LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Unazad nekoliko godina na tržištu su se pojavile namjenske „škare“ za vezanje vinove loze koje su se pokazale izuzetno praktičnim alatom koji omogućava brzo vezanje vinove loze. Za vezanje vinove loze, pomoću škara, potreban je samo jedan radnik. Navedene škare moguće je kupiti u svim bolje opskrbljenim poljoprivrednim ljekarnama.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Sadnja vinove loze na vlastitom korijenu – da ili ne?
Posljednjih godina može se uočiti da se u regiji podižu manji ili veći nasadi vinove loze uzgojene na vlastitom korijenu. To se obično opravdava velikim primitkom samih sadnica (reznica), sigurnosti uzgojenih sorata te manjim troškovima podizanja vinograda.
mladi-vinogradi-680x382.jpg
Međutim, istina je i to da su posljednjih godina mnogi vinogradari podizali nasade vinove loze koje su treće godine morali krčiti, iz razloga što nisu dobili odgovarajuću sortu koju su obično skupo i platili.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Ipak, u većini slučajeva radilo se o nedeklariranom sadnom materijalu i raznoraznim prekupcima- nakupcima koji nisu mogli garantirati ni sortiment ni kakvoću sadnog materijala.

Filoksera je sitna uš koja u velikom mnoštvu živi na sitnom korijenu vinove loze. Sisanjem sokova slabi biljku, stvarajući ozljede tj. izrasline na korijenu koje onemogućavaju kolanje sokova, a zbog čega trs postupno slabi i na posljetku se osuši. Zbog toga se loza treba uzgajati na odgovarajućim loznim podlogama čije je korijenje zaštićeno debelim plutastim zaštitnim slojem. Drugim riječima, filoksera napada i spomenute lozne podloge ali ne nanosi neke značajnije štete.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Dakle, filoksera na američkoj lozi napada samo lišće jer se samo na njemu može i razviti. Značajnije štete može napraviti isključivo u matičnjacima iz razloga što usporava rast i odrvenjavanje rozgve. A štete od filoksere prepoznaju se po karakterističnim nabreklinama lišća koje su locirane na naličju lišća (slične se nabrekline znaju javiti na licu lišća ali je tada riječ o napadu grinja). Da je riječ o vrlo opasnom štetniku europske plemenite vinove loze, najbolje svjedoči podatak da su u prošlosti brojni francuski vinogradari zbog njenog napada propali, a nemali broj njih je izvršio čak i samoubojstvo.

Međutim, ne smijemo zanemariti ni činjenicu da, iako je populacija filoksere danas bitno smanjenja, postoji uvijek realna mogućnost njenog brzog povratka.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Istina je i da na pojedinim terenima filoksere nema niti je uopće može biti. Tako je, primjerice, s vinogradima koji su podignuti na pjeskovitim tipovima tala, na kojima sitne čestice pijeska onemogućavaju životne procese filoksere. Slično je i s vinogradima koji su u doba mirovanja dva-tri mjeseca pod vodom , gdje voda jednostavno uguši ove štetočine. Ali, i pored takvih primjera potrebno je shvatiti kako se vinova loza u velikim, ozbiljnijim vinogradima ipak treba uzgajati isključivo cijepljena na odgovarajuće lozne podloge.

S druge strane, uzgoj vinove loze na vlastitu korijenu može imati opravdanje jedino kod njenog sporadičnog uzgoja, i to samo za potrebe odrina (pergola). Kod takve loze uzgojene na propusnim tlima, s adekvatnom pripremom sadne jame, korijen ubrzano ide u dublje slojeve tla. A u tim nižim slojevima zemljišta ujedno se nalaze i manje povoljni uvjeti za razvoj filoksere. To opet rezultira manjom populacijom opasne filoksere. Razumljivo je onda da u takvim uzgojnim prilikama dublje korijenje ostaje neoštećeno, pa vinova loza obično doživljava svoju duboku starost. Ali, to ne bi trebalo biti opravdanje za nekontrolirano podizanje velikih nasada vinove loze uzgojene na vlastitom korijenu.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Pepelnica vinove loze

Pepelnica (oidium) se javlja na svim zelenim dijelovima vinove loze, na kojima se stvara sivo pepeljasta prevlaka – zbog čega je i dobila ime pepelnica.
pepelnica-vinove-loze-680x595.jpg
Na lišću se ova prevlaka javlja i s lica i s naličja. Napadnuto mlado lišće se deformira, a često i suši. Najveću opasnost pepelnica predstavlja za grožđe koje biva zaraženo od zametanja pa do šaranja. Mlade bobice se u cijelosti pokrivaju sivopepeljastom prevlakom, smežuraju se i suše. Kod kasnijih zaraza bobice često pucaju, što je jedan od glavnih simptoma za pepelnicu. Obično veći dio grozda ili cijeli grozd obolijeva od pepelnice zahvaljujući brzom širenju površinskog parazita.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Pepelnica (oidium) je američkog porijekla. Zapažena prvi put u Engleskoj 1845. godine, brzo se raširila u Europi, da bi već 1850. zahvatila sva vinogorja Sredozemlja, a potom i Afrike i Australije, onemogućavajući praktično, u prvo vrijeme, proizvodnju grožđa. Pepelnica je i danas u mnogim vinogradarskim rajonima, naročito toplih krajeva, vrlo ozbiljna bolest, često opasnija od peronospore.

Sivopepeljastu prevlaku čini površinski splet micelije, na kome se razvio konidijski stadij opisan kao Oidium Tuckeri. Konidije vrše sekundarne zaraze u toku čitave vegetacije vinove loze. U drugoj polovini ljeta i početkom jeseni u pepeljastoj se prevlaci razvijaju loptasta tjelešca crne boje – peritecije, koje predstavljaju organe za prezimljivanje. Peritecije u toku proljeća, za vrijeme kiše, pucaju. Iz njih se oslobađaju askusi i askospore, koje stvaraju primarne zaraze. Micelija razvijena iz askospora daje prvu generaciju konidija i tako se dalje odvija razvojni ciklus parazitne gljive. U toku ljeta neki ogranci micelije prodiru u unutrašnjost pojedinih pupoljaka i tu prezime. Za klijanje konidija nije potrebna voda, čak ni veća relativna vlažnost zraka. Otuda pojava da se pepelnica širi i za sušnih ljetnih perioda. Međutim, ukoliko je vlažnost zraka veća i temperatura povoljna, utoliko će se pepelnica intenzivnije razvijati. Inače razvoj parazita je moguć na temperaturama između 5 i 35°C, sa optimumom oko 26°C.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Mjere suzbijanja

Za suzbijanje pepelnice koristi se elementarni sumpor i neki sumporni spojevi – kao klasična sredstva te fungicidi na osnovi meptildinokapa, sistemični fungicidi i kombinirani preparati koji suzbijaju i peronosporu i pepelnicu. Sumpor u prahu služi za zaprašivanje, dok se koloidalni sumpor i neki drugi preparati sumpora koriste za prskanje, bilo da se dodaju bordoškoj juhi, u cilju istovremenog suzbijanja peronospore i pepelnice, bilo da se upotrebljavaju sami kao suspenzija u vodi. Aktivnost sumpora je utoliko veća ukoliko je vrijeme suše i toplije.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Korištenje eradikanata – čistača (KARATHANE GOLD 350 EC) koji uništavaju micelij u pupu i na rozgvi na početku i kraju sezone. Ovaj pripravak odlikuje preventivno, kurativno i eradikativno djelovanje, dakle onemogućuje infekciju, zaustavlja infekciju i u potpunosti liječi zaražene dijelove loze.

Korištenje kvalitetnih kurativnih preparata za kontrolu primarnih infekcija u prvom dijelu sezone (SYSTHANE 24 E, DOMARK 40 ME). Korištenje kombiniranih pripravaka (SABITHANE) u vrijeme najveće opasnosti od pepelnice a se spriječi otpornost bolesti na triazole i često korištene preparate.

Korištenje visokokvalitetnog sumpornog preparata (COSAVET DF) u kombinaciji sa sistemicima, kako bi im se pojačalo djelovanje i spriječila pojava rezistentnosti Uvođenje novih djelatnih tvari – kinolina (CRYSTAL) specifičnog djelovanja na pepelnicu – CRYSTAL ima jedinstveno djelovanje na pepelnicu, dobro se miješa sa svim fungicidima u zaštiti vinograda i naročito je pogodan za korištenje na problematičnim, strmim i terasastim položajima, te na sortama naročito osjetljivim na pepelnicu. CRYSTAL ima izraženu plinovitu komponentu tako da se nakon prskanja dodatno širi isparavanjem. Na taj način štiti i slabije poprskane dijelove loze, naročito grozdove.
 
Natrag
Top