DINJA Cucumis melo L.
![](http://zacini.files.wordpress.com/2011/04/dinja.jpg?w=640)
Dinja je poznata od davnina. Pre 4.000 godina su je koristili u ishrani. U Bibliji se spominje da su Izraelci ka su s četrdeset godina lutali pustinjom i čeznuli za dinjom. I Rimljani su još poznavali dinju.
Potiče iz jugozapadne Azije i to nekadašnje Persije, današnjeg Irana i Indije.
Opis biljke
Dinja je jednogodišnja biljka. Ima dobro razvijen žiličast koren. Stabljika je vreža, razgranata. Naraste od 2 do 3 m. Listovi se nalaze na dugim peteljkama, po ivicama su nazubljeni i tamno zeleni. Dugi su od 6 do 15 cm. Cvetovi su žute boje. Plod dinje je boba, okruglog ili blagoizduženog oblika. Kora ploda može da bude hrapava, mrežasta sa režnjevima ili glatka. Unutrašnji deo ploda (pulpa) je žute ili beličasto zelenkaste boje, glatke površine.semenke
http://agroekonomija.wordpress.com/2011/04/20/cudo-od-semenki-dinje/ su elipsastog oblika, bele ili svetlo žute. Dužina im je 8-16mm, širina 3-6 mm, a debljina 2-3mm.
Stanište
Dinja se uzgaja. Nikada nije pronađena kao divlja.
Hemijski sastav
Pulpa dinje sadrži dekstrozu, limunsku kiselinu, masti,karotin, vitamin B ivitaminC
http://www.dijetalnaishrana.com/vitaminc.html, kalijum, magnezijum, kalcijum, gvožđe, cink, bakar, fosfor.
Semenke sadrži visok procenat (35,36%) iproteina
http://www.dijetalnaishrana.com/proteinska_dijeta.html (29,90%), globulin, glutine, arginin, histidin, lizin, cistin, triptofan, galaktan i glukozu.
Koreni sadrži: nenemetin, kalijum malat i pektin.
Semenke sadrži visok procenat proteina (29,90%). Proteina semena bili bogati u arginin, a glutaminske kiseline Asparaginska dok ograničavaju amino kiseline metionin i lizin su bili. Osim toga, semenke sadrže velike količine antioksidanata i odličan su izvor folne kiseline.
Ulje semenki sadrži: linoleinsku, oleinsku, palmitinsku, stearinsku i miristinsku kiselinu, zatim lecitin i hloresterin.Gasnom hromatografijom ulja utvrđeno je prisustvo 24 masnih kiselina. Njihova koncentracija varira od količine u tragovima do oko 54,8%, od C6 do C24 sa izuzetkom C11, C19, C21 i C23.
Lekovitost
U lekovite svrhe se koriste: koren, pulpa i semenke. Dinja štiti organizam od:
- kardiovaskularnih bolesti,
- starenja,
- upale urinarnog sistema,
- prekomerne telesne težine
- stomačnih probema
- nervnih poremećaja
- promena na noktima
Zbog bogatstva u karotinu smatra se i antikancerogenom hranom. Pulpa se može koristiti kao sredstvo za čišćenje ili hlađenje kože, kao losion za hronični i akutni ekcem, za uklanjanje pega. Dinja je delotvorna i kao prva pomoć za lečenje opekotina
Upotreba
Dinja ima primenu u tradicionalnoj medicini, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji i u kulinarstvu.
Drugi nazivi
Naziva se još dina, melon, pekun, pipun i pepun