REZIDBA VOĆAKA

[Nostradamus]

Prve godine deblo se veže za prvu žicu na armaturi koja je postavljena 50 cm od površine tla. Provodnica se skraćuje na visini od 60 cm. Tijekom vegetacije pojavit će se više mladica nego što treba. Najgornja i najbujnija grana ostavljaju se za provodnicu. Još se odaberu 3 do 4 postrane mladice dobro raspoređene za skeletne grane, a sve ostale grane treba dovesti u vodoravan položaj.

Druge godine se postrane grane, koje su uspravne, sasvim uklone, a ostave se dobro raspoređene grane na provodnici (razmak 20 cm), a na provodnici se uklone konkurentne grane.

Treće godine na najnižim granama uklanjaju se izboji koji su u drugoj godini rodili, a prorjeđuju se jednogodišnje mladice. Osnovne grane produljuju se jednogodišnjim izbojima. Provodnica se skraćuje na visinu oko 2,20 m.

 

[Nostradamus]

Rezidba u rodu svodi se na osnovna načela:
– bujne jače grane se odstranjuju,
– mladice konkurentne vrhovima grana i grančice se odstranjuju,
– okomito bujne mladice (vodopije) se odstranjuju,
– krošnja se prorjeđuje odstranjivanjem gustih mladica,
– izboji koji rastu prema unutrašnjosti krošnje se odstranjuju,
– izboji konkurentni vrhu se odstranjuju.

Rezidba voćke mora biti intenzivnija jer se na taj način stvara veći broj rodnih grančica.

 

[Nostradamus]

Ljetna zelena rezidba marelice

Radi oblikovanja i održavanja željena uzgojna oblika u voćnjacima tijekom srpnja obavljamo zelenu rezidbu.

Osim toga, beru se ljetne sorte voća, a tlo se po potrebi obrađuje kultivatorom ili se malčira. No treba li se obavljati i zelena rezidba marelice?

 

[Nostradamus]

Svakako da je to nužno jer je nakon berbe marelice pravo vrijeme za zelenu rezidbu. Naime, u tom periodu rane brzo zarastaju i manja je mogućnost infekcije gljivicama jer su voćke još u aktivnoj vegetaciji. Krošnju prorjeđujemo uklanjanjem svih grančica koje se isprepliću, rastu upravno ili prema sredini. Režemo i sve ozlijeđene grančice i one s listovima nenormalne boje i veličine.

Osim toga, uklanjamo sve grane koje konkuriraju produljnicama primarnih i sekundarnih grana. Ako su stabla starija pa im se vrhovi grana suše, pomlađujemo ih prikraćivanjem grana za jednu trećinu. To možemo učiniti odjednom ili postupno tijekom dvije do tri godine. Na taj način će se krošnja potpuno obnoviti za četiri do pet godina. Ako navedenom rezidbom nastaju veće rane, trebamo ih premazati zaštitnim voćarskim voskom.

Nakon pomlađivanja i zelene rezidbe marelica preporuča se gnojidba stajskim gnojem uz dodatak mineralnih gnojiva koja ne sadrže dušik.

 

[Nostradamus]

Rezidba trešnje

Kao i ostale koštićave voćke i trešnja loše podnosi rezidbu, no svakih pet do deset godina valja odstraniti suhe, bolesne grane i one koje rastu prema središtu stabla.

 

[Nostradamus]

 

[Nostradamus]

Rezidba lijeske

Lijeska prirodno tvori grm ili nisko drvo s nekoliko debala i rađa na jednogodišnjim izbojima te kada se formira uzgojni oblik nije ju potrebno rezati svake godine.

Kod rezidbe svake godine postavlja se pitanje isplativosti jer je razlika između uloženog i dobivenog zanemariva. Rezidba se obavlja ručno, a cijena sata radnika je visoka. No, nakon 2-3 godine kada padne rodnost, ta razlika više nije zanemariva te je nužno obaviti rezidbu kako bi se potaknuo jači vegetativni rast čime bi se i otvorila mogućnost bolje rodnosti.

 

[Nostradamus]

Uzgoj u obliku grma

Lijeska na vlastitom korijenu stvara mnogo korijenovih izdanaka te je uzgoj na vlastitom korijenu pogodan za uzgoj u obliku grma ili kao živa ograda. Međutim, ako lijesku odlučimo uzgajati kao stablo, ono na što treba paziti jest da redovito odstranjujemo vodopije i korijenove izdanke pogotovo ako su na vlastitom korijenu. Za uzgoj u obliku stabla više se preporuča lijesku cijepiti na medvjeđu lijesku koja stvara manje korijenovih izdanaka.

 

[Nostradamus]

No, kod ove podloge javlja se problem što njoj ne odgovaraju teška tla koja su česta u kontinentalnoj Hrvatskoj, već ocjedita ilovasta tla. Međutim, medvjeđa lijeska dobro podnosi ekstremne uvjete i sušu. Rezidbu treba obaviti tijekom zime dok lijeska miruje. Tako ćemo smanjiti potrošnju hranjiva na nepotrebne izboje koji nam smetaju i tako potaknuti cvatnju. Također, rezidbom trebamo odstraniti i bolesne, oštećene ili suhe grane kako bismo smanjili mogućnost napada bolesti i štetnika.

 

[Nostradamus]

Lijeska se često uzgaja u obliku grma i u intenzivnim nasadima. To je ostalo još od starijih vremena kada se lijeska uzgajala na vlastitom korijenu koji često stvara jake korijenove izdanke. Tada je bilo najlakše održavati lijesku kao grm. Također se smatralo da lijeska tako bolje rodi zbog veće rodne površine.

To možda i jest tako ako se gleda prinos po biljci koja je i sama po sebi veća te traži više mjesta. Ali ako se gleda po jedinici površine, veći urod se može očekivati samo kod uzgoja lijeske kao stablašice, jer je tako moguć gušći sklop. Stabla lijeske dolaze u punu rodnost nakon 6 godina, a trajnost nasada može dostići i do 40 godina, pa i duže. To pokazuje koliko je bitno detaljno planiranje prije sadnje kako bismo u potpunosti iskoristili potencijal lijeske i našu proizvodnju učinili što isplativijom.