metara u visinu te daje ukusne i nutritivno bogate plodove – lješnjake.
Lješnjak spada u skupinu orašastih plodova i zahvaljujući svojoj velikoj popularnosti diljem svijeta zastupljen je u mnogim receptima i proizvodima.
Koliko je popularan govori nam činjenica da se u svijetu svake godine proizvede preko 800 tisuća tona lješnjaka.
Za njegovu popularnost ponajviše je zaslužan njegov specifičan slatkasti okus kao i visoke nutricionističke vrijednosti.
Lješnjak je bogat zdravim mononezasićenim i polinezasićenim mastima, koje čine daleko najveći udio u njegovim ukupnim masnoćama.
Odličan izvor nutrijenata
Lješnjaci spadaju u hranu relativno bogatu kalorijama pa tako 100 grama lješnjaka sadrži 628 kcal.
Najveći udio u 100 grama lješnjaka otpada na masnoće, približno 61 gram.
Ovdje posebno dolaze do izražaja zdrave mononezasićene i polinezasićene masne kiseline s udjelima 7,9 grama na 100 grama.
Lješnjak je jako dobar izvor dijetalnih vlakana pa tako 100 grama lješnjaka sadrži 10 grama vlakana, što je 39 posto dnevno preporučene količine.
Proteini su također sastavni dio ove namirnice. Nalazimo ih u količini od 15 grama na 100 grama lješnjaka, što je oko 30 posto dnevno preporučene količine za prosječnu osobu.
Lješnjaci su jako dobar izvor minerala - mangana, bakra, magnezija fosfora I željeza.
Bogati su vitaminima E, B i folnom kiselinom.
Ljekovita svojstva lješnjaka
Osim značajnih količina nezasićenih masnih kiselina te minerala i vitamina, lješnjaci su bogati i fitosterolima.
Fitosteroli su biološki aktivni steroidni alkoholi biljnog porijekla.
Cijenjeni su zbog svoje sposobnosti sprječavanja kardiovaskularnih bolesti i tumora.
Oleinska masna kiselina je još jedan izvrstan ljekoviti nutrijent koji sadrže lješnjaci.
Oleinska kiselina djeluje na smanjenje krvnog tlaka kao i na prevenciju srčanog i moždanog udara.
Još jedno znamenito svojstvo ove masne kiseline je njeno djelovanje na moždanu aktivnost i pamćenje.
Istraživanja su pokazala da redovan unos oleinske masne kiseline može znatno poboljšati pamćenje.
Lješnjaci sadrže i omega-3 masne kiseline.
Ove poznate masne kiseline imaju brojne dobrobiti za zdravlje, zbog čega mnogi stručnjaci preporučuju njihovu redovnu konzumaciju.
Zahvaljujući visokoj količini vitamina E, lješnjaci su jako dobri antioksidansi koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala, usporavaju znakove starenja i ojačavaju imunitet.
Zanimljivo je da je lješnjak jedinstven po tome što sadrži znatnu količinu folne kiseline.
Ovaj vitamin obično nalazimo u zelenom lisnatom povrću, ali se vrlo lako uništava termičkom obradom.
Tako se u samo dvije minute kuhanja uništi gotovo 90 posto folata u povrću.
Folna je kiselina neophodna za trudnice, jer njen manjak u trudnoći dovodi do spontanih pobačaja i deformiteta novorođenčadi.
Iz svega nabrojanog vidljivo je da su lješnjaci, zajedno s ostalim orašastim plodovima, jako zdrava i vrijedna namirnica.
Ona, zahvaljujući svom nutritivnom sastavu, pomaže u:
• sprječavanju kardiovaskularnih bolesti
• smanjivanju rizika od nastanka tumora
• borbi protiv slobodnih radikala
• poboljšavanju pamćenja i mentalnih sposobnosti
• smanjivanju lošeg kolesterola
• jačanju imuniteta
• zdravom razvoju fetusa
Ulje lješnjaka
Ako imate masnu i problematičnu kožu, ulje lješnjaka vam može pomoći.
Ovo ulje vrlo se brzo upija u kožu i ne ostavlja mastan trag.
Zbog toga je odlično rješenje za njegu masne i mješovite kože.
Pomaže i kod proširenih vena, akni, ispucalih kapilara, strija, ožiljaka I celulita.
Kupovanje, čuvanje I primjena lješnjaka
U našim krajevima lješnjak je vrlo rasprostranjen pa ga nije teško naći u trgovinama ili na tržnicama.
Lješnjake možete kupiti u ljuski ili očišćene.
Najduže će trajati ako ih čuvate u ljuski, čvrsto zatvorene u plastičnoj posudi ili vrećici.
Ako ih držite u hladnjaku, lješnjaci će ostati upotrebljivi do godinu dana.
Lješnjaci koji nisu u ljusci imaju znatno kraći vijek trajanja pa ih u hladnjaku možete čuvati maksimalno šest mjeseci.
Osim u raznim kremama, kolačima i tortama, lješnjaci se mogu koristiti i u juhama, nadjevima, tjesteninama, sladoledima, umacima.
Ako želite dobiti najviše dobrobiti od lješnjaka, namočite ih preko noći da biste aktivirali enzime, a zatim ih pojedite sirove, bez termičke obrade.
Lješnjaci su, kao i ostali orašasti plodovi, vrlo zdrava i korisna namirnica. Jedite lješnjake što češće, po mogućnosti svakodnevno.
Sok od banane čini (zdravstvena) čuda Smutite jednu bananu, popijte i onda pročitajte šta ste sve dobro učinili za svoje telo.
Banane sadrže gotovo sve poznate vitamine i minerale koji su potrebni telu, a neka istraživanja pokazuju da umanjuju posledice pušenja. I ne samo to!
Neverovatno koliko zdravlja sadrži ova čaša
1. Čaša soka od banane pomaže u poboljšanju mentalne snage i koncentracije. Popravlja i pamćenje. Neki lekari preporučuju banane kod određenih bolesti mozga.
2. Banane olakšavaju (neki tvrde i leči) celijakiju. Osim toga, pomažu i ako imate čir, pokazuju istraživanja.
3. Banane sadrže kalijum ali i mnoge druge vitamine i minerale. Zato je bolje popiti čašu soka od banane, nego kafu ili energetske napitke.
4. Pomaže pri mršavljenju jer sadrži visoke količine vlakana.
5. Banane štite i od raka.
6. Odlične su i za osobe sa srčanim problemima povezanima s negativnim emocijama jer kontrolišu nivo holesterola i imaju dosta kalijuma.
7. Nakon soka od banane izgledaćete i osećaćete se mlađe. Sadrži vitamine koji usporavaju proces starenja. Štaviše, ako pojedete bananu, to će uticati i na ten.
Navedene stvari samo su neke od pogodnosti koje možete imati ako pijete sok od banane ili jedete ovo voće.
Kraljica ne samo zimskog voća već i svih godišnjih doba, jabuka je ukusna i ljekovita namirnica.
U brojnim kulturama smatra se eliksirom života.
Prema skandinavskoj mitologiji, bogovi su jeli jabuke kako bi vječno ostali mladi.
I Kelti su jabuku smatrali posebnim voćem. Prema predaji, onaj tko bi pojeo jabuku iz čarobnog vrta ne bi nikada bio bolestan niti star.
Rimljanima je jabuka bila omiljeno voće.
U rimsko doba, za vrijeme cara Augusta, bilo je poznato oko 30-ak različitih vrsta jabuke.
U 16.stoljeću taj se broj povećao na 200 vrsta, dok je danas poznato oko 8000 uzgojenih vrsta jabuke.
Jabuka pripada porodici ruža, a stablo pitome jabuke potječe iz južnog Sibira te srednje Azije i istočne Europe, odakle se proširilo po cijelom svijetu.
Danas je stablo jabuke najviše kultivirano stablo na svijetu.
Ljekovita svojstva jabuke
Još u srednjem vijeku bili su poznati ne samo hranjivi sastojci jabuke već i njena ljekovita vrijednost.
Za liječenje su se osim plodova također koristili cvjetovi i listovi.
Mladi izdanci jabuke rabili su se protiv kostobolje, a pupoljci protiv glavobolje, grčeva i zatvora.
I kršćanska svetica Hildegarda iz Bingena govorila je o ljekovitim svojstvima jabuke, pri čemu nije mislila samo na ljekovitost ploda.
U čemu je tajna ove namirnice?
Jedna jabuka je poput škrinje s blagom.
Bogata je vlaknastim tvarima (celuloza, pektin, lignin). Sadrži 20% dnevne preporučene količine vlakana.
Vlakna iz jabuke smanjuju štetan kolesterol i sprječavaju nastanak srčanih oboljenja.
Obiluje vitaminima C, A, E, K i B, mineralima (kalij, magnezij, fosfor, željezo). Sadrži mliječnu, limunsku i jabučnu kiseline koje pomažu u procesu probave.
Opskrbljuje organizam energijom, sprječava umor i razbistruje um.
Ako prije spavanja pojedete jednu jabuku, imat ćete miran i ugodan san.
Kako jabuka nema veliku energetsku vrijednost, jer njen najveći dio čini voda u kojoj su otopljeni vitamini i mineralne tvari, kroz želudac prolazi samo za 20 minuta.
Međutim ako jabuku uzimate nakon obroka, dolazi do fermentacije te jabuka gubi većinu svojih hranjivih i ljekovitih tvari.
Mršavite pomoću jabuke
U mnogim dijetnim jelovnicima pronaći ćete jabuku kao bitnu namirnicu za mršavljenje.
To nije čudo, jer jedan plod jabuke srednje veličine sadrži samo 80 kcal, uz bogatstvo hranjivih sastojaka – vitamina, minerala i vlakana!
Jabuka sadrži pektin – vlaknastu tvar koja nabubri u doticaju s vodom, stoga kada pojedete jabuku javit će vam se osjećaj sitosti.
Taninska kiselina koja se nalazi u jabuci pospješuje metabolizam, te sprječava taloženje masti u jetri.
Budući da u sebi sadrži mnogo kalija, potiče izbacivanje tekućine iz organizma.
Jedna jabuka sadrži do 90% vode, stoga odlično gasi žeđ i osvježava.
Sok od jabuke protiv umora i loše probave
Dokazano je da naše tijelo apsorbira više hranjivih sastojaka iz soka, nego iz krutih namirnica.
Kada pijemo svježe sokove, svi hranjivi sastojci odlaze direktno u krv i tada naše tijelo dobiva brojne dobrobiti.
Sok od jabuke bogat je željezom, magnezijem, silicijem i kalijem.
Pospješuje prijenos impulsa u živčanim stanicama, puni mozak kisikom te poboljšava rad srca.
Stručnjaci tvrde da dvije čaše soka od jabuke dnevno smanjuju mogućnost obolijevanja od senilnosti i Alzheimerove bolesti.
Ako imate probavnih tegoba, popijte sok od jabuke, jer vlakna iz jabuke pomažu regulirati probavu.
Sok od jabuke s dodatkom đumbira uklanja umor i bezvoljnost, a posebno je pogodan za zimske dane jer zagrijava organizam.
Ako se odlučite za konzumaciju soka, najbolje je piti svježi, nezaslađen sok od organskih jabuka.
Jabučni ocat za PH balans organizma
Acidoza (kiselost krvi) jedan je od velikih uzročnika brojnih bolesti.
Zbog loših prehrambenih navika (konzumacije bijelog šećera, rafinirane i brze hrane), povećava se kiselost organizma.
Stoga je bitno unositi namirnice koje će povećati lužnatost, kako biste tijelo doveli u ravnotežu i time spriječili nastanak bolesti.
Jabučni ocat je jedna od najboljih namirnica koja povećava lužnatost.
Od davnina je jabučni ocat poznat kao ljekovita namirnica.
Slavni Hipokrat je još 400 godine prije Krista mnoge bolesti liječio pomoću jabučnog octa.
Posca, mješavina vode i jabučnog octa, bilo je omiljeno osvježavajuće piće starih Rimljana.
Uz octenu kiselinu koja je prirodan antiseptik i konzervans, u jabučnom octu krije se više od 90 različitih sastojaka – vitamina, minerala i enzima.
Znanstvenici su dokazali da jabučni ocat povoljno utječe na metabolizam, osnažuje imunitet, te je važna namirnica za održavanje vitalnosti.
Jabučni ocat sudjeluje u procesu detoksikacije organizma, pomaže pri razgradnji suvišnih masnoća i potiče metabolizam na brže sagorijevanje kalorija.
Svakodnevno, ujutro i navečer, natašte, popijte 2 čajne žlice jabučnog octa koji ste razrijedili u malo vode, i time održite vitalnost vašeg organizma.
Za dodatno pojačavanje ljekovitosti octa, dodajte malo meda.
Ostale dobrobiti jabuke
Polaganim grickanjem i žvakanjem jabuke, jačate zubno meso, a jednom jabukom možemo očistiti usnu šupljinu od čak 90% bakterija koje uzrokuju karijes.
Kiselina koja se nalazi u jabukama može pridonijeti otapanju zubnog kamenca.
U jabukama se nalazi i serotonin, poznat kao „hormon sreće“.
Ako ste lošeg raspoloženja, posegnite za jabukom i osjećat ćete se bolje!
Jedite jabuku s korom jer ona ima 6 puta više vitamina nego plod.
Kora sadrži i pektin, vlakno koje na sebe veže toksine i pomaže crijevima da izbace ostatke probavljene hrane.
Ursolična kiselina u kori jabuke kontrolira razinu kolesterola i šećera u krvi, te jača i štiti mišiće tijela od propadanja.
Svaki dan pojedite jednu jabuku i time spriječite nastanak brojnih zdravstvenih tegoba.
Preporučujemo da konzumirate jabuke iz ekološkog uzgoja, a ako kupite jabuke koje su tretirane pesticidima, svakako ogulite koru, jer se u njoj nalazi najviše kemikalija.
Keleraba - rudnik gvožđa i vitamina C
Lekovita priroda - keleraba ima minimalno kalorija, a daje osećaj sitosti, jača imunitet, reguliše metabolizam, neutrališe dejstvo slobodnih radikala, snižava loš holesterol...
Ukusna keleraba (Brassica oleracea var. gongylodes) je deo porodice kupusnjača, ali osim listova, nema ništa zajedničko sa srodnim lisnatim povrćem. Biljka je neobična zbog stabljike i ploda u obliku jabuke, iz kojeg rastu lisnate peteljke. Naročito je omiljena u Nemačkoj i Indiji, mada se najviše gaji u severnoj i zapadnoj Evropi, odakle i potiče.
Kultivisana je sorta divljeg kupusa, ime je dobila od nemačkih reči "kohl” (kupus) i "rube“ (repa) jer podseća na ove namirnice. Ukus i struktura kelerabe su slični srcu kupusa. Postoji nekoliko sorti, koje se razlikuju po ukusu i boji, koje variraju od bledozelene do tamnoljubičaste nijanse.
Keleraba se jede samo dok je mlada, tada je vrlo sočna, meka i ukusna, pa se najčešće koristi kao salata, dok se starija uglavnom kuva, dinsta ili peče. Od mladog ploda priprema se i svež sok prijatnog ukusa, ako ne stoji dugo, jer vremenom dobija ljutu aromu, a mirisom podseća na sumpor.
Za ovu namirnicu je karakteristično da ne može da se čuva van frižidera ili zamrzivača, jer postaje drvenasta, tvrda i neukusna. U zamrzivaču može da se čuva nekoliko meseci.
Mlado lišće i stabljika su takođe jestivi, sadrže mnoštvo važnih vitamina i minerala, posebno karotin i fosfor. Listovi su naročito bogati provitaminom vitamina A, važnim za očuvanje ćelija. Iz tog razloga nutricionisti savetuju da se i ovi delovi kelerabe koriste u ishrani, na primer za pripremu čorbe.
Iako ima malo kalorija, daje osećaj sitosti koji dugo traje. Sadrži 6,2 procenata ugljenih hidrata, 1,7 odsto belačevina i masti u tragovima. Odličan je izvor vitamina C (62 mg u 100 g ploda), što je čak 78 odsto preporučene dnevne potrebe. Ovo je vrlo značajan detalj, jer vitamin C jača imunitet, reguliše metabolizam i neutrališe dejstvo slobodnih radikala. Keleraba sadrži i tijamin, nijacin, pantotensku i folnu kiselinu, vitamin B6. Od minerala najviše ima kalcijuma, gvožđa, magnezijuma, fosfora, bakra i mangana.
Bogat je izvor i biljnih vlakana, važnih ne samo za varenje, već i za celokupno zdravlje organizma. Upravo su oni zaslužni što se osećamo sito kada jedemo kelerabu, pa je ona pogodna za osobe koje žele da smršaju.
Što se tiče lekovitosti, dokazano je da pozitivno deluje na kardiovaskularni sistem, a smanjuje i količinu lošeg (LDL) holesterola.
Redovna upotreba svežeg ploda poboljšava apsorpciju gvožđa odgovornog za snabdevanje krvi kiseonikom, čime se povećava energija. Ovo povrće povoljno deluje i na zdravlje kostiju, limfni i sistem za varenje, vezivno tkivo, zube i desni. Pokazala se i vrlo efikasnom kod ublažavanja edema, kandidijaze i virusnih infekcija. S obzirom na to da stabilizuje nivo šećera u krvi, preporučuje se kod hipoglikemije i dijabetesa. Ako se redovno jede, sprečava pojavu kamena u bubregu, a zahvaljujući kalijumu reguliše krvni pritisak. Preporučuje se i kod opstipacije, a stručnjaci tvrde i da pomaže u prevenciji karcinoma debelog creva.
SA VOĆEM, MESOM, RIBOM
Keleraba bi trebalo da se jede sveža, jer termičkom obradom gubi vitamin C. Mladi, sirovi plodovi dodaju se u sezonske salate, kao i u voćne i one sa ribom, mesom, sirom. Začinjava se sirćetnim i jogurtnim prelivima ili se dodaje sok citrusa. Koristi se i kao začin za hleb, kao i u jelima sa ribom i mesom.
Ako mora da se termički obrađuje, ceo plod se kuva oko 30 minuta, a isečena deset, da malo smekša. Ukusna je i ako se priprema na pari, dinsta, kuva pa pohuje ili peče u rerni.
ZIMSKA BRZA SALATA
Izrendajte svežu ljubičastu kelerabu, belu i crnu rotkvu, pa ih sipajte u veću činiju i promešajte. Dodajte malo jabukovog sirćeta i maslinovog ulja, možete i sok od limuna ili pomorandže umesto sirćeta. Na kraju salatu prelijte sa malo kisele pavlake i poslužite odmah.
Kupus ili zelje je omiljeno jelo na našim stolovima, posebice u ukiseljenom obliku.
No, znate li da je on i vrlo djelotvoran, a jeftin lijek za mnoge tegobe?
Sto grama sirovog kupusa sadrži čak 42 mg vitamina C. Društvo mu prave vitamin A i folna kiselina te minerali magnezij, željezo, fosfor, kalcij, kalij i natrij.
Postoje mnoge vrste kupusa, a najpoznatije su bijeli i crveni te savojski kupus, kojeg kod nas pogrešno nazivaju keljem.
Za najdjelotvornijeg slovi crveni, koji je i do sedam puta ljekovitiji od bijelog, a njegova boja ukazuje na prisutnost ljekovitih spojeva antocijanina.
Kupus - jeftin lijek za mnoge tegobe
Najbolje je kupus jesti sirov ili kratko kuhan. U svrhu liječenja, koristite nešpricani domaći ili ekološki uzgojeni kupus.
Sirovi kupus, ako se često jede, pomaže kod slabokrvnosti, nesanice, depresije i anksioznosti.
Kuhani kupus je odlično sredstvo za proljetnu detoksikaciju te jedno od najboljih sredstava protiv živčane napetosti, tjeskobe, slabosti i slabe koncentracije.
Kupus obiluje antikancerogenim spojem sinigrinom, koji posjeduje jedinstvena svojstva protiv raka prostate, crijeva i mjehura.
Izvrsno je i protuupalno sredstvo, pa pomaže kod upalnih bolesti poput artritisa i reume.
Kod plućnih bolesti djelotvoran je sok od kupusa pomiješan s medom.
On čisti dišne puteve, pomaže kod astme i bronhitisa.
Kod bolesti grla preporučljivo je grgljati sok od kupusa.
Ljekovito djelovanje kupusa:
djeluje preventivno protiv raka
potpomaže mršavljenju
poboljšava probavu
ima antiupalna svojstva
liječi čir na želucu i dvanaestercu
jača imunitet
čisti organizam
ublažava depresiju i tjeskobu
poboljšava koncentraciju
pomaže kod bolesti dišnih puteva
Sok od kupusa protiv čira na želucu
Poznata je primjena kupusa protiv čira na želucu.
To može zahvaliti svom sastojku sulforafanu, koji eliminira H. Pylori i ujedno brani gastrointestinalni trakt od refluksa kiseline.
Sadržava i glutamin, koji je bitan za zdravlje želuca. Istraživanja su pokazala da je to bolje sredstvo protiv čira od standardnih antacida.
Da sok od kupusa zaista pomaže u liječenju čira pokazao je eksperiment prof. dr Garnetta Cheyneyja sa Stanfordskog medicinskog fakulteta u SAD.
On je utvrdio da je 2,5 decilitra soka od kupusa dnevno umanjuje bol te liječi čir na želucu i dvanaestercu brže i efikasnije od standardnih tretmana.
Od 55 pacijenata koji su u tom eksperimentu pili sok od kupusa 95% osjećalo se bolje već za dva do pet dana.
Naribajte pola kilograma kupusa, posolite i dodajte sok jednog limuna, ostavite da odstoji. Nakon toga procijedite.
Uvijek pijte svježe pripremljen sok.
U svrhu liječenja uzimajte tri do četiri čaše soka od kupusa na dan, pola sata prije obroka.
Sok od kupusa možete upotrijebiti i za vanjsku njegu kose. On će je učiniti jačom, spriječiti njeno ispadanje i potaknuti rast.
Oblozi od kupusa
Oblozi od kupusa staro su narodno sredstvo za liječenje različitih tegoba.
Može se reći da što god da vas muči – stavite na to list kupusa.
Kupus snažno izvlači gnoj iz rana i dezinficira ih, pa se često koristi kod problematičnih rana koje sporo zacjeljuju.
Uklonite s lista kupusa sredinu i žile. Stavite list u više slojeva na oboljelo mjesto i lagano povežite sve slojeve da čvrsto stoje na mjestu.
Oblog mijenjajte tri puta dnevno.
Kod gnojnih i teško zacjeljujućih rana, tijekom promjene obloga dezinficirajte ranu.
Kod težih oboljenja, istovremeno provodite i unutarnju kuru sa sokom.
Jedite ljubičasto voće i povrće. Evo i zašto Korpa plavog, tamnocrvenog ili ljubičastog voća i povrća ne izgleda samo lepo, nego pruža i velike zdravstvene koristi.
Najvažniji dobročinitelji u ljubičastoj hrani su antioksidansi, 'čistači' slobodnih radikala u našem organizmu.
Bobice koje svi vole - čisto zdravlje
Prema podacima američkog ministarstva poljoprivrede, krompir tamnije boje ima četiri puta više antioksidanasa od ostalih krompira. Drugim rečima, što je voće ili povrće tamnije to ima više antioksidanasa.
Šljive, kupus, patlidžan, kupine, crne ribizle, ljubičasti luk, grožđe - svo to voće i povrće s ljubičastim pigmentom sadrži flavonide, koji kontroliraju krvni pritisak i jačaju imunitet.
Kožica crnog grožđa, ma primer, ima pigment antocijan, koji jača imunitet, povoljno utiče na kardiovaskularni sistem i otežava rast ćelija nekih vrsta tumora.
Kod brusnica, ljubičasti pigment povoljno deluje kod onih koji pate od infekcije urinarnog trakta.
Postoje naučni dokazi da ljubičasta hrana poboljšava zdravlje srca, vid i rad mozga.
Nedavne studije otkrile su da odrasli koji jedu ljubičasto i tamnoplavo voće i povrće imaju smanjeni rizik od visokog krvnog pritiska i lošeg holesterola, a takođe imaju manju verovatnoću da će biti debeli.
Dakle, da biste dobili što više koristi od ljubičastog voća i povrća, više ih uključite u dnevnu ishranu. I nemojte jesti samo patlidžane i bobice. Postoje i ljubičaste špargle, smokve, krompir - sve vredi isprobati!
Pečenje kolača i priprema slastica neizostavni su dio blagdana.
Nažalost, često konzumiranje kolača nije zdravo zbog velikih količina šećera koje oni sadrže.
Prekomjerno konzumiranje šećera možete lako izbjeći korištenjem suhog voća koje svojom slatkoćom i okusom čini slastice ukusnijima, ali i zdravijima.
Ne samo što je izvrstan izvor prirodnog šećera, suho voće je također bogato enzimima, vitaminima i mineralima.
Sadržaj minerala, posebice kalcija i željeza u suhom voću je veći nego u svježem te ga smatraju iznimno bitnim u prehrani djece.
Tako sušene grožđice sadrže kalij, sušene marelice kalij i željezo, a sušene smokve kalij, željezo, kalcij i magnezij.
Osim toga, sušeno voće sadrži balastne tvari koje poboljšavaju probavu.
Kod suhog voća odstranjuje se vlaga, ali svi hranjivi sastojci ostaju. Okus je isti ili intenzivniji, jer je suho voće zapravo koncentrat hranjivih sastojaka.
A evo i još jedne prednosti: sušeno voće se ne kvari ako je pravilno osušeno i uskladišteno.
Metoda sušenja voća
Sušenje namirnica je najstariji i najzdraviji način konzerviranja hrane.
Suši se na prozračnom i toplom mjestu, tako da dođe do isparavanja vode, ali ne i fermentacije.
Kako voće često zna poprimati tamniju boju tijekom sušenja, poslužite se malim trikom - stavite ga prethodno narezanog u vodu u koju dodate malo limunovog soka.
Time spriječite tamnjenje voća i omogućite da ono zadrži svoju prirodnu boju.
Kako tijekom zimskih dana, sunčeva svjetlost nije više toliko dostupna za proces prirodnog sušenja, voće možete sušiti i u pećnici.
Bitno je pri tome držati se nekoliko pravila: usitnite voće i dobro raširite kako bi se moglo ravnomjerno posušiti.
Vrijeme sušenja svake vrste voća je drugačije pa ga treba zasebno sušiti.
Pećnicu zagrijte do 40-50 stupnjeva jer se na većim temperaturama gubi više vitamina i smanjuje udio korisnih sastojaka za naše tijelo.
Znat ćete da je voće posušeno kada se na pritisak više ne pojavljuje tekućina.
Za sušenje su pogodne jabuke, kruške, šljive, maline, marelice, bobice bazge i mnoge druge vrste voća.
Možete osušiti i koricu jabuke i dunje za pripremu aromatičnog čaja.
Kod kupnje suhog voća, važno je znati na koji se način sušilo jer se u modernoj prehrambenoj industriji često koristi sumpor ili neki plinovi koji se ne deklariraju.
Ti plinovi služe za zaštitu proizvoda od moljaca i drugih štetočina, za očuvanje prirodne boje i za konzerviranje.
Veća količina sumpora može prouzrokovati znakove trovanja kao što su glavobolja, mučnina, proljev, nadutost i slične neugodnosti.
Iz tog razloga je najsigurnije da sami sušite voće ili ga kupujte od eko proizvođača.
GROŽĐICE
Od svog svježeg voća, grožđe je najbogatije ugljikohidratima, tako da kroz njega možete dobiti znatnu količinu energije.
Bogato je mnogim hranjivim tvarima. Sadrži zaštitne tvari poput resveratrola i izoflavona.
Samo određene sorte grožđa se suše čime se dobivaju grožđice, koje su još koncentriranije u svom bogatstvu različitih hranjivih sastojaka.
Kako bi poboljšali svoju krvnu sliku i povećali razinu hemoglobina u krvi, uzmite 5 grožđica crnog grožđa i 5 badema, te ih preko noći namočite u vodi. Ujutro ih pojedite.
MARELICE
Plodovi marelice sadrže znatne količine vitamina A koji je poznat kao snažan antioksidans i zaštitnik od degenerativnih poremećaja.
Sadrže i mnoge vitamine B skupine, vitamin C te minerale kalcij, fosfor i kalij.
Sve te hranjive tvari su još koncentriranije u suhim marelicama. Tako se sušenjem 100 grama marelica količina vitamina A povećava s 2600 IJ na 7000 IJ.
Suhe marelice su također veoma korisne za anemične osobe zahvaljujući njihovoj izrazito visokoj koncentraciji željeza.
SUHE ŠLJIVE
Suhe šljive su posebno bogate vitaminom A, riboflavinom i vitaminom C, te kalcijem i magnezijem.
Služe i kao prirodan laksativ pa se mogu koristiti kod slučajeva zatvora, naročito kod male djece i starijih ljudi.
DATULJE
Datulje su veoma bogate različitim vitaminima i mineralima među kojima se posebno ističu vitamin B1, B5 i folna kiselina, te kalcij, magnezij i željezo.
Taj je plod izrazito sladak (u svježem stanju sadrži 55% šećera, koji se sušenjem znatno koncentrira).
Datulje dakle predstavljaju odličan prirodan izvor energije i brzo daju snagu, bez kasnijeg pada koncentracije šećera u krvi.
Recept
KOLAČ OD DATULJA
Sastojci
100 g datulja
150 ml vode
150 g brašna
3 čajne žlice praška za pecivo
100 g zobenih pahuljica
150 g maslaca ili biljnog margarina
100 g smeđeg šećera ili drugog prirodnog sladila po vašoj želji
Priprema
Nasjeckajte datulje na komadiće i kuhajte u vodi 5 minuta. Ugasite vatru i ostavite da se ohlade.
U velikoj zdjeli, promiješajte brašno, prašak za pecivo i zobene pahuljice.
Dodajte komadiće maslaca i dobro ih utrljajte u brašno vrhovima prstiju. Dodajte šećer i dobro promiješajte.
Zatim dodajte vodu u kojoj ste kuhali datulje. Dobro promiješajte.
Pola smjese izlijte u tepsiju koju ste prethodno nauljili i posipali brašnom. Na površinu smjese stavite datulje. Zatim preko datulja izlijte drugu polovicu smjese.
Pecite 45-50 minuta na temperaturi 180 C. Izvadite iz pećnice i ostavite da se hladi 10 minuta.
Zatim prevrnite tepsiju da biste izvadili kolač. Kada se u potpunosti ohladi, narežite ga na kockice.
Korisni savjeti
Suho voće je energetski bogato pa ga je dobro jesti za doručak, uz orašaste plodove.
Dobro je znati da je sušeno voće najbolje jesti kada se prije namoči u vodi.
Autor: Marijana Brodarić divineenergypark.org Izvor: Alternativa za Vas
