LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Letnja - zelena rezidba voćaka
Rezidba voćaka je jedna od najznačajnijih agrotehničkih mera, a njen cilj je obrazovanje pravilnog obrazovanja krune, brže prorođavanje, regulisana i zadovoljavajuća rodnost, visok kvalitet ploda, dug vek stabla, manja oštećenja od biljnih bolesti, štetočina i vremenskih nepogoda. Novije tehnologije gajenja voća sve više ukazuju na neminovnost u sprovođenju letnje, tj. zelene rezidbe. Sprovodi se u toku vegetacije, pa se stoga i naziva letnja-zelena.

02082003182653-1.jpg
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Ovoj rezidbi predhode neke operacije kao što su: rovašenje pupoljaka, razvođenje jednogodišnjih letorasta i uvrtanje (sukanje) letorasta kako bi se smanjila bujnost, a podstakla rodnost kod bujnih letorasta.

Rovašenje je mera koja ima za cilj da se popune praznine koje su se u toku razvoja stvorile u kruni. Sprovodi se neposredno pred kretanje vegetacije tako što se iznad pupoljka, iz kojeg bi trebalo da se isprovocira letorast, obavlja lučno zasecanje, neposredno iznad samog pupoljka kalemarskim nožem ili nožem kalemarskih makaza, čime se transfer sokova i hranjivih materija usmerava ka pupoljku i omogućava njegovo aktiviranje. Ova mera daje dobre rezultate kod jabuke i kruške, dok se kod šljive ne dobijaju zadovoljavajući rezultati.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Povijanje ili razvođenje letorasta je izuzetno značajna mera u formiranju uzgojnog oblika, a sprovodi se od godine sadnje do formiranja željenog uzgojnog oblika (3-4 godine). Ima za cilj da seuveća ugao kod svih letorasta koji u svom razvoju imaju oštar ugao u odnosu na osnovu stabla. Ova mera sprovodi se raznim pomagalima tipa čačkalica, zašiljenih komada žice, komadi stiropora ili čak štipaljke. Izvodi se uglavnom u drugoj polovini juna, a zavisi od razvoja toka vegetacije (u kišnim godinama ona se odlaže za početak jula kada primarna građa počne da prelazi u sekundarnu, jer u ranijem periodu dolazi do očenjivanja letorasta). Uostalom, vreme sprovođenja ove mere može se prepustiti samim voćarima, kada oni procene da se letorasti mogu razvoditi bez očenjivanja. Ugao grananja treba uvećati do položaja 60-70 stepeni u odnosu na osu debla. Ovakav način razvođenja letorasta ima za cilj bolje formiranje letnjih pupoljaka i smanjenje, eliminisanje očenjivanja grana u kasnijim godinama razvoja i pune rodnosti. Voćnjaci u kojima se ova mera ne sprovede, u kasnijim godinama razvoja i pune rodnosti, imaju čestu pojavu očenjivanja grana pod teretom roda i velikih oluja. Kada se ova mera propusti u prvoj, eventualno drugoj godini, sa velikim naporom se može korigovati kasnije, jer grane postaju bujnije, teže se savijaju i već tada se lome i očenjuju. Ovu meru posebno treba sprovoditi u zasadima šljiva, gde se teži slobodnijem formiranju uzgojnog oblika sa dužim skeletnim granama.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Čačanska rodna, opšte poznata i raširena sorta šljive, zavisna je od ove mere, jer se u ovo vreme u mnogim šljivicima mogu videti očenute pojedinačne grane, ili više grana, čime se stablo uvek gubi. Stoga voćarime, naročito proizvođačima šljiva ove sorte, savetujem da posebno obrate pažnju na razvođenje grana prilikom formiranja bilo kojeg uzgojnog oblika, kako se ne bi razočarali u kasnijim godinama zbog očenjivanja pojedinih ili svih grana. Ova mera se, kako za šljivu, odnosi i na sve ostale vrste voćaka. Posebno se mora primeniti u sistemu guste sadnje, koja danas kod mnogih voćara zauzima sve veće površine.

Kada se na stablima, bilo zbog podloge ili smanjenja rodnosti, jave bujni letorasti, njih osim povijanja treba uvrtati (usukati), kako im bi se smanjila bujnost, a time povećala rodnost, tj. formirali cvetni pupoljci. Pored letorasta u kruni se može usukivati i dvogodišnje rodno drvo, na kojem će se posebno uvećati formiranje cvetnih pupoljaka. Ova mera se sporadično primenjivati u zasadima voćara amatera, jer je dosta zahtevna.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Tehnika posla

Tradicionalno, letnja-zelena rezidba primenjivala se kod breskve, i to isključivo u mlađim zasadima. To je iz razloga što je breskva u tim godinama dosta bujna, i glavni rodni potencijal iznosi ka periferiji jednogodišnjih letorasta. Zimskom rezidbom se taj najkvalitetniji rodni potencijal uklanja, a na ostavljenom delu rodnog drveta ostaju slamaste grančice koje na sebi nose slabije formirane cvetne pupoljke koji su se razvijali u velikoj zaseni. Međutim, ako se sprovede letnja rezidba breskve ova pojava se ne javlja, već ostavljene grane imaju odličan položaj, tj. dobru osvetljenost, željeni habitus i dobro formirane cvetne pupoljke. Ova mera se sprovodi u zavisnosti od razvoja vegetacije, od polovine juna pa sve do kraja jula. Može se sprovesti čak i u dva navrata, zavisno od razvijenosti stabla. Uklanjaju se sve grane koje idu ka unutrašnjosti i uspravno u odnosu na krunu. Njihovo uklanjanje je moguće i lačenjem, dok su male, ili odsecanjem voćarskim makazama u kasnijem period. Mogu se odsecati do osnove grana ili ostavljati čaporak, obično sa dva pupoljka. Osnovne, skeletne grane prekraćuju se na bočne prevremene grančice, čime se postiže formiranje uzgojnog oblika i sprečavanje izduživanja krune.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Kod jabučastih voćnih vrsta letnjom-zelenom rezidbom uklanjaju se svi letorasti koji su suvišni u kruni i imaju vertikalan položaj. To se uglavnom odnosi na stabla starija od četiri godine, jer suvišnih u ranijim godinama nema. Kod ovih voćnih vrsta u starijim godinama mogu se skraćivati-uklanjati starije rodne grane kada se desi da one budu preterano bujne zbog slabe rodnosti. Ovim načinom dobija se veća osvetljenost krune, što ima za cilj bolje formiranje cvetnih pupoljaka.

Iz svega pomenutog, proizilazi da je letnja-zelena rezidba neizostavna u gajenju voća. Posle sprovedene ove rezidbe, zimska rezidba na zrelo je izuzetno jednostavna, često samo korektivna.

Dr Milisav Mitrović
Centar za voćarstvo i vinogradarstvo u Čačku
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Rezidba kruške za rod

Po biološko-fiziološkoj prirodi kruška i jabuka su sličnih osobina. Zbog toga će u delu o rezidbi kruške biti izozstavljene mnoge informacije, koje bi se ponavljale, a obradiće se samo specifičnosti za krušku.
1268306165_37_FT0_134_za_portal.jpg

Slika 1. Grančice kruške:
1-nerodna grančica; 2- rodna grančica razvijena iz grančice 1; 3- rodna grančica na početku vegetacije; 4- ista grančica (3) na kraju vegetacije; 5- grančica 4 posle rezidbe; 6- ista grančica u rodu; 7- grančica sa plodovima; 8- nerodna grančica.
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
Za pravilno izvođenje rezidbe neophodno je da se razlikuju cvetni od lisnih pupoljaka, starost rodnih grančica kao i starost rodnog drveta. Najproduktivnije je rodno drvo staro dve i tri godine. Pored toga, neizbežan je i princip: na stablu sa malo cvetnih pupoljaka ostavlja se rezidbom više rodnih grančica sa cvetnim pupoljcima i obratno - više cvetnih pupoljaka - treba obaviti proređivanje i skraćivanje rodnih grančica i rodnog drveta.


[/html]
1268307002_37_FT0_135_za_portal.jpg

Slika 2. Šema prelaza lisnog pupoljka u cvetni, rodnun grančicu i donošenje ploda.Grančica (A) sa lisnim pupoljcima (a), ista grančica (B) sa cvetnim pupoljcima (b), u vegetaciji cvetni pupoljak (b) na grančici (C) i na kraju, rodna grančica sa plodom.
 
  • Sviđa mi se
Reactions: M4s
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
1268307347_37_FT0_136_za_portal.jpg

Slika 3. Prikaz neorezane sekundarne grane (1) sa produženim prošlogodišnjim letorastima (A, B).
Rezidba: Prošlogodišnji letorast (B) se rezidbom u osnovi uklanja, drugi (A) se ostavlja da produži granu.
[/html]
 
LEGEND
Učlanjen(a)
06.08.2009
Poruka
24.424
1268307656_37_FT0_137_za_portal.jpg

Slika 4. Produžna grančica (1) prekraćena u tački A1. Iz vršna dva pupoljka su se razvije grančice (1 i 2).
Rezidba: U tački B se uklanja grančica (1), zbog konkurentskog odnosa je slabije razvijenosti. Grančica 2 se orezuje u A2 i prevodi na grančicu (a).


Vladan Trandafilović, dipl.ing.
spec.ampelografije
 
Natrag
Top