LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Grm se, također, može formirati i iz sadnica koje su cijepljene na medvjeđu lijesku ako se 3-4 sadnice posade na isto mjesto (grmolika vaza). Tako ćemo dobiti grm koji će imati 3-4 glavne grane i koji ćemo lakše održavati s obzirom na to da neće imati mnogo korijenovih izdanaka kao lijeska na vlastitom korijenu. Ovakav uzgoj je moguć i isplativ samo u ekstenzivnim nasadima, tj. na okućnicama. Za intenzivnu proizvodnju on je preskup i nije rentabilan, zahtijeva više sadnica, a ušteda s obzirom na uzgoj u obliku grma na vlastitom korijenu nije značajna.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Uzgojni oblik grma se formira skraćivanjem sadnice na 20-30 cm kako bi se potaknulo stvaranje korijenovih izdanaka. Od novostvorenih korijenovih izdanaka treba ostaviti 3 do 4 koji će tvoriti osnovne grane. Ostale izboje treba redovito odstranjivati, osim ako ih se želi iskoristiti za obnovu grma ili formiranje gušćeg grma (živa ograda).

Lijeska stablašica

Uzgoj lijeske kao stablašice (cijepljene na medvjeđu lijesku) sve više ulazi u intenzivni uzgoj zbog svoje ekonomske opravdanosti. Stablo lijeske ne zauzima puno prostora kao što je to slučaj kod grma, čime je mogući gušći sklop i veći urod po jedinici površine. Ne zahtijeva toliko rada oko čišćenja korijenovih izdanaka, deblo je visine 50-80 cm što omogućuje veću upotrebu mehanizacije. Stabla su bolje osvijetljena nego grm čime se postiže veća količina i bolja kvaliteta ploda, a samim time i viša cijena.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Vaza kao uzgojni oblik je vrlo pogodna za lijesku jer daje dobru osvijetljenost krošnje, što je bitno jer plodovi zahtijevaju mnogo sunca, a lijeska rađa na jednogodišnjim izbojima. Vaza se formira sa 3 do 4 osnovne grane za koje se ne preporuča grananje debla na istom mjestu već na razmaku od 20-ak cm kako bi spojno mjesto grane i debla bilo čvršće.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Uzgoj i rezidba kruške

Kruška, kao i druge voćke, osjetljiva je na kasne zimske mrazove početkom vegetacije. Kruška dosta rano cvate pa se preporučuje sadnja na brežuljkastim terenima od 200 do 800 m nadmorske visine, koji imaju bolju osvijetljenost i toplinu.

rezidba-kruske-680x472.jpg
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Treba težiti postavljanju redova u pravcu sjever – jug. Kruška podnosi temperature i do -20°C, a neke odlike i do -30°C. Kruška ima posebne zahtjeve i prema relativnoj vlažnosti zraka. Optimalna relativna vlažnost zraka ljeti je od 60 do 70%, a kod relativne vlažnosti zraka ispod 30% biljke treba orošavati. Kruška zahtijeva najviše vode u fazama intenzivnoga rasta ploda, to jest u lipnju i srpnju kada se pored toga odvija i zamatanje cvjetnih pupova.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Kasne zimske odlike zahtijevaju tople i vlažne jeseni. Za krušku je prikladno dublje dobro drenirano i lakše ilovasto pjeskovito tlo, neutralne do slabo kisele reakcije (pH 5,6 do 6,5). Sadržaj vapna kreće se do 2,5%, ako je podloga dunja ili do 5% ako je podloga sjemenjak kruške. Na tlima s više od 5% vapna ili na alkalnim tlima (pH od 7,5 do 8) kruške obolijevaju od kloroze (žutice) uslijed poremećaja u ishrani željezom. Kloroza se teško liječi, a prakticira se unošenjem zelene galice od 1 do 2 kg po stablu. Jako je važan položaj terena. Najbolje su južne i jugoistočne strane s nagibom do 15%. Treba izbjegavati niske i zatvorene položaje.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Odlike (sorte) i podloge

Odlike kruške uzgajamo na generativnim i vegetativnim podlogama. Generativne podloge se uzgajaju iz sjemena odabranih matičnih stabala šumske kruške (Pirus communis). Danas se najviše rabe vegetativne podloge, i to od dunje. Postoje više tipova podloga od dunje, ali su se bakterijsku palež, trulež korijena i podnosi najviše 2% aktivnoga vapna. Podloga BA 24 bujnija je od podloge MA, bolje podnosi suha i teška tla. Kakvoća ploda i dolaženje u rod jednaki su kao kod podloge MA. Kompatibilna je sa Viljamovkom, odlikom koja je najraširenija kod nas. Ove obje podloge pogodne su za uzgoj u gustom sklopu. Za te podloge i uzgoj u gustom sklopu preporučuju se odlike: rana Morettinijeva, Viljamovka, Conference, Boskova Tikvica, Pastorčica, Passe Cresane (Krasanka).
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
MORETTINIJEVA RANA (Butirra précoce Morettini)

Talijanska sorta čiji je plod srednje krupan do krupan, mase do 150g. pravilnog kruškastog oblika. Pokožica ove sorte je glatka, zelenkastožuta, sa rumenim točkicama sa sunčane strane. Drvo je srednje bujno do bujno, razgranato, rodno, ranije cvijeta, posebno ako se cijepi na dunju. Zbog ranije cvatnje pupoljci i cvijetovi su osjetljivi na mrazeve. Sa dunjom nema bas najbolji afinitet pa je bolje cijepiti je preko posrednika. U svim uvjetima uzgoja daje dobre rezultate. Oprašuju je: Gelertova, Žifarova, Krasanka, Fetelova, Lipanjska ljepotica, Trevuška.

morettinijeva.jpeg




Veličina ploda: velik

Boja potkožice: zelenkastožuta s nahukom ružičaste

Vrijeme berbe: srpanj

Uporaba: kolovoz-listopad
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Williams (Vilijamovka)
Diplodna sorta porijeklom iz Velike Britanije. Osim u Europi ova sorta uzgaja se i u SAD-u ju, a tamo se zove Bartlett. Jedna je od najraširenijih sorata kruške u svijetu. Kasna ljetna je sorta čiji plodovi dozrijevaju oko 20. kolovoza. Krupni plodovi (225 do 250 g) mogu se koristiti u svježem stanju ili za preradu. Kruškolikog su oblika i s neravninama po površini. Osnovna boja ploda je svijetlozelena, a dospijevanjem prelazi u limunskožutu. Dolazi rano u rod, daje redovite i visoke prirode. Srednje bujnog je rasta i ima dobru sposobnost razgranavanja. Vrlo je osjetljiva na bakterijsku palež, krastavost i kruškinu buhu. Može se čuvati u hladnjači 4 do 5 mjeseci. Od fizioloških bolesti značajnije su posmeđenje kožice i posmeđenje sjemenjače.

vilijamovka.jpeg




Veličina ploda: velik

Boja potkožice: svjetlozelena do žuta

Vrijeme berbe: kraj kolovoza

Uporaba: kolovoz-ožujak
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
CONFERENCE

Conference je pouzdana u manje povoljnim uvjetima uzgoja. Premda je djelomično samooplodna, odgovarajući će oprašivač osigurati veće urode. Plodovi su izduljeni i uski, sočnog ali čvrstog mesa i zadovoljavajućeg okusa. Plod je krupan, prosječne mase oko 220g. Meso je blijedožuto, slatko i aromatično. Plod se bere ranije svijetlozelen. Može se uzgajati i u sjevernijim krajevima, no tada je osjetljivija na rak kore i oštećenja od vjetra.

conference.jpeg




Veličina ploda: srednji

Boja potkožice: maslinastozelena s velikim otocima hrđe

Vrijeme berbe: kraj rujna

Uporaba: listopad – studeni
 
Natrag
Top