Upoznajmo Srbiju

Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
U Đerdap stiže 120 turističkih brodova

09. 05. 2010. 11:35h| Tanjug

U Đerdap stiže 120 turističkih brodova

Nacionalni park Đerdap postaje sve privlačnija destinacija za inostrane turiste, a poseta je naročito povećana u poslednje tri godine, od otvaranja pristaništa u Donjem Milanovcu, u kojem pristaju veliki turistički brodovi.

60149_djerdap2_f.jpg


Direktor nacionalnog parka Saša Nestorović izjavio je Tanjugu da je prošle godine oko 15.000 stranaca boravilo u Donjem Milanovcu, a da je ove godine najavljeno 120 pristajanja velikih turističkih brodova koji krstare Dunavom, što znači da se može očekivati oko 25.000 stranih turista.

Podsetivši da kroz Đerdap prolazi dunavski biciklistički put "Euro velo 6", Nestorović je rekao da je zabeležen i veliki porast prolazaka turista koji u obilazak idu biciklom. Samo prošle godine biciklom je kroz Nacionalni park Đerdap prošlo 5.000 stranaca.

"To su pokazatelji koji nam obećavaju bolju budućnost u pogledu razvoja turizma. Poslednjih godina razvijamo intezivno međunarodnu saradnju, posebno sa Rumunijom, koja nam je najbliža", rekao je Nestorović, objasnivši da je uspostavljena dobra saradnja sa rumunskim parkom prirode s druge strane reke, čiji je cilj razvijanje različitih aktivnosti na obe strane Dunava.

Prema rečima direktora nacionalnog parka, poslednjih godina se na teritoriji Đerdapa podižu novi kapaciteti za prijem gostiju, zaživeo je eko turizam, odnosno seoski turziam i sve je više domaćinstava koja su svoje kuće otvorili za goste.

"Područje Đerdapa je oblast izuzetno očuvane prirode, bogato raznovrsnim biljnim i životinjskim svetom, koje će u budućnosti svakako predstavljati okosnicu ekološkog turizma; veoma je pogodno za pešačenje, rekreaciju na stazama zdravlja, vožnju biciklom, lov, ribolov i posmatranje ptica“, ukazao je Nestorović.

On je podsetio da je Đerdap najveći od pet nacionalnih parkova Srbije. Oslanja se na Dunav u dužini od 100 kilometara i obuhvata brdsko planinsko zaleđe, širine od dva do 16 kilometara.




 
Član
Učlanjen(a)
01.09.2009
Poruka
482
Crvendać,odlična ti je ova tema - samo nastavi ! Bilo bi lepo ako bi uspela da iskopaš tekstove o/fotografije manje poznatih (,a veoma lepih) krajeva (,a videh takvih i-haj-haj).
 
Poslednja izmena:
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Fruškogorski dragulj vraća se prirodi: U kamenolomu opet jezero

Novi Sad 11. 05. 2010
Press

Fruškogorski dragulj vraća se prirodi
:
U kamenolomu opet jezero


Posle višegodišnje eksploatacije kamena, posle obimne rekultivacije, ponovo će biti načinjeno Ledinačko jezero.


1.jpg


Ministarstvo za prostorno planiranje i zaštitu životne sredine odobrilo je projekat rekultivacije jezera Srebro, poznatijeg kao Ledinačko jezero. Tako će ovaj fruškogorski dragulj nakon višedecenijske eksploatacije kamena konačno biti vraćen prirodi. Prema projektu, na tom mestu biće podignut jedinstven park prirode u jugoistočnoj Evropi.

Rekultivacija jezera biće veliki posao, budući da je planirano da se iznese 100.000 tona kamena, kako bi se litice učinile bezbednim i na njima se izgradile terase na kojima će biti zasađeno 30.000 stabala autohtonih vrsta drveća. Nakon rekultivacije i ponovnog punjenja jezera, ono će, prema projektu kompanije „Alas Rakovac", koja eksploatiše kamen, biti potpuno uklopljeno u ambijent Fruške gore. Jezero će imati plažu i izletište sa sanitarnom infrastrukturom i terenima za košarku i fudbal, biciklizam i sportsko penjanje. Ovaj obiman posao biće završen do kraja 2012. godine.


Fakti:
- Kop „Srebro", nekada u sastavu Rudnika nemetala „Rakovac", nakon prestanka vađenja kamena napunio se vodom i postao omiljeno izletište i kupalište, poznatije kao Ledinačko jezero
- Nakon što je „Alas Rakovac" kupio rudnik „Rakovac", dobio je nekoliko kopova na Fruškoj gori, među kojima i „Srebro", koje je po zakonu morao da rekultiviše, jer je u međuvremenu zakonom zabranjena eksploatacija kamena u nacionalnim parkovima


Žitelji Ledinaca istrajni
- Završetkom rekultivacije, površinski kopovi biće nakon višedecenijskog rada zatvoreni i u potpunosti uklopljeni u ambijent Nacionalnog parka „Fruška gora", otvarajući mogućnost za razvoj turizma i održivi razvoj fruškogorskog regiona - kaže predsednik „Alas holdinga" Markus Bogdanovic.
Prva faza rekultivacije, pražnjenje jezera, počelo je proletos, ali ono neće biti trajno isušeno, o čemu se do sada uveliko spekulisalo, već će ostati centralno mesto budućeg parka prirode.
Na tom mestu se do pre desetak godina nalazio rudnik kamena „Srebro", oko kojeg je bilo i najviše nesporazuma, budući da su se stanovnici Ledinaca protivili daljoj eksploataciji kamena neophodnog za izgradnju autoputa.
Ministarstvo za zaštitu životne sredine već je ranije odobrilo jedan projekat rekultivacije, ali je Mesna zajednica Stari Ledinci uputila žalbu Vrhovnom sudu Srbije, pošto je taj projekat podrazumevao još devet godina eksploatacije kamena. Vrhovni sud je prihvatio žalbu i naložio ministarstvu novo veštačenje. Konačno, pre nekoliko dana projekat rekultivacije je sa nekim izmenama prihvaćen.
- Najveći problem bio je transport kamena teškim kamionima kroz naše selo, ali je kompanija „Alas Rakovac" obećala da neće prolaziti kroz Stare Ledince i da će pronaći alternativni put. Takođe, projekat rekultivacije podrazumeva da se sagradi novi put za transport kamena i ta obaveza ne može se zameniti dogovorom sa meštanima o prolazu kroz selo - kaže predsednik Mesne zajednice „Stari Ledinci" Vuk Sošić.


Saniraće puteve

Prva faza radova na bivšem kopu kamena podrazumeva, pored ostalog, i saniranje postojećih puteva unutar lokaliteta „Srebro", instaliranje neophodne opreme za izvođenje tehničke rekultivacije i obezbeđivanje okolnog prostora od nekontrolisanog oticanja akumulirane vode. Svi radovi obavljaće se u skladu sa dobijenim dozvolama republičkih i pokrajinskih organa.
- Sledeći korak u rekultivaciji jeste snimanje konture kopa, kako bismo mogli da planiramo dalje radove. Ostaje nam i da u dogovoru sa Zavodom za zaštitu prirode utvrdimo trasu transportnog puta, koji neće ići kroz Ledince, ukoliko to stanovnici ne žele - kaže član Upravnog odbora „Alas Rakovca" Željko Dragović.


A. IVANIŠEVIĆ





 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Hodočašće u senci ruža

Hodočašće u senci ruža

Violeta TALOVIĆ, 10.05.2010 21:00:27
Izvor: Večernje novosti

rep-grob.jpg


Ne prođe dan a da grob patrijarha Pavla u manastiru Rakovica ne posete brojni vernici. Dolaze sa svih strana, poljube krst, pomole se, zapale sveću.
Verica i Mirko Stamatović došli su iz Podgorice. Unuk Aleksa stavlja zreli petrovac pokraj krsta.
- Prvi put sam u manastiru Rakovica a čini mi se kao da sam ga posećivala bezbroj puta - kaže Verica.
I porodica Petrović iz Aleksandrovca došla je da se pomoli patrijarhovim senima. Kažu da su se danima pripremali za ovaj događaj i da se domu vraćaju punog srca.
- Patrijarh je još za života bio svetac - kaže osamdesetogodišnja Sava Petrović. - Stara sam, nisam mogla da dođem na sahranu, ali svaku nedelju u našoj crkvi palim sveću za pokojnog patrijarha.
Sin Goran i snaja Ema pridržavaju je dok ide ka patrijarhovom grobu. Dugo ljubi krst, zatvorenih očiju nešto tiho govori i briše suzu.
- Svi smo veoma poštovali našeg patrijarha - kaže Ema.
Pokraj krsta dečje zbunjeni stoje Miloš i Jovan. Došli su sa Novog Beograda. Slušaju savete roditelja i, bez reči, ljube krst i odlaze da zapale sveću.
- Sećam se patrijarha. Pomilovao me je u manastiru Blagoveštenje - kaže Miloš.
Grob patrijarha Pavla

prekriven je žutim cvećem. Iskušenica skuplja opale listiće. Manastirsko dvorište puno je ruža. Pod krošnjom starog hrasta sklonjeni od sunca koje prži, dve starine, Obren i Gojko.
- Mi smo ovde skoro svakog dana - gotovo u glas govore. - Kuće su nam nedaleko, na rakovičkom brdu, pa prošetamo do manastira da zapalimo sveće. U manastiru zaboravimo na sve probleme, bolest i nedaće...
- Skromnost ovog mesta pojačava utisak uzvišenosti - kaže slikar Mirko Stojković, koji je sa ženom Hanom došao čak iz Berna. - Obećao sam joj da ćemo doći da posetimo ovo sveto mesto. Ona je zadivljena, kaže, da joj u Rakovici sve miriše na dobrotu. Posebno joj se dopada ikonostas sa dve prestone ikone Hrista i Bogorodice.
Monahinja Jelena tiho, da ne poremeti manastirski mir, zatvara teška drvena vrata igumanijinog doma. Za zdravlje dobre igumanije svi se mole a ona, u dubokoj posvećenosti veri, u svojoj je keliji, u bolesničkoj postelji, ali dušom i savetom uz monahinje, iskušenice i vernike.
U manastirskoj crkvi posvećenoj sv. arhangelu Mihailu i Gavrilu, otac Aleksandar krštava jednogodišnju Anđelu. Radosni roditelji ljube mezimicu, kum je dariva dukatom.
- U ovom manastiru sam i ja kršten, u njemu sam se venčao - kaže inženjer Dragoljub Milić, Anđelin otac. - Ponosan sam što se moje dete krštava u ovoj svetoj kući koju su podizali srpski kraljevi Dragutin i Milutin, a koju je i patrijarh odabrao za svoj večni dom.

BLAGOSLOV

U prilaznom dvorištu, ispred manastirske porte staje stari autobus. Iz njega izlaze žene, nose sveće, cveće. Žure...
- Jutros, zorom, u 5 sati krenule smo iz Gračanice - kaže Nadica Nedeljković, iz Udruženja kidnapovanih sa Kosova i Metohije.
Mirjana Stojanović uspeva ka prozbori kako je na Kosovu sve teže, telefoni su im tek proradili, ali nikada ne znaju bez čega će ostati.
- Dok verujemo, do tada će i nas biti - kaže. Zato smo došli da u manastiru Rakovica dobijemo novu snagu, da izdržimo nedaće koje nas godinama kao vekovima pritiskaju. Patrijarh nas je učio strpljenju, kao putokazu za spasenje. Došle smo otvorenog srca po njegov grob, kao po blagoslov.





 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Srce divlje Srbije

Srce divlje Srbije

poziv-na-avanturu-2.jpg


Oduvek su Valjevske planine bile utočište vikendašima i izazov turistima u potrazi za očuvanom prirodom i mirom.Prava mesta za to su. Rajac i Suvobor, Maljen sa svojom oazom Divčibare, zimzeleni Magleš, vetroviti Povlen, brdoviti Jablanik i stenoviti Medvednik, zatim prelepi kanjon reke Gradac, impozantna Petničkapećina, slikovita Tornička Bobija i neopisivi kanjon Trešnjice.

Pomenute prirodne lepote bile su vodilja grupi ljudi da u duhu avanturizma prisutnog kod skoro svakog čoveka, krenu u njihovu promociju i da iskustvo i znanje sticano godinama u domaćim i međunarodnim ekspedicijama (instruktori speleologije, alpinisti i kanjonaši), rado podele sa ostatkom avanturistički nastrojenog sveta.
Prema rečima Ivana Nastića iz Wild Serbia tima, posetiocima Valjevskih planina ,,Srce divlje Srbije” pokazaće kroz osvajanje vertikalnih stena, spuštanje niz vodopade kanjona, istraživanje nepoznatog pećinskog sveta i prirode od koje zastaje dah. To je samo deo avanture i način da se otvore novi horizonti vertikalnog sveta.
Naša ideja je da kroz jednodnevne i višednevne programe prilagođene afinitetima polaznika predstavimo pravu avanturu! Posle samo dva sata vožnje od Beograda ili tri od Novog Sada svima koji dođu u ovaj kraj pružićemo nezaboravan susret sa divljom prirodom, prelepim kanjonima, pećinama i stenama. Za učešće u ovim aktivnostima sa različitim nivoom ekstremnih sadržaja, nije potrebno prethodno iskustvo u prirodi ili posebna fizička kondicija. Ono što je sigurno, zabave i adrenalina neće nedostajati, kaže naš sagovornik.
-------------------------------------------------
Pećinsko vatreno krštenje
Pomenuti tim svakog meseca organizuje i nezaboravnu Speleo avanturu, kao jednodnevnu avanturu ili kao deo programa koji traje više dana, a koja nikog neće ostaviti ravnodušnim. Draperije, stubovi, stalaktiti, stalagmiti, velike dvorane, uski kanali...svi ti čudni oblici koji postoje u pećinskom svetu...U kretanju kroz pećinu, koriste se užad i oprema za penjanje i spuštanje niz stene. Naravno, ne ide se odmah u velike poduhvate i upravo zbog toga, pećina je pažljivo izabrana za prvo ,,vatreno” krštenje. U popodnevnim satima, posle tumaranja po pećini, odmora i obilnog ručka, prelazi se na drugi segment avanture: oblače se pojasevi, stavlja „osmica”, šlemovi i tada počinje abzajl, adrenalinski doživljaj na steni visokoj 30 metara! Za one koji ne znaju, abzajl predstavlja tehniku spuštanja niz uže uz pomoć odgovarajuće opreme.

Kanjoning avantura

Ljubiteljima kanjoninga, sporta koji se zahvaljujući svojoj popularnosti brzo razvija i pristupačan je svim aktivnim osobama sa smislom za avanturu u zavisnosti od vremensih prilika, negde od polovine aprila na raspolaganju će biti i ovaj vid zanimacije. Prateći prirodan smer kretanja niz kanjon, kanjoning predstavlja kombinaciju spuštanja niz vodopade uz pomoć užeta, skakanja u bazene sa vodom i klizanje niz prirodne tobogane koje je voda vekovima vajala u steni. Doživljaj siline vode koja kvasi tela ispod vodopada visokih i po 20 metara, pravi je način za rashlađivanje za vreme sparnih i vrućih dana!

Senka Lučić
[objavljeno: 14/04/2010]
Izvor: Politika





 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
"Džipijada" preko zlatiborskih vrleti

13. 05. 2010. 09:15h| Tanjug

"Džipijada" preko zlatiborskih vrleti

Meštani zabačenih predela Zlatibora i Mokre Gore, do kojih turisti retko stižu zbog uskih planinskih puteva, ugostiće sledećeg vikenda učesnke Drugog turističkog karavana "Off Road Zlatibor 2010", popularno nazvanog "Džipijada“.

61104_dzip_f.jpg



"Učesnici 'džipijade', kako meštani nazivaju ovaj karavan, proći će trasom dugom 80 kilometara i upoznati možda najlepše i još uvek neotkrivene predele Zlatiborskog kraja, kaže Darko Đurović savetnik u Turističkoj organizaciji.


Organizatori očekuju da će u karavanu učestvovati više desetina vlasnika terenskih vozila iz cele Srbije, a posle subotnjeg okupljanja na Tić polju kolona "džipova" krenuće trasom Zlatibor - Semegnjevo - Donja Jablanica - Mokra Gora - Panjak - Semegnjevo - Zlatibor.

Učesnici karavana će u nedelju posetiti Uvac i Dubravu, duhovne centre Zlatibora, do kojih se stiže preko Ribničkog jezera, Tornika, sela Stuble i doline reke Uvac.

Organizator karavana je Sportski klub "Avantura 4x4 Zlatibor" u saradnji sa opštinom Čajetina i Turisitičkom organizacijom "Zlatibor".




 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Sva čuda Đavolje varoši

Sva čuda Đavolje varoši

Večernje novosti 14.05.2010 10:35



Senke koje se smenjuju i neobični zvukovi nalik ljudskim, samo su deo čudne atmosfere u Đavoljoj varoši

Obrisi zemljanih figura obasjani raznobojim svetlosnim nijansama, koje se prelamaju čitavim uzvišenjem, pobuđuju maštu posetilaca koji se u noćnim satima zateknu na lokalitetu ovog fenomena prirode. Jer ovo prirodno čudo, jedinstveno u našoj zemlji i jedno od retkih u svetu, odnedavno je posetiocima dostupno i noću.
- Sa specijalnim svetlosnim efektima koje smo nedavno postavili na samom lokalitetu, Đavolja varoš je još specifičnija noću. Zato smo za sve zainteresovane goste i posetioce organizovali noćni odlazak iz Prolom banje u Đavolju varoš u pratnji vodiča - objašnjava Zlatko Veljović, direktor ove banje nadomak Kuršumlije. Osim naučnog pojašnjenja, posetiocima se prezentuju i mnogobrojne legende koje na samom lokalitetu deluju uverljivije.
- Kada posetioci ugledaju figure koje zaista imaju oblik ljudskih bića, logično im zvuči legenda prema kojoj one predstavljaju okamenjene svatove koji su želeli da venčaju brata i sestru, ali se neka sila isprečila i okamenila ih - objašnjavaju zaposleni u „Planinki“ kojima je povereno na staranje ovo čudo prirode.
Oni dodaju da bez objašnjenja ostaje činjenica što, uprkos tome što jedne figure nestaju a druge se stvaraju na lokaciji podložnoj eroziji zemljišta, broj od 202 figure uvek ostaje isti.A reka Toplica legenda je sama po sebi. Nazvana je tim imenom zbog izvora toplih voda koje izbijaju iz dubine zemlje gotovo svuda duž njenog toka od 136 kilometara, a izvire ispod vrhova Kopaonika i protiče kroz tri opštine Topličkog okruga, Kuršumliju, Blace i Žitorađu.
Obilazeći brdo Hisar na ulazu u Prokuplje, Toplica pravi pravo prirodno čudo: jednim delom teče uzbrdo! Kako tvrde naučnici, ova pojava, koja se stručno zove epigenija, jedinstvena je u Evropi i veoma retka u svetu.
- U delu svog toka na ulazu u Prokuplje reka udara u granitnu stenu, vraća se natrag i obilazi čitavo brdo Hisar. Međutim, osim što obilazi brdo u gotovo punom krugu, reka čini još jedno čudo prirode jer jednim delom teče uzbrdo - objašnjavaju čelnici prokupačkog Fonda za ekologiju, čijim je programom rada predviđeno da se urede obale Toplice u rejonu grada, a pre svega u ovom delu. Prema rečima Miroljuba Krasića, direktora, već je dobijena saglasnosat SO Prokuplje da ekolozi preuzmu staranje i nad tvrđavom i nad rekom. Zajedno sa Turističkim centrom, biće preduzette mere za privlačenje turista kojih će, nadaju se, biti sve više, jer je Prokuplje na putu ka poznatim banjama: prolomskoj, lukovskoj i kuršumlijskoj, kao i ka, već svetskom čudu - Đavoljoj varoši. Međutim, na putu ka ovim destinacijama, turiste će sačekati još jedna specifičnost ovog kraja - jedinstveno neolitsko naselje u Pločniku sagrađeno kraj arheološkog lokaliteta vinčanske kulture na putu između Prokuplja i Kuršumlije.
- Obnovljeno neolitsko naselje čini pet kuća identičnih onima iz doba neolita, sa drvenim konstrukcijama i prućem na krovu - objašnjava Julka Kuzmanović-Cvetković, arheolog prokupačkog Muzeja „Toplica“, napominjući da će ovaj jedinstveni projekat predstojeće turističke sezone biti dostupan posetiocima. Iako su kuće već sagrađene i prvi nezvanični posetioci ih već obilaze, priprema se njihovo unutrašnje uređenje, kao i uređenje okućnica.





 
Član
Učlanjen(a)
07.05.2010
Poruka
3
...,a i Nis je veci nego Novi Sad...
To su ti tako rekli ili si pogledao rezultate popisa?

Dodato posle 2 minuta:
--------------------------------------------------------------------------

ok, izvinjavam se ako nije tacno, sad cu pogledati...
nisam ja kriv tako pise pa sam kopirao!!! sve u svemu hvala sto se primetili tu malu greskicu...
Nema razloga da se izvinjavas jer nisi ni pogresio.
 
Poslednja izmena:
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Sve je etno, al’ turista nema

18. maj 2010.

Sve je etno, al’ turista nema


Iako u nameri da se bavi seoskim turizmom nailazi na mnogobrojne prepreke, Zvezdan Milanović (54), iz kuršumlijskog sela Spanca, ne odustaje od želje da pradedovsku kuću, koju je sačuvao od zuba vremena, učini što dostupnijom turistima i posetiocima.

14643665064bf1d1043f44e955148654_huge.jpg


Vlasnik jedinstvene etnokuće na ovom prostoru nastoji da seosko domaćinstvo od pre više stotina godina prikaže na pravi način, i nada se boljim danima.

- Kada sam pre desetak godina ostao bez posla u preduzeću u kome sam radio 30 godina, aktivno sam se posvetio nasleđenom seoskom domaćinstvu, a pre svega kući iz 1879. godine - priča Zvezdan.

Dok uz kamene stepenice ulazi na trem kuće, poznatiji kao doksat, koji, uz odžakliju, gostinsku i spavaću sobu, čini jedinstvenu celinu, on objašnjava da je kuća sačuvana u izvornom obliku, a 1985. godine renovirao ju je Zavod za zaštitu spomenika u Nišu. I unutrašnjost prostorija verno oslikava nekadašnje bogato seosko domaćinstvo između prvog i drugog svetskog rata u kome je svaki predmet imao svoju namenu.

- Osim namere da se posvetim turizmu, želeo sam da posetiocima dočaram život iz tog perioda, tako da sam više od hiljadu starinskih predmeta sačuvao i izložio u drugom delu dvorišta, koje je takođe dostupno posetiocima - ističe Zvezdan, pokazujući naćve za brašno, verige, sađak, drvena kola sa drvenim osovinama i mnoge druge jedinstvene predmete.

Iako je za održavanje ovog domaćinstva potrebno mnogo rada i ulaganja, Zvezdan kaže da pomoći nema niotkud. Kao što izostaje očekivana pomoć opštine, zasad nema ni organizovanih poseta turista, jer nije uspeo da ostvari saradnju sa Turističkom organizacijom. Kako kaže, Zvezdan najviše pomoći očekuje od Turističkog preduzeća “Planinka”, koje u svom sastavu brine o dve banje i poznatom prirodnom fenomenu Đavoljoj varoši. On smatra da bi, pored obilaska ostalih znamenitosti kuršumlijskog kraja, posetioci mogli da posete i njegovu etnokuću i upoznaju se sa nekadašnjim načinom života. Zbog toga, u očekivanju gostiju, Zvezdan već priprema i posluženje, a pre svega hranu na bazi biljaka, voća, povrća i prirodnih začina.

- Pravim rakiju, slatko, džemove, med, čajeve, ali i starinska domaća jela koja uvek imam spremljena u slučaju da naiđu turisti i posetioci - objašnjava Zvezdan, naglašavaući da najčešće priprema tzv. kupus u grnetu, pasulj sa koprivom i druga zanimljiva jela.

POMOĆ OPŠTINE

Iako je posle renoviranja koje je obavio Zavod za zaštitu spomenika iz Niša kuća trebalo da ostane pod zaštitom države, zbog neangažovanja tadašnjih oštinskih vlasti izostala je mogućnost da ova kuća i zvanično postane muzej - objašnjava Zvezdan, koji se, ipak, nada pomoći opštine, kako bi renovirao krov koji prokišnjava.

ULAZNICE

Zanimljivo je da strani turisti koji posete našu kuću obično sami ostave novac, dok se posetioci iz okoline retko maše za džep - priča Zvezdan, čija je etnokuća otvorena za sve zainteresovane posetioce i turiste. Iako ne naplaćuje ulaznice niti ima određenu cenu za razgledanje, kaže da bi mu naplata poseta omogućila da sanira i popravi određene nedostatke, jer otkad je ostao bez posla izdržava se od plate svoje supruge Marine (47), radnice u drvnom kombinatu.

Izvor: Večernje novosti
 
Always a lady
MODERATOR
Učlanjen(a)
25.08.2009
Poruka
38.978
Jelen salaš kod Palića

13. maj 2010.

Jelen salaš kod Palića


Osim što mogu da uživaju u miru i tišini „Jelen salaša“, gosti mogu da aktivno učestvuju u pravljenju različitih gurmanskih specijaliteta.

15419048234beb7cda4312d312953817_extreme.jpg


Osim što mogu da uživaju u miru i tišini „Jelen salaša“, ušuškanog u bagremovu šumu u Lopudskoj ulici, na putu između naselja Palić i jezera Tresetište, gosti ovog kompleksa izgrađenog u etno-stilu mogu da aktivno učestvuju u pravljenju različitih gurmanskih specijaliteta, na tradicionalan način, karakterističnih za ovo područje. Za potpuni doživljaj salaša svakodnevno se brinu i tamburaši koji pesmom vraćaju duh starih vremena.

- Nedavno smo obavili svinjokolj, u kojem su aktivno učestvovali i naši gosti koji su to želeli. Gotove proizvode smestili smo u naše pušnice, gde će im dim od sagorevanja bukovog drveta dati odgovarajući šmek. Imamo i svoju konobu sa starinskim ognjištem u sredini prostorije, gde se prave specijaliteti ispod sača, poput jagnjetine, jaretine, teletine ili pekarskog krompira i posebnom pećnicom za domaći hleb.

Tu naši posetioci, takođe, mogu da budu učesnici u tradicionalnom načinu pripremanja jela. Dakle, nije nam krajnji cilj da privučemo ljude klasičnim pansionskim uslugama u koje su uključeni smeštaj i hrana, već želimo da im damo mogućnost da osete kako su živeli i radili naši preci i da uspomene sačuvamo od zaborava - kaže Borjana Kovačević, menadžerka „Jelen salaša“.

Smeštaj je omogućen u 12 soba i dva apartmana, nameštena ručno rađenim nameštajem, karakterističnim za 19. vek. Gosti koji odaberu višednevne aranžmane imaju mogućnost turističkog obilaska Subotice, Palića i okoline kao i ergele na Kelebiji.


6486138744beb7cda8465a865670144_extreme.jpg


- Najviše posetilaca imamo iz Beograda i Novog Sada koji žele da pobegnu od urbanog života i da osete duh autentičnog vojvođanskog salaša. Brižljivo odabran enterijer, pripremanje specijaliteta po receptima naših baka i domaća hajdukovačka vina sa peska su naši aduti koji su naišli na dobar prijem kod klijentele koja je za svoj način odmora izabrala da uživa u etno-turizmu - dodaje Kovačevićeva.

U okviru salaša, koji je sa radom počeo pre godinu i po dana, nalazi se i dobro opremljeno igralište za decu i prelepa letnja terasa, a u planu je i gradnja bazena i mini zoo-vrta u šumici iza samog objekta.

21054891184beb7cdac4394967284296_extreme.jpg


- Nalazimo se na odličnoj lokaciji jer je izuzetno lako pronaći salaš i doći do njega, a opet, kompleks je okružen šumom i ravnicom. Imamo i dosta planova kako bismo poboljšali našu ponudu i omogućili posetiocima da kroz nove sadržaje što bolje upoznaju naš način života - kaže menadžerka salaša.

Iz cenovnika


Dvokrevetna soba 3.500 dinara
Apartman 6.000 dinara
* U cenu uključen i doručak
Specijaliteti ispod sača (teletina,
jagnjetina, jaretina, uz pekarski krompir) 950 dinara
Riblja čorba 550 dinara
Teleći perkelt 580 dinara
Domaća i strana vina 900-5.000 din/lit
Rakija (kajsija, kruška, dunja) 220 dinara

Dragan Šolaja
(Blic)
 
Natrag
Top