LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Preporuka za zaštitu vinove loze 27.05.2014.
Većina sorti vinove loze nalazi se u fazi početka cvatnje. Najava hladnog i kišnog perioda produljit će samu cvatnju i oplodnju, a time će i loza biti dulje izložena infekcijama peronospore i plamenjače, uz veću mogućnost pojave ranog botritisa, naročito na osjetljivijim sortama zbijenog grozda (npr. Rajnski rizling, Zeleni silvanac). Naime, iskusni vinogradari znaju da nije poželjna primjena zaštitnih sredstava za vrijeme cvatnje jer se mogu pojaviti negativni utjecaji korištenih škropiva na proces oplodnje. Zbog toga je važno izabrati pripravke koji će pružiti dugotrajnu zaštitu protiv peronospore i pepelnice kroz cijelu cvatnju.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Crna pjegavost vinove loze (Phomopsis viticola)
Opis: Simptomi oboljenja jednaki su onima iz drugih zemalja (SAD, Kanada. Zapadna Evropa) gdje je ta bolest bila puno ranije zapažena i proučavana. Uzročnik bolesti napada sve zelene dijelove loze - mladice, izboje, vitice, listove, peteljke listova, grozdova i bobica, bobice. Zelene mladice pokazuju (najranije u mjesecu lipnju) najprije malene, kasnije veće i izdužene pjege smeđe do crne boje, koje kasnije puknu i na tim mjestima nastaju "rane". Tkivo mladice u ovoj fazi stvara obrambenu reakciju-stvaranje plutastog staničja. Time je micelij odvojen od tkiva mladice sve do jeseni. U jesen tkivo odrveni, izgubi se sposobnost mladice da stvara plutasto staničje. pa gljiva može nastaviti svoj razvoj i ulazi dublje pod koru.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
U pravilu bolest napada samo sedam donjih internodija mladih izboja, rijetko kada više. Tijekom ljetnih mjeseci napadnuti listovi i peteljke posmeđe i osuše se. U jesen, a naročito u zimskim mjesecima, bolesni jednogodišnji izboji poprime sivu do bjelkastu boju i prevučeni su sitnim crnim točkicama (piknidijama).

513.jpg
512.jpg
514.jpg


Štetnost: Crna pjegavost (Ekskorioza) vinove loze nije nova bolest, ali se smatra jednom od najtežih. U početku se mislilo da je ona prostorno ograničena na vinovu lozu zasađenu u kotlinama ili na obalama rijeka, međutim, od 1945. godine ona se nije prestala širiti i pojačavati. Sada se susreće svuda pa čak i na bujnoj vinovoj lozi. Posljedice koje ostavlja na berbu i rezidbu, kao i novi način suzbijanja koji se preporučuje, počevši od tretiranja u fenofazi kretanja vinove loze, ponovno stavlja ovu bolest na prvo mjesto zanimanja vinogradara.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Biologija: Crna pjegavost vinove loze je jedna ili više gljivica, a po nekim istraživanjima pokazuje se da je crna pjegavost bolest koja skoro uvijek čini velike štete. Gljivica se održava istovremeno u formi piknida, sitnih crnih točkica koje se javljaju po kori na dnu suhih mladica i u obliku micelija koje se nalaze u unutrašnjosti pupova pri dnu mladica. Piknidi se razvijaju, vrlo rano u proljeće, za vrijeme kišnog razdoblja i oslobađaju konidije koje sadrže spore. Kiša rastvara te želatinaste končiće, oslobađa i rasijava spore koje klijanjem prouzrokuju proljetnu zarazu i zarazu početkom ljeta. Razdoblje oslobađanja konidija je uglavnom vrlo dugo, tako su neka istraživanja pokazala kontrolom nakon svake kiše da su se piknospore formirale za dva mjeseca, a u slijedećem istraživanju za pet mjeseci. Unutarnji miceliji, čije se postojanje ne može otkriti prostim okom već samo elektronskim mikroskopom, razvijaju i formiraju u jesen i zimu nove piknide koji će prouzročiti bolest iduće godine.
25.jpg
26.jpg
27.jpg
28.jpg
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Spriječiti zarazu
Bolest se često javlja već u rasadnicima, pa treba biti oprezan prilikom odabiranja plemki, jer je već to jedan od načina da se pojava bolesti spriječi. Isto tako od crne pjegavosti znatno manje oboli loza koja je ujednačeno opskrbljena hranjivima. Kad se jednom bolest pojavi u vinogradu, vrlo teško ju je odstraniti, jer su mjere suzbijanja vrlo složene. U vinogradima u kojima postoji zaraza, potrebno je obaviti zimsko prskanje s jednim od fungicida na osnovi bakra (CUPRABLAU Z, NEORAM WG, NORDOX 75 WG, MODRO ULJE, CRVENO ULJE). To prskanje treba obaviti neposredno pred kretanje vegetacije. Nakon toga preporučuju se još dva prskanja - u početku vegetacije jednim od organskih fungicida protiv crne pjegavosti i peronospore (DELAN 700 WDG 0,05%, CABRIO TOP 0,2% ili POLYRAM DF 0,25%). Prvo tretiranje treba se provesti čim izboji dostignu 1 cm dužine, a drugo deset do četrnaest dana poslije, ovisno o oborinama. Pri prskanju je važno da tekućina prodre što dublje u unutrašnjost čokota, gdje se na prošlogodišnjoj rozgvi nalaze plodišta (piknide) i spore (konidije). Isto tako važno je prilikom rezidbe paziti da se ostave samo potpuno zdravi lucnjevi i reznice tj., oni koji pokazuju zdravu, normalnu boju kore. Izboje koji imaju promijenjenu boju kore treba odrezati i spaliti. Staru koru (liko) na staroj rozgvi ili panju treba skinuti, jer se gljiva i u njoj zadržava. Odrezanu rozgvu treba odnijeti iz vinograda i zapaliti.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Što više "bakra"
U jako zaraženim vinogradima pred cvatnju izabrati sistemično-kontaktni fungicid sa sadržajem folpeta ili metirama (FORUM STAR ili ACROBAT MZ), a nakon cvatnje (krajem srpnja ili početkom kolovoza) preferirati što više sredstava na bazi bakra (CUPRABLAU Z, NEORAM WG ili NORDOX 75 WG).

Za vrijeme vegetacije, gljiva Phomopsis viticola ne ulazi duboko u tkivo, već ostaje na površini zelene mladice. Na najdonjim koljencima zapažamo plavo-smeđe pruge. Oko koljenca mladica ne potjera, dok potjeralo lišće "kovča" (ondulira) ali se ne suši. Zbog Phomopsisa koji se nalazi na prošlogodišnjoj rozgvi "cvjetići propadaju" (piknide vrše zarazu cvjetića). Budući da sanacija zaraženih vinograda Fomopsisom dugo traje potrebno je do cvatnje obično provesti 3-4 dopunska prskanja. Vinske i stolne sorte (Europske loze) razlikuju se više ili manje u otpornosti na crnu pjegavost. Od stolnih sorata najviše je osjetljiv Kardinal i Afus Ali, a od vinskih sorata Rizvanac i Žilavka.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Crna pjegavost vinove loze, ekskorioza (Phomopsis viticola) - mjere suzbijanja
Pripravci za preventivno suzbijanje i zaustavljanje razvoja piknida i spora:
1. Prije kretanja pupova: (u mirovanju)

Preparat Koncentracija [%]
CUPRABLAU Z 0,9%
NEORAM DF 0,5-0,6%
NORDOX 75 WG 0,4%
CRVENO ULJE 2-3%
MODRO ULJE 2-3%

2. Od otvaranja pupa (pojave listića) do pred cvatnju (jedan do dva tretmana):
Preparat Koncentracija [%]
DELAN 700 WDG 0,05%
POLYRAM DF 0,25%
CABRIO TOP 0,2%

3. Neposredno pred cvatnju i po završetku cvatnje:
Preparat Koncentracija [%]
FORUM STAR 0,2%
ACROBAT MZ WG 0,25%
CABRIO TOP 0,2%

4. Pred zatvaranje grozda:
Preparat Koncentracija [%]
DELAN 700 WDG 0,05%
POLYRAM DF 0,25%
CABRIO TOP 0,2%

5. Pred šaranje bobica:
Preparat Koncentracija [%]
CUPRABLAU Z 0,3%
NEORAM WG 0,2%

Napomene:
  • Svaki od navedenih pripravaka suzbija (preventivno ili kurativno) i plamenjaču vinove loze.
  • CABRIO TOP suzbija istovremeno crnu pjegavost, peronosporu i pepelnicu
  • Pri prskanju treba kvalitetno "pokriti" i mladice-rozgvu (zbog zaustavljanja razvoja spora u tkivu).
  • Prskati sve do polovice kolovoza-paziti na karencu.
  • Ovaj program prskanja svodi pojavu crne pjegavosti kroz 2-3 godine na podnošljiv problem, bez značajnog ekonomskog utjecaja na proizvodnju
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Lista činjenica Državnog sveučilišta u Ohaju
Fitopatologija
2021 Coffey Road, Columbus, OH 43210-1087


HYG-3031-02
Michael A. Ellis, Omer Erincik
Odjel fitopatologije
Crna pjegavost vinove loze
1045.jpg

slika 1
Tijekom mnogo godina Istočna industrija vinove loze prepoznala je bolest pod nazivom "crna pjegavost vinove loze" ("dead-arm"), za koju se smatralo da je uzrokovana gljivicom Phomopsis viticola. 1976. godine istraživači su dokazali da je crna pjegavost (dead-arm) u stvari bolest koja se sastojala od dvije različite bolesti koje se često pojavljuju istovremeno. "Phomopsis cane and leaf spot" (uzrokovana gljivicom Phomopsis viticola) je novi naziv za stadij crne pjegavosti čokota i listova za koji se prije koristio naziv "dead-arm". "Eutypa dieback" (uzrokovana gljivicom Eutypa armeniacae) je novi naziv za stadij raka i odumiranja mladica za koji se prije koristio naziv "dead-arm". Sada predlažemo da se naziv dead-arm izostavi. Uzgajivači vinove loze trebaju imati na umu da su crna pjegavost (Phomopsis cane and leaf spot) i odumiranje (Eutypa dieback) potpuno različite bolesti i preporuke za njihovo suzbijanje variraju u velikoj mjeri.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Pojava bolesti crne pjegavosti vinove loze povećava se u mnogim vinogradima Srednjeg zapada. Zabilježeni su gubici usjeva do 30% u nekim vinogradima u državi Ohajo tijekom perioda vegetacije uz vremenske uvjete koji pridonose razvoju bolesti. Crna pjegavost može zahvatiti većinu dijelova vinove loze, uključujući čokot, listove, peteljke grozda, cvjetove, vitice i bobice te može uzrokovati gubitke u vinogradu:
1046.jpg

slika 2
  • Slabljenjem čokota i tako postaje osjetljiviji na zimska oštećenja.
  • Oštećenjem listova, čime se smanjuje fotosinteza.
  • Zarazom peteljki grozda, što ima za posljedicu slabi razvoj i prerano opadanje ploda.
  • Zarazom bobica što dovodi do oštećenja ploda pred berbu.
Pjege ili lezije na mladicama i listovima su uobičajeni simptomi oboljenja. Male pjege crne boje na internodijima u donjem dijelu razvijajućih mladica su vjerojatno najuobičajeniji simptomi bolesti. Ove pjege se obično nalaze na prva tri do četiri bazna internodija (Slika 1). Pjege se mogu razviti u eliptične lezije koje mogu srasti i formirati nepravilna, crna područja u obliku kore. U nepovoljnim vremenskim uvjetima mladice mogu puknuti i formirati izdužene pukotine. Iako lezije čokota često znače mala oštećenja za vinovu lozu, važno je napomenuti da ove lezije predstavljaju primarni izvor inokuluma kod prezimljavanja za sljedeći period vegetacije.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
1047.jpg

slika 3

Zaraze listova najprije se pojavljuju u obliku malih pjega svjetlo zelene boje, nepravilnih rubova ponekad u obliku zvijezde (Slika 2). Obično je zahvaćen samo jedan do četiri donja lista na mladici. Nakon nekog vremena pjege postaju veće, pocrne i dobivaju žuti rub (Slika 3). Listovi postaju deformirani i odumiru ukoliko se pojavi veliki broj lezija. Zaraze peteljki listova mogu uzrokovati žutenje i opadanje listova.

Svi dijelovi grozda (bobice i peteljke grozda ili rahile) osjetljivi su na zarazu tijekom vegetacije; međutim, većina zaraza čini se da nastaje na početku vegetacije. Lezije koje nastaju na prvoj jednoj ili dvije peteljke grozda (rahile) na mladici mogu imati za posljedicu prerano sušenje peteljke (Slika 4). Zaraženi grozdovi koji ostaju do berbe često daju zaražen plod ili plod slabe kvalitete.
 
Top