UTICAJ CAREVA NA PROMENU CRKVENOG UCENJA

Učlanjen(a)
15.02.2015
Poruka
3.527
screenshot4.jpg
"stvarnoslap, post: 1649497, member: 638111"]Točno tako. Tko bi izdržao višestruku dozu istih pamfleta.

A što mogu kad je pamflet? Pamflet s nekakve jeftine adventističke stranice. To je Laodikejina navika, a izgleda i sudbina, pa neka drobi.
screenshot5.jpg
.


Stvarnoslape, zar ti i istorijske izjave pravoslavnog istoricara Jevsevija Popovica nazivas panfletama? Zar zbilja nemas nikakav dokaz biblijski ili istorijski kojim bi pobio ove izjave, nego obicne neosnovane price?
----------------


. Tko je ovdje lud? Kršćani kojima je vrag pamet pomutio pa nisu ni primjetili da im je Konstantin "uvalio" pogansku nedjelju umjesto njihove subote, ili pisci ovakvih imbecilnih pamfleta

Ma covece daj mani se tih gluposti, mi ne navodimo nikakve panflete, nego biblijske ili istorijske dokaze. Zar o njma nemsas nista pametnije da kazes?
Niko nije rekao da je Konstantin uvalio hriscanima nedelju, zar nisi procitao jadsnu izjavu Euzebija u kojoj jasno priznaje da su oni to ucinili. Zasto zatvaeras oci pred cinjenicama i pokusavas da zaobidjes glavno pitanje?

Niko nije ni tvrdio da je Konstantin NAMETNUO hriscanima nedelju, nego smo samo cinjenicu iz istorije da ju je on kao mnogobozac ozakonio kao redovni sedmicni dan odmora. Reci pred svima ako nije tako. Kazi nam kako mislis da jeste, a ne pricaj te bvaske privce
.
--------------
Evo onda još jednom pa čitaj:

(W. H. WESTERMAN, University of Wisconsin)
U Konstantinovu Ustavu iz 321. god., u kojem se govori o "časnom danu sunca," Konstantin se osvrće na nedjelju kao nesumnjivo časnu s kršćanskog stajališta. QUOTE PP

Sta je sada? Pa eto ti si poceo sa panfletama.
Otkada je DAN SUNCA to bio sa hriscanskog stajalista? Svasta i od tebe i od toga koji je to napisao.

Svi znamo da Konstantin veliki 321. godine nije bio hriscaniun.
Njegov zakon ni ne spominje hriscane niti hriscanstvoi, nego nedelju POSVECUJE BOGU SUNCA. Jeli to za tebe hriscanstvo?

----------------

HAJDE DA SE VRATIMO TEMI

O uticaju careva na promenu ucenja Crkve najbolje svedoci slucaj

Jovana Krizostoma Zlatoustog. On je bio patrijarh u Carigradu. Po svome dolsku na presto nastojao je da reformise, ne samo svestenstvo, nego i carski dvor. Zbog svoje posvecenosti sluzbi na koju je bio pozvan, Zlatousti je prosao kroz vatrena progonstva onih koji su trebali da mu pomognu i da ga zastite od neprijatelja.

Zlatousti je u Cartigradu, na Usekovanje Jovanas Krstitelja, odrzao propoved pod naslovom “O ZLOJ ZENI, u kojoj je istako Jezavelju, zenu cara Ahava, Irodijadu, zenu cara Iroda koja je od cara trazila na tanjiru glavu Jovana Krstitelja i Delaidu koja je uz laznu ljubsv Samsona predala njegovim neprijateljima.
Ova propoved izazvala je viliki gnev carice EVDOKSIJE, koja je svrgla Jovana Krizostoma Zlatoustog sa prestola patrijarha, proterala ga iz zemlje gde je i umro u uzgnanstvu.

Da za to navedemo i istorijske dokaze:

"Bas time sto je slobodno propovedao i savesno upravljao patrijarsijom, navukao je na sebe mrznju pokvarenog dvora i jednog dela viseg svestenstva. Na celu njegovih neptrijtrlja stavila se carica Evdoksija i ovoj se naskoro pridruzio nekarakterni i zlobni arhiepiskop Aleksandrijski Teofil, koji je sam tezioi za carigradskim prestolom.” Jevsevije Popovic, Opca crkvena istorija, knjiga I, str. 617,

Stvarnoslape, jeli i ovo panflet?

Vi koji biste rado zeleli da procitate propoved, O zloj zeni, od Jovana Krizostoma Zlatoustog, ja je nisam pronasao u istoriji, ali ona se cela nalazi u knjizi od Branislava Nusicsa, Retotrika Nauka o besednistvu, str. 314-319. Nusiuc ju je uvrstaso kao uzoran primer duhovnog besednistva. Ova kniga je izdata 1938. godine, ali svakako da je mozete naci u vecim bibliotekama na podrucju bivse Jogoslavije.


Zar zbilja neko ne moze u ovome i mnogim drugim istorijskim izvestajima da vidi kakvu torturu su carevi vrsili nad episkopima i patrijarsima da bi ih primorali da usvoje ono sto u slobodi nikad ne bi usvojiuli?
U sledecem segmentu suocicemo se sa jos jasnijom slikom te tiranije.
 
Poslednja izmena:
Učlanjen(a)
07.07.2014
Poruka
18.331
Niko nije ni tvrdio da je Konstantin NAMETNUO hriscanima nedelju, nego smo samo cinjenicu iz istorije da ju je on kao mnogobozac ozakonio kao redovni sedmicni dan odmora. Reci pred svima ako nije tako. Kazi nam kako mislis da jeste, a ne pricaj te bvaske privce.

Prodavačima magle i pamfleta i priliči da tvrde da magla nije magla, da pamfleti nisu pamfleti, pa onda i da nisu rekli što su rekli.
 
Učlanjen(a)
15.02.2015
Poruka
3.527
Točno tako. Tko bi izdržao višestruku dozu istih pamfleta.

Stvarnoslape, jesu li ti to svi "argumenti"?
Svaka cast veliki si "mudrac", samo nastavi.
Dislkusija ti je na "akademskom" nivou?
Svima nam je vrlo dobrpo poznato da se tako ponasaju oni koji su ostali bez argumenata pa onda drugo im i ne preostaje.


Nego da se vratimoi na temu.

Sta ti Slape kazes za ovu izjavu iz pravoslavne istorije?

"Bas time sto je (Jovan Krizostom) slobodno propovedao i savesno upravljao patrijarsijom, navukao je na sebe mrznju pokvarenog dvora i jednog dela viseg svestenstva. Na celu njegovih neptrijtrlja stavila se carica Evdoksija i ovoj se naskoro pridruzio nekarakterni i zlobni arhiepiskop Aleksandrijski Teofil, koji je sam tezioi za carigradskim prestolom.”
Jevsevije Popovic, Opca crkvena istorija, knjiga I, str. 617.

Svakako ti je poznato da je carica svrgla Zolatoustog sa patrijarskog prestola i proterala ga iz zemlje te je u izgnanstvu i umro.
Zbog cega, zbog njegovih vatrenih propovedi i sto je ukoravao grehe klera i carskoga dvora.

Sta kazes, zar na ovaj nacin nisu carevi uticali na crkveno ucenje?
Ovaj "panflet" te monogu muci pa nemas snage niti argumenata da dokazes da nije tako.
 
Učlanjen(a)
07.07.2014
Poruka
18.331
I ti to nazivas diskusijom?
Dokaza nemas pa onda i motras da pricas makar sta sto i lici na maglu, da ne bude da nista nisi rekao. Jeli tako?

Dobro, idemo najprije rastjerati maglu. Evo što si naveo argumentirajući svoje teze:

Konstantin se suočio sa ovakvom situacijom: Više od polovine ljudi - paganaca je obožavalo Nedelju. Ostali - Hrišćani, su svetkovali subotu. On je zamislio ideju o spajanju dve frakcije. Putem Hrišćanstva, nije hteo da ima konflikt sa predrasudama svojih paganskih podanika. Vešto balansirajući između, on je aludirao na "strahove svojih podanika, objavljivanjem dva edikta iste godine, prvi u kom je naložio svečano poštovanje nedelje, i drugi koji je određivao regularne konsultacije sa sveštenicima" . (Gibbon’s Decline and all of the Roman Empire,” Chapter 20)

Vidi što zastupaš i tvrdiš. Više od polovine su pogani, i oni obožavaju nedjelju. Ostali - kršćani svetkuju subotu. A onda, iznosiš ti, Konstantin nalaže svečano poštovanje nedjelje. Kome je ovdje nametnuta nedjelja? Poganima? Nikako, prema tebi, pogani su ionako "obožavali nedjelju". Kršćanima? Da, kršćanima je nametnuta nedjelja. Prema tebi, kršćani su do tada svetkovali subotu, o onda im Konstantin nalaže svečano poštovanje nedjelje.

Idemo sada vidjeti što pišeš neposredno nakon ovoga:

Niko nije ni tvrdio da je Konstantin NAMETNUO hriscanima nedelju, nego smo samo cinjenicu iz istorije da ju je on kao mnogobozac ozakonio kao redovni sedmicni dan odmora. Reci pred svima ako nije tako. Kazi nam kako mislis da jeste, a ne pricaj te bvaske privce.

Vidi sada kako nastupaš. "Niko nije ni tvrdio da je Konstantin NAMETNUO hriscanima nedelju", kao u čuđenju pokušavaš opovrgnuti da je netko tvrdio da je Konstantin kršćanima nametnuo nejelju. Ovako nastupaju oni koji misle da je magla već prekrila njihovu prethodnu tvrdnju, i koji misle da su im sugovornici imbecili koji ne znaju što je magla.

Ti samo nastavi s maglom i pamfletima, možda naiđu i kupci magle i pamfleta.

Svaka cast veliki si "mudrac", samo nastavi.
Dislkusija ti je na "akademskom" nivou?
Svima nam je vrlo dobrpo poznato da se tako ponasaju oni koji su ostali bez argumenata pa onda drugo im i ne preostaje.


Nego da se vratimoi na temu.

Sta ti Slape kazes za ovu izjavu iz pravoslavne istorije?

"Bas time sto je (Jovan Krizostom) slobodno propovedao
.......

A kome i što ti ovdje uopće želiš dokazivati?
 
VIP
Učlanjen(a)
14.07.2011
Poruka
19.107
Cinjenica koja je ovde uocljiva a vezana je za Stvarnoslapa je ta - da je Stvarnoslap svesno obmanuo samoga sebe i obmanjuje druge tvrdnjom koju je duboko memorisao u podsvesti "da sve sto Adventisti iznesu kao tvrdnju - da to mora u svakom slucaju biti pogresno, jer su to izneli Adventisti, a sve sto je Adventisticko je "Lose i pogresno" po njemu.

Ovo je klasican primer negativnog stereotipa koji je prisutan kod Stvarnoslapa, a objasnjen je u donjem tekstu iz wikipedije.

--------------------------------

Из Википедије, слободне енциклопедије

Stereotip

Стереотип је у штампарској техници отисак са непокретним слогом. По аналогији, у друштвеним наукама појам се користи за схематски, упрошћен и тешко променљив однос према некоме или нечему. Израз је настао у периоду јављавања и развоја расних, етничких, верских и социјалних нетрпељивости. У основи стереотипа налази се погрешна и неоправдано широка генерализација. Стога се сваки групни стереотип који садржи изразито емоционалнонегативно оцењивање неке етничке, расне, верске или социјалне групе тумачи као предрасуда.

Опис стереотипа

Стереотип се најчешће заснива на претпоставци да припадници друге групе имају одеђене особине које су само њима својствене и по којима се разликују од других. Такође, стереотип подразумева да особине које су карактеристичне за неку групу морају имати сви припадници дате групе. Стереотипи се деле на позитивне и негативне. То су генерализације које се заснивају на минималном познавању групе о којој се говори. Приликом стварања стереотипа особе се најчешће групишу према етничкој припадности, религији, сексуалном опредељењу, полу или према било којој другој категорији.

Стереотипи се могу базирати на специфичној особини групе или особе којој су приписани. Као последица овога јавља се погрешна слика која често постоји о одређеној особи или групи. Такође, стереотипи негирају индивидуалност особе. Они могу представити особе доста штуро, површно, само на основу њиховог пола, националности, сексуалне оријентације, неке мане или телесног недостатка.

Фактори који су довели до стварања стереотипа су историјски фактори, генерализација, први утисак, поједностављивање, претеривање, расизам, хомофобија и друге форме дискриминације, повезаност са другим групама…

Један стереотип је део културе како нације о којој се у стереотипу говори тако и нације која је исти измислила. Сходно подели на позитивне и негативне, стереотипи не морају само стављати одређене нације у инфериорни (повлашћени) положај, већ такође величају и уздижу одређене особине и нације. Треба напоменути да различите нације могу имати и употребљавати различите стереотипе.

Примери

Социолингвиста Чарлс Е. Хурст са Универзитета Вустер тврди да је један од разлога због којег настају стереотипи недостатак личног познанства са особама из друге етничке групе. Различите дисциплине дају различите податке о томе како се стереотипи развијају: Психолози истражују како се искуство које неко има о другој групи оцртава на поимање и коментарисање те групе а како на међугрупне конфликте. Социолингвистика се бави односима међу групама и позицијом различитих група у друштвеној структури…

Сматра се да постоји више негативних него позитивних стереотипа.

Неки људи верују да су стереотипи засновани на актуелним разликама међу нацијама. Други верују да су они по правилу лажне претпоставке. Зато се често покреће питање њихове истинитости. Веома чест разлог за настајање стереотипа је постојање групе људи који имају исту карактеристику. На пример, постојање одређеног броја продаваца који су похлепни и неискрени доводи до стварања стереотипа о продавцима.

Могући негативни ефекти стереотипа су оправдање предрасуда или незнања, непостојање жеље да се преиспита понашање према другој групи, спречавање неких људи који припадају групи која је стереотипизована да успеју у одређеним активностима и пољима…

Стереотипи и предрасуде се често мешају. Предрасуде су попут стереотипа али могу представљати мишљење само једне индивидуе а не целе групе.

Улога у уметности и култури

Стереотип се често користи за стварање главних ликова у књижевности и филму. Стереотипи се мењају са временом. Несвесно коришћење неких стереотипа је чудно за данашњу публику која не толерише представљање индивидуа на основу датог стереотипа. С друге стране, многи стереотипи пролазе неопажени чак и од стране оних који су предмет стереотипа.

У књижевности и уметности стереотипи су клишеи или предвидљиви ликови и ситуације. Кроз историју стереотипи су се удаљили од типичних ликова и ситуација како би моментално повезали публику са причом. Понекад такви стереотипи могу бити софистицирани попут Шекспировог Шулока из Млетачког трговца. Доказано је да стереотип који постане комплексан и софистициран тежи да постане стереотип за себе.

Без обзира на етимолошку блискост, клише и стереотип се не користе као синоними у културној сфери. На пример клише је критицизам у нарацији где жанр и категоризација аутоматски повезују причу са њеном циљном групом. Уколико се каже да су ситуација или лик у причи типични, то значи да одговарају датом жанру или врсти. Али уколико се каже да се приповедач приликом писања дела ослањао на клише, то значи да датом делу недостаје оригиналност.

Сререотипи су врло корисни у стварању ефикасног маркентинга. Медијски стереотипи су се мењали и развијали временом. Тинејџерска серија Saved by the Bell представља групу типичних тинејџерских стереотипа као што су одељењска луда, преварант, навијачица, феминисткиња и површна лепотица. Телевизијски стереотипи често су приказивали „типичну америчку школу“ попут манекенске писте по којој шетају физички савршени младићи и девојке, место где се стално игра рагби и јуре лепе девојке а где се мало учи.

Етнички стереотипи

У САД постоји дуга традиција инфериорног односа према афроамеричким, латиноамеричким и другим мањинским заједницама. Дуго се веровало, а неки верују и данас, да су припадници мањина мање интелигентни од Американаца европског порекла и да се налазе на нижем ступњу културног развоја. Овакво мишљење укорењено је у америчкој култури још од периода стварања Сједињених Америчких Држава.

Државни сенатор К. Калоун, залагајући се за продужетак ропства, изјавио је 1844. године како је научно доказано да је ропство неопходно и да Африканци не могу да се брину сами о себи. Даље наводи како Африканци често полуде под бременом слободе и како је милосрдно и хумано дати им вођство и заштиту од менталног обољења.

Западноазијски стереотипи

Азијци су у медијима обично приказани као интелигентни али хладни и недружељубиви, као људи са малим полним органима

Бели стереотипи

Социјална дефиниција белог се временом променила, и неколико такозваних белих нација окарактерисане су од стране медија као неинтелигентне. Ово обухвата етничке групе као што су Британци, Ирци и Словени.

Енглески стереотипи

Стереотип који се везује за Енглезе је да су претерано уљудни, извештачени, уштогљени и да имају лоше зубе. Ликови у историјким филмовима често имају енглески изговор иако догађај о коме се говори у филму нема никакве везе са Енглеском. Ликови који припадају вишој друштвеној класи такође имају енглески изгвор. У задње време велики број негативаца у филмовима има енглески изговор или их глуме енглески глумци.

У Дизнијевим цртаним филмовима током 90-их енглески изговор коришћен је за комичне ликове или ликове злих генија.

Етимологија

Реч „стереотип“ измислио је Фирмен Дидот. Ова реч је означавала типографски елемент који је коришћен приликомштампе уместо оригинала. Амерички новинар Валтер Липман спојио је ову метафору назвавши стереотип сликом у нашим рукама. И „клише“ и „стереотип“ воде порекло из света штампе. "Клише" је француска реч за штампарску површину за стереотип.

У енглеском језику реч „стереотип“ се први пут појављује у свом модерном значењу 1850. године као именица, и има значење слике (представе) овековечене без и једне измене.


-------------------------------

Kao sto se moze videti - ceo Stvarnoslapov problem i problem onih koji imaju ovakav odnos prema svemu sto nije u skladu sa njihovim licnim stavovima lezi u ovome.
Iznositi bilo sta ovakvoj vrsti ljudi je uzaludno - jer oni svesno ruse otpor savesti koja im predocava sve potrebne dokaze u prilog iznetih cinjenica, jer njih nikakve cinjenice ne interesuju - osim da slusaju sami sebe i obmanjuju sami sebe da su njihovi licni stavovi ispravni i ako se dokaze suprotno.

Ovo je i poziv svima - da ne podlezu ovakvim subjektivnim prevarama, vec da sagledavaju cinjenice otvorenog uma i srca i da sami istrazuju istinu koju im Bog zeli otkriti.
 
Učlanjen(a)
07.07.2014
Poruka
18.331
Cinjenica koja je ovde uocljiva a vezana je za Stvarnoslapa je ta - da je Stvarnoslap svesno obmanuo samoga sebe i obmanjuje druge tvrdnjom koju je duboko memorisao u podsvesti "da sve sto Adventisti iznesu kao tvrdnju - da to mora u svakom slucaju biti pogresno, jer su to izneli Adventisti, a sve sto je Adventisticko je "Lose i pogresno" po njemu.

Ovo je klasican primer negativnog stereotipa koji je prisutan kod Stvarnoslapa, a objasnjen je u donjem tekstu iz wikipedije.

Zdravorazumni ljudi u svim simptomima nekih poremećaja uvijek nešto od toga pronađu kod sebe. Oni drugi, pak, simptome vide kod svih drugih ljudi, a jedino ih ne prepoznaju kod sebe.

Ovo je i poziv svima - da ne podlezu ovakvim subjektivnim prevarama, vec da sagledavaju cinjenice otvorenog uma i srca i da sami istrazuju istinu koju im Bog zeli otkriti.

A ako istražujući sami otkrijete nešto suprotno Laodikeji, onda će vam Laodikeja "postaviti dijagnozu".
 
Poslednja izmena:
VIP
Učlanjen(a)
14.07.2011
Poruka
19.107
Zdravorazumni ljudi u svim simptomima nekih poremećaja uvijek nešto od toga pronađu kod sebe. Oni drugi, pak, simptome vide kod svih drugih ljudi, a jedino ih ne prepoznaju kod sebe.

Greska.
Ne videti svoje slabosti i pogreske je upravo nadmenost koja se ispoljava u gore opisanim ljudima - pa nazalost i u tebi.
Ponizan covek je uvek spreman da prizna pogresku ako ona postoji.
Ako ne postoji onda nema potrebe za priznanjem, sto ne znaci da je takva osoba nadmena, vec da uvek iznosi cvrsto podkrepljene cinjenice.

Nadmenost ili samopouzdanje?

Koliko puta vam se desilo da sedite sa osobom sa kojom je obostrana komunikacija gotovo nemoguća? Koliko puta ste nevoljno slušali tuđe hvalospeve, pitajući se svo to vreme da li dotična osoba čuje samu sebe? Između nadmenosti i samopouzdanja ni u najluđim snovima ne može se staviti znak jednakosti.

Nadmenost je jeftina maska iza koje se nevešto skrivaju nesigurni i neostvareni ljudi. Nadmenost je štit, nekvalitetno oružje koje mnogi koriste u večitoj borbi sa drugim ljudima. Nadmen čovek ne ume da uči od drugih, jer učenje smatra poniznim činom koji takvoj jednoj “veličini” nikako ne dolikuje. Takva osoba uvek mora biti najbučnija u društvu, a u slučaju da nije tako, prebledeće od muke.

Samopouzdanje je priča za sebe. Ono je tiha voda koja breg roni. Samopouzdana osoba nema potrebu da galami u društvu, da hvali samu sebe. Ona zna gde se nalazi i koje je njeno mesto u svetu, te svoje dragoceno vreme ne troši na dečije bolesti zvane takmičenje sa drugima. Ovakva osoba se takmiči isključivo sa samom sobom i poprilično je smirena i kada stagnira i kada joj dobro ide. Nadmena osoba nema visoko mišljenje o sebi, te su joj stalno potrebni dokazi njene vrednosti. Ako je drugi ne obasipaju lepim rečima, ona će bez problema to činiti sama, tada već duboko zgranuta činjenicom da njenu posebnost neki ljudi ne primećuju. Nadmenost je kazna i za nadmenu osobu i za njeno okruženje. Samopouzdanje je dar zahvaljujući kojem osoba uspeva da istinski zavoli sebe sa svim manama i vrlinama.

Ne dajte se zavarati! Oni što se kočopere i busaju da su najbolji nemaju samopouzdanja, već vreću punu kompleksa na leđima. Radite na sebi i uvek budite bolji od one jučerašnje verzije sebe. Radite na sebi i verujete u sebe, a nadmenost prepustite nesigurnim i neostvarenim ljudima koji ništa osim te nadmenosti i nemaju.

Izvor - sajt: sta zene zele
 
Učlanjen(a)
07.07.2014
Poruka
18.331
Greska.
Nadmenost ili samopouzdanje?

Između nadmenosti i samopouzdanja ni u najluđim snovima ne može se staviti znak jednakosti.

Izvor - sajt: sta zene zele

"Ja sam samopouzdan, a vi ste nadmjeni"! - poručuje vam Laodikeja ako niste njegov istomišljenik. Nije ni čudo što tako misli posjećujući sajtove od kojih je jedan ovdje i naveo. Vjerojatno je tamo pronašao da žene više vole samopouzdane nego nadmjene muškarce.
 
Učlanjen(a)
15.02.2015
Poruka
3.527
screenshot4.jpg


[QUOTE"stvarnoslap, post: 1649787, member: 638111"]Dobro, idemo najprije rastjerati maglu. Evo što si naveo argumentirajući svoje teze:
screenshot5.jpg
.

Postovanje Stvarnoslipe,
Neobicno mi je drago da si najzad shvatrio da ono sirenje magle i panfleta ne koristi i da si odlucio da diskutujes o cinjenicama a ne ono tinejdzersko dobacivanje.

Prvo, u tekstu koga si naveo, nerma magle, nego istorijska cinjenica.
Ako zelis kritikovati istoricara Gimona, mozes to je tvoje pravo, ali nije na odmet da zapazis da to ne tvrdim ja, negu zapisi istorije.


Konstantin nalaže svečano poštovanje nedjelje... Da, kršćanima je nametnuta nedjelja. Prema tebi, kršćani su do tada svetkovali subotu, o onda im Konstantin nalaže svečano poštovanje nedjelje.

Pogresan ti je zakljucak. Nigde Konstantin nije rekao u svom zakonu da on naredjuje hriscanima da svetkuju Dan sunca, nedelju.
On svojim zakonom poziva SVE GRADJANE da ga postuju, a ti kao da hoces da kazes da je to samo hriscsanima nametnu.
Moras priznati da Kopnstantin JESTE IZDAO ZAKON O OBAVEZNOM SVETKOVANJU NEDELJE. To ne tvrdim ja, nego sam zakon i istorija, ako ne verujes, procitaj ponovo taj zakon.
Imas li ista o tome da kazes? Je li tako ili nije?



Vidi sada kako nastupaš. "Niko nije ni tvrdio da je Konstantin NAMETNUO hriscanima nedelju",

Tako je. Konstantinov zakon nije dat samo za hriscane nego za sve ljude u njegovom carstvu, a ti pokusavas da nam poturis maglu umesto cinjenica.



A kome i što ti ovdje uopće želiš dokazivati?

Ovo pitanje si postavio na istorijski izvestaj kako je carica Evdoksija postupila sa patrijarhom JOVANOM KRIZOSTOMOM ZLATOUSTIM.
Nista ja ovim ne zelim da dokazem, nego navodig istorijske cinjenice kako su carevi svoje misljenje nametali Crkvi i episkopima i one koji im se nisu klanjali surovo kaznjavali, zbacivali sa polozaja pa cak i progonili.

Ne zaboravi da je naslov moje teme, KAKO SU CAREVI UTICALI NA CRKVENO UCERNJE?
[/QUOTE]

Zelim ti sve najbolje PP
 
Poslednja izmena:
Natrag
Top