Subotari sve znaju, zato pitajte njih

[stvarnoslap]

Dan Gospodnji - nedjelja - kroz prva stoljeća i sve do apostola

Euzebije Cezarejski, Crkvena povijest: ''Dan njegova [Kristova] svjetla… bio je dan njegova uskrsnuća od mrtvih, kojeg se, kao jednog i jedinog istinski svetog dana Gospodnjeg, drži boljim od čitavog mnoštva nadnevaka po našem uobičajenom shvaćanju, i boljim od dana namijenjenih Mojsijevim Zakonom za blagdane, mlađake, i subote, za koje apostol [Pavao] uči da su samo sjena dana a ne njihova zbiljnost [Kol 2,16].''

Euzebije Cezarejski, Crkvena povijest: ''Isti kao što oni [prvi sveci u Starome zavjetu] nisu marili za obrezanje, tako ni mi [kršćani]. Isto kao što oni nisu marili za obdržavanje subota, tako ni mi. Nisu izbjegavali određenu vrstu hrane, niti su se obazirali na druga ograničenja koja je Mojsije prvi postavio za buduće naraštaje kao znak [punine vremena], pa tako ni današnji kršćani ne čine isto.''

Sinoda u Kartagi 365. godine, Kanon 29: Kršćani ne smiju kako čine Židovi odmarati u subotu, u taj dan trebaju raditi, nego u dan Gospodnji ako mogu, odmarati kao kršćani. Ako se nađe tko bi judaizirao neka bude odijeljen od Krista.

Atanazije, O suboti i obrezanju: ''Subota je bila kraj prvog stvaranja, a dan Gospodnji početak drugog, kada je obnovio i ponovno uspostavio staro na isti način kako je propisao da bi trebali prethodno obdržavati subotu u spomen na dovršetak prvog stvorenja, kako bi sada častili dan Gospodnji u spomen na novo stvaranje.''

Justin Mučenik, Prva apologija: ''Nedjelja je dan na koji se sabiremo zajedno, jer je to prvi dan u koji je Bog, preobrazivši tamu i materiju, počeo stvarati svijet; a Isus Krist, naš Spasitelj, u isti je dan ustao od mrtvih'' . (datira 150-160. god.) - 160 godina prije Konstantinova "nedjeljnog zakona"

Barnabina poslanica 15,9: Stoga u veselju provodimo osmi dan (nedjelju) na koji je i Isus uskrsnuo od mrtvih i, očitovavši se, uzašao na nebesa. (datira na prijelaz 1. u 2. stoljeće) - 200 godina prije Konstantinova "nedjeljnog zakona"

Didahe, XIV, 1: A na Dane Gospodnje, sabravši se zajedno, lomite kruh i vršite zahvaljivanje, ispovjedajući prethodno grijehe svoje, da bi vaša žrtva bila čista. (Spis nastao koncem 1. stoljeća) - 220 godina prije Konstantinova "nedjeljnog zakona".

Sveti apostol Ivan, Otk 1,10: Zanijeh se u duhu u dan Gospodnji i začuh iza sebe jak glas, kao glas trublje.

 

[Laodikeja]

Dakle, sada su stvari potpuno jasne.
Subota je za prve Hriscane i sve biblijske Hriscane kroz istoriju bio dan Gospodnji, pa i za Jovana koji je u otkrivenju rekao "BIJAH U DUHU U DAN GOSPODNJI" misleci na Subotu koja je za Jevreje i prve Hriscane bio dan Gospodnji po cetvrtoj zapovesti.

A da su prvi Hriscani svetkovali Subotu svedoce i ranohriscanski istoricari Sokrat skolastik i Sozomen.

Sokrat Skolastin pise: "I ako gotovo sve crkve sirom sveta slave svete tajne Subotom, Aleksandrija i Rim prestale su to da cine zbog neke prastare ( paganske ) tradicije"

Crkveni istoricari Sokrat i Sozomen iz 5 veka svedoce
"promena dana Bogosluzenja i slavljenja sa Subote na Nedelju, kao i druge novotarije, nisu bile svuda prihvacene..."

Takodje, jasno je da su crkve u Rimu i Aleksandriji napravile kompromis sa mnogobostvom, i odrekle se Subote, i na njeno mesto postavile pagansku nedelju praznik boga sunca Mitre, i epitet "dan Gospodnji" koji u bibliji pripada Suboti, preneli na nedelju.

Svi vanbiblijski spisi i izjave o nedelji kao danu Gospodnjem - proistekli su iz tabora otpale crkve koja se odrekla istine, i prihvatila paganske filozofije i dan posvecen paganskom Bogu Mitri.

 

[stvarnoslap]

Svi vanbiblijski spisi i izjave o nedelji kao danu Gospodnjem - proistekli su iz tabora otpale crkve koja se odrekla istine,

Odlično. Sada ću ja tebi još jednom navesti sve izjave koje nedjelju navode kao dan Gospodnji, pa nam ti kaži tko je od sviju ovih dolje bio prvi 'otpadnik od Crkve'?

Dan Gospodnji - nedjelja - kroz prva stoljeća i sve do apostola

Euzebije Cezarejski, Crkvena povijest: ''Dan njegova [Kristova] svjetla… bio je dan njegova uskrsnuća od mrtvih, kojeg se, kao jednog i jedinog istinski svetog dana Gospodnjeg, drži boljim od čitavog mnoštva nadnevaka po našem uobičajenom shvaćanju, i boljim od dana namijenjenih Mojsijevim Zakonom za blagdane, mlađake, i subote, za koje apostol [Pavao] uči da su samo sjena dana a ne njihova zbiljnost [Kol 2,16].''

Sinoda u Kartagi 365. godine, Kanon 29: Kršćani ne smiju kako čine Židovi odmarati u subotu, u taj dan trebaju raditi, nego u dan Gospodnji ako mogu, odmarati kao kršćani. Ako se nađe tko bi judaizirao neka bude odijeljen od Krista.

Atanazije, O suboti i obrezanju: ''Subota je bila kraj prvog stvaranja, a dan Gospodnji početak drugog, kada je obnovio i ponovno uspostavio staro na isti način kako je propisao da bi trebali prethodno obdržavati subotu u spomen na dovršetak prvog stvorenja, kako bi sada častili dan Gospodnji u spomen na novo stvaranje.''

Justin Mučenik, Prva apologija: ''Nedjelja je dan na koji se sabiremo zajedno, jer je to prvi dan u koji je Bog, preobrazivši tamu i materiju, počeo stvarati svijet; a Isus Krist, naš Spasitelj, u isti je dan ustao od mrtvih'' . (datira 150-160. god.) - 160 godina prije Konstantinova "nedjeljnog zakona"

Barnabina poslanica 15,9: Stoga u veselju provodimo osmi dan(nedjelju) na koji je i Isus uskrsnuo od mrtvih i, očitovavši se, uzašao na nebesa. (datira na prijelaz 1. u 2. stoljeće) - 200 godina prije Konstantinova "nedjeljnog zakona"

Didahe, XIV, 1: A na Dane Gospodnje, sabravši se zajedno, lomite kruh i vršite zahvaljivanje, ispovjedajući prethodno grijehe svoje, da bi vaša žrtva bila čista. (Spis nastao koncem 1. stoljeća) - 220 godina prije Konstantinova "nedjeljnog zakona".

Sveti apostol Ivan, Otk 1,10: Zanijeh se u duhu u dan Gospodnji i začuh iza sebe jak glas, kao glas trublje.

 

[Laodikeja]

Dakle, sada su stvari potpuno jasne.
Subota je za prve Hriscane i sve biblijske Hriscane kroz istoriju bio dan Gospodnji, pa i za Jovana koji je u otkrivenju rekao "BIJAH U DUHU U DAN GOSPODNJI" misleci na Subotu koja je za Jevreje i prve Hriscane bio dan Gospodnji po cetvrtoj zapovesti.

A da su prvi Hriscani svetkovali Subotu svedoce i ranohriscanski istoricari Sokrat skolastik i Sozomen.

Sokrat Skolastin pise: "I ako gotovo sve crkve sirom sveta slave svete tajne Subotom, Aleksandrija i Rim prestale su to da cine zbog neke prastare ( paganske ) tradicije"

Crkveni istoricari Sokrat i Sozomen iz 5 veka svedoce
"promena dana Bogosluzenja i slavljenja sa Subote na Nedelju, kao i druge novotarije, nisu bile svuda prihvacene..."

Takodje, jasno je da su crkve u Rimu i Aleksandriji napravile kompromis sa mnogobostvom, i odrekle se Subote, i na njeno mesto postavile pagansku nedelju praznik boga sunca Mitre, i epitet "dan Gospodnji" koji u bibliji pripada Suboti, preneli na nedelju.

Svi vanbiblijski spisi i izjave o nedelji kao danu Gospodnjem - proistekli su iz tabora otpale crkve koja se odrekla istine, i prihvatila paganske filozofije i dan posvecen paganskom Bogu Mitri.

 

[stvarnoslap]

Svi vanbiblijski spisi i izjave o nedelji kao danu Gospodnjem - proistekli su iz tabora otpale crkve

Tko je od donjih devet kandidata prvi 'otpadnik' koji je nedjelju označio danom Gospodnjim?

Dan Gospodnji - nedjelja - kroz prva stoljeća i sve do apostola

Socrates Scolasticus – Historia ecclesiastica, Knjiga VI, Poglavlje VIII: Arijanci su, kao što smo rekli, održavali svoje sastanke izvan grada. Sastajali su se koliko god su se često javljali praznični dani - mislim na subotu i dan Gospodnji - u svakom tjednu.

Hermias Sozomenus – The Ecclesiastical History, Knjiga I, Poglavlje VIII.: Također je zapovjedio [Konstantin] svetkovanje dana koji se naziva danom Gospodnjim, koji Židovi nazivaju prvim danom u tjednu, a koji pogani posvećuju suncu, .... Častio je dan Gospodnji, jer je na njega Krist uskrsnuo od mrtvih.

Euzebije Cezarejski, Crkvena povijest: ''Dan njegova [Kristova] svjetla… bio je dan njegova uskrsnuća od mrtvih, kojeg se, kao jednog i jedinog istinski svetog dana Gospodnjeg, drži boljim od čitavog mnoštva nadnevaka po našem uobičajenom shvaćanju, i boljim od dana namijenjenih Mojsijevim Zakonom za blagdane, mlađake, i subote, za koje apostol [Pavao] uči da su samo sjena dana a ne njihova zbiljnost [Kol 2,16].''

Sinoda u Kartagi 365. godine, Kanon 29: Kršćani ne smiju kako čine Židovi odmarati u subotu, u taj dan trebaju raditi, nego u dan Gospodnji ako mogu, odmarati kao kršćani. Ako se nađe tko bi judaizirao neka bude odijeljen od Krista.

Atanazije, O suboti i obrezanju: ''Subota je bila kraj prvog stvaranja, a dan Gospodnji početak drugog, kada je obnovio i ponovno uspostavio staro na isti način kako je propisao da bi trebali prethodno obdržavati subotu u spomen na dovršetak prvog stvorenja, kako bi sada častili dan Gospodnji u spomen na novo stvaranje.''

Justin Mučenik, Prva apologija: ''Nedjelja je dan na koji se sabiremo zajedno, jer je to prvi dan u koji je Bog, preobrazivši tamu i materiju, počeo stvarati svijet; a Isus Krist, naš Spasitelj, u isti je dan ustao od mrtvih'' . (datira 150-160. god.) - 160 godina prije Konstantinova "nedjeljnog zakona"

Barnabina poslanica 15,9: Stoga u veselju provodimo osmi dan(nedjelju) na koji je i Isus uskrsnuo od mrtvih i, očitovavši se, uzašao na nebesa. (datira na prijelaz 1. u 2. stoljeće) - 200 godina prije Konstantinova "nedjeljnog zakona"

Didahe, XIV, 1: A na Dane Gospodnje, sabravši se zajedno, lomite kruh i vršite zahvaljivanje, ispovjedajući prethodno grijehe svoje, da bi vaša žrtva bila čista. (Spis nastao koncem 1. stoljeća) - 220 godina prije Konstantinova "nedjeljnog zakona".

Sveti apostol Ivan, Otk 1,10: Zanijeh se u duhu u dan Gospodnji i začuh iza sebe jak glas, kao glas trublje.

 

[Laodikeja]

Pa ti nisi biblijski Hriscanin.

Zato se tvoja vera ili pre Nevera zasniva na otpadu.

Svi vanbiblijski spisi i izjave o nedelji kao danu Gospodnjem - proistekli su iz tabora otpale crkve koja se odrekla istine, i prihvatila paganske filozofije i dan posvecen paganskom Bogu Mitri.

 

[stvarnoslap]

Svi vanbiblijski spisi i izjave o nedelji kao danu Gospodnjem - proistekli su iz tabora otpale crkve koja se odrekla istine, i prihvatila paganske filozofije i dan posvecen paganskom Bogu Mitri.

Misliš na sve ove dolje? OK, a tko je onda od ovih dolje bio prvi otpadnik, prvi koji je nedjelju nazvao danom Gospodnjim, a onda od njega svi ostali to preuzeli?

Socrates Scolasticus – Historia ecclesiastica, Knjiga VI, Poglavlje VIII: Arijanci su, kao što smo rekli, održavali svoje sastanke izvan grada. Sastajali su se koliko god su se često javljali praznični dani - mislim na subotu i dan Gospodnji - u svakom tjednu.

Hermias Sozomenus – The Ecclesiastical History, Knjiga I, Poglavlje VIII.: Također je zapovjedio [Konstantin] svetkovanje dana koji se naziva danom Gospodnjim, koji Židovi nazivaju prvim danom u tjednu, a koji pogani posvećuju suncu, .... Častio je dan Gospodnji, jer je na njega Krist uskrsnuo od mrtvih.

Euzebije Cezarejski, Crkvena povijest: ''Dan njegova [Kristova] svjetla… bio je dan njegova uskrsnuća od mrtvih, kojeg se, kao jednog i jedinog istinski svetog dana Gospodnjeg, drži boljim od čitavog mnoštva nadnevaka po našem uobičajenom shvaćanju, i boljim od dana namijenjenih Mojsijevim Zakonom za blagdane, mlađake, i subote, za koje apostol [Pavao] uči da su samo sjena dana a ne njihova zbiljnost [Kol 2,16].''

Sinoda u Kartagi 365. godine, Kanon 29: Kršćani ne smiju kako čine Židovi odmarati u subotu, u taj dan trebaju raditi, nego u dan Gospodnji ako mogu, odmarati kao kršćani. Ako se nađe tko bi judaizirao neka bude odijeljen od Krista.

Atanazije, O suboti i obrezanju: ''Subota je bila kraj prvog stvaranja, a dan Gospodnji početak drugog, kada je obnovio i ponovno uspostavio staro na isti način kako je propisao da bi trebali prethodno obdržavati subotu u spomen na dovršetak prvog stvorenja, kako bi sada častili dan Gospodnji u spomen na novo stvaranje.''

Justin Mučenik, Prva apologija: ''Nedjelja je dan na koji se sabiremo zajedno, jer je to prvi dan u koji je Bog, preobrazivši tamu i materiju, počeo stvarati svijet; a Isus Krist, naš Spasitelj, u isti je dan ustao od mrtvih'' . (datira 150-160. god.) - 160 godina prije Konstantinova "nedjeljnog zakona"

Barnabina poslanica 15,9: Stoga u veselju provodimo osmi dan(nedjelju) na koji je i Isus uskrsnuo od mrtvih i, očitovavši se, uzašao na nebesa. (datira na prijelaz 1. u 2. stoljeće) - 200 godina prije Konstantinova "nedjeljnog zakona"

Didahe, XIV, 1: A na Dane Gospodnje, sabravši se zajedno, lomite kruh i vršite zahvaljivanje, ispovjedajući prethodno grijehe svoje, da bi vaša žrtva bila čista. (Spis nastao koncem 1. stoljeća) - 220 godina prije Konstantinova "nedjeljnog zakona".

Sveti apostol Ivan, Otk 1,10: Zanijeh se u duhu u dan Gospodnji i začuh iza sebe jak glas, kao glas trublje.

 

[Laodikeja]

Sveti apostol Ivan, Otk 1,10: Zanijeh se u duhu u dan Gospodnji i začuh iza sebe jak glas, kao glas trublje.
------------------

Da vidimo koji da je u bibliji nazvan "SVETI DAN GOSPONJI"

"Ako odvratiš nogu svoju od subote da ne činiš šta je tebi drago na moj sveti dan, i ako prozoveš subotu milinom, sveti dan Gospodnji slavnim, i budeš ga slavio ne idući svojim putevima i ne čineći šta je tebi drago, ni govoreći reči.
Tada ćeš se veseliti u Gospodu, i izvešću te na visine zemaljske, i daću ti da jedeš nasledstvo Jakova oca svog; jer usta Gospodnja rekoše" ( Isaija 58. 13 - 14 ).

Dakle, za apostole je dan Gospodnji bila Subota po bibliji.

Jos nesto.

Postoji tumacenje po kome Jovan nije mislio na neki odredjeni dan, vec da je prenesen u viziji u dan Hristovog drugog dolaska i napisao otkrivenje.

Jer u bibliji Hristov drugi dolazak se takodje naziva "DAN GOSPODNJI"

 

[stvarnoslap]

Jos nesto.

Nisi odgovorio tko je od svih navedenih prvi nedjelju nazvao danom Gospodnjim, a onda od njega svi ostali to preuzeli? Opet ti sve njih citiram:

Socrates Scolasticus – Historia ecclesiastica, Knjiga VI, Poglavlje VIII: Arijanci su, kao što smo rekli, održavali svoje sastanke izvan grada. Sastajali su se koliko god su se često javljali praznični dani - mislim na subotu i dan Gospodnji - u svakom tjednu.

Hermias Sozomenus – The Ecclesiastical History, Knjiga I, Poglavlje VIII.: Također je zapovjedio [Konstantin] svetkovanje dana koji se naziva danom Gospodnjim, koji Židovi nazivaju prvim danom u tjednu, a koji pogani posvećuju suncu, .... Častio je dan Gospodnji, jer je na njega Krist uskrsnuo od mrtvih.

Euzebije Cezarejski, Crkvena povijest: ''Dan njegova [Kristova] svjetla… bio je dan njegova uskrsnuća od mrtvih, kojeg se, kao jednog i jedinog istinski svetog dana Gospodnjeg, drži boljim od čitavog mnoštva nadnevaka po našem uobičajenom shvaćanju, i boljim od dana namijenjenih Mojsijevim Zakonom za blagdane, mlađake, i subote, za koje apostol [Pavao] uči da su samo sjena dana a ne njihova zbiljnost [Kol 2,16].''

Sinoda u Kartagi 365. godine, Kanon 29: Kršćani ne smiju kako čine Židovi odmarati u subotu, u taj dan trebaju raditi, nego u dan Gospodnji ako mogu, odmarati kao kršćani. Ako se nađe tko bi judaizirao neka bude odijeljen od Krista.

Atanazije, O suboti i obrezanju: ''Subota je bila kraj prvog stvaranja, a dan Gospodnji početak drugog, kada je obnovio i ponovno uspostavio staro na isti način kako je propisao da bi trebali prethodno obdržavati subotu u spomen na dovršetak prvog stvorenja, kako bi sada častili dan Gospodnji u spomen na novo stvaranje.''

Justin Mučenik, Prva apologija: ''Nedjelja je dan na koji se sabiremo zajedno, jer je to prvi dan u koji je Bog, preobrazivši tamu i materiju, počeo stvarati svijet; a Isus Krist, naš Spasitelj, u isti je dan ustao od mrtvih'' . (datira 150-160. god.) - 160 godina prije Konstantinova "nedjeljnog zakona"

Barnabina poslanica 15,9: Stoga u veselju provodimo osmi dan(nedjelju) na koji je i Isus uskrsnuo od mrtvih i, očitovavši se, uzašao na nebesa. (datira na prijelaz 1. u 2. stoljeće) - 200 godina prije Konstantinova "nedjeljnog zakona"

Didahe, XIV, 1: A na Dane Gospodnje, sabravši se zajedno, lomite kruh i vršite zahvaljivanje, ispovjedajući prethodno grijehe svoje, da bi vaša žrtva bila čista. (Spis nastao koncem 1. stoljeća) - 220 godina prije Konstantinova "nedjeljnog zakona".

Sveti apostol Ivan, Otk 1,10: Zanijeh se u duhu u dan Gospodnji i začuh iza sebe jak glas, kao glas trublje.

 

[Laodikeja]

Ko je prvi nazvao.

Vasi agenti koji su pokrenuli otpad, Arisid i ostali.

Sveti apostol Ivan, Otk 1,10: Zanijeh se u duhu u dan Gospodnji i začuh iza sebe jak glas, kao glas trublje.
------------------

Da vidimo koji da je u bibliji nazvan "SVETI DAN GOSPONJI"

"Ako odvratiš nogu svoju od subote da ne činiš šta je tebi drago na moj sveti dan, i ako prozoveš subotu milinom, sveti dan Gospodnji slavnim, i budeš ga slavio ne idući svojim putevima i ne čineći šta je tebi drago, ni govoreći reči.
Tada ćeš se veseliti u Gospodu, i izvešću te na visine zemaljske, i daću ti da jedeš nasledstvo Jakova oca svog; jer usta Gospodnja rekoše" ( Isaija 58. 13 - 14 ).

Dakle, za apostole je dan Gospodnji bila Subota po bibliji.

Jos nesto.

Postoji tumacenje po kome Jovan nije mislio na neki odredjeni dan, vec da je prenesen u viziji u dan Hristovog drugog dolaska i napisao otkrivenje.

Jer u bibliji Hristov drugi dolazak se takodje naziva "DAN GOSPODNJI"