Ja sam video originalni tekst u jenoj knjizi o apokrifima koji glasi
Evo ti grčki tekst, pa ga ti prevedi.
Ovo je povijest - 4. lekcija
Barnabina poslanica 15,9 (početak 2. stoljeća):
Stoga u veselju provodimo osmi dan (nedjelju) na koji je i Isus uskrsnuo od mrtvih i, očitovavši se, uzašao na nebesa. (datira na
prijelaz 1. u 2. stoljeće)
Didahe, XIV (konac 1. stoljeća), 1:
A na Dane Gospodnje, sabravši se zajedno, lomite kruh i vršite zahvaljivanje, ispovjedajući prethodno grijehe svoje, da bi vaša žrtva bila čista. (Spis nastao
koncem 1. stoljeća)
Kao što možete vidjeti, okupljanje kršćana na nedjeljnu Euharistiju datira sve do prve Crkve, dakle sve do apostola. Zaista je suludo kršćane optužiti da su svoja nedjeljna okupljana preuzeli od pogana, zbog toga što baš nitko prije kršćana nije imao praksu tjednog okupljanja u nedjelju na štovanja svoga boga (ili bogova). Evo i dokaza za ovo:
D. M. Canright, adventistički službenik (suvremenik Ellen White), proveo je tridesetak godina među ASD, i nakon što je ostavio i adventizam i adventiste posvetio se, između ostalog, i ovoj temi – suboti i nedjelji. Sagledavao ju je i s teološke i s povijesne strane. Istražujući povijesni aspekt nedjelje u kršćanstvu i njenih korijena pripremio je grupu pitanja i poslao ih na nekoliko adresa tada najeminentnijih povjesničara i poznavatelja antičkog doba. Evo Canright-ovih pitanja i odgovora na ta pitanja četvorice povjesničara:
--------------------------------------------------------------------------------
Pitanje 1. Jesu li poganski Rimljani i Grci ikada imali
bilo koji redoviti tjedni dan odmora od svjetovnih poslova?
Odgovor:
Ne
Pitanje 2. Jesu li imali neki redoviti
praznični dan u tjednu?
Odgovor:
Ne
Pitanje 3. Jesu li imali
bilo koji redoviti dan u tjednu kada su se okupljali na pogansko bogoštovlje?
Odgovor:
Ne
Pitanje 4. Jesu li imali
bilo koji poseban dan u tjednu kad bi pojedinci išli u hramove moliti ili prinositi žrtve?
Odgovor: Ne, i za Grke i za Rimljane,
mjesec je bio vremenska jedinica, a ne tjedan. Grčki kalendar varirao je u različitim periodima vremena, ali mjesec je uglavnom bio podijeljen u tri razdoblja od deset dana. Rimljani su računali s tri fiksne točke u mjesecu, Kalend ili prvi, None peti ili sedmi, te Ide trinaesti ili petnaesti dan u mjesecu. Te podjele u sebi nisu imale vjersko značenje. Također u rimskom kalendaru postojali su vašarski, ili tržni dani, u periodima od osam dana. U te dane na poljima i na drugim radovima prekinuli bi se poslovi, i ljudi bi pohrlili na gradske tržnice. U određenoj mjeri to može biti redovito zaustavljanje svjetovnog rada, ali to nije imalo vjerskog značenja, osim da se smatralo lošim znakom kada bi se poklopio vašarski dan s drugim prazničnim danima, kao na primjer s Nonama. Vašarski period čini se da je izveden iz sjećanja na četvrtinu razdoblja mjeseca, međutim, nema nikakve veze s kasnijim sedmodnevnim tjednom (vidi dolje).
Pitanje 5. S obzirom da je nedjelja
nazvana prema Suncu, ponedjeljak prema Mjesecu, subota prema Saturnu itd., znači li to
da se ova božanstva više častilo u te dane nego u ostale dane
Odgovor:
Ne, prijašnje obožavanje bogova nestajalo je kada je uvođen sedmodnevni tjedan. Značenje imena dana bilo je astrološko, a ne religiozno, npr., ako je netko rođen u ponedjeljak, smatralo se da mjesec ima utjecaj na njegov horoskop, ali mjesec nikada nije bio predmet općeg štovanja.
Pitanje 6. Kad je naš tjedan od sedam dana prvi put uveden u rimski kalendar?
Odgovor: Postoje tragovi u književnosti kasne republike (prvo stoljeće pr. Krista) da su Rimljani koristili tjedan od sedam dana za astrološke svrhe, vezano s mnogim praznovjerjima u to vrijeme. Bilo je vjerojatno treće stoljeće poslije Krista kad je sedmodnevni tjedan uveden u opću uporabu.
Pitanje 7. Od koga su Rimljani saznali za tjedan od sedam dana?
Odgovor: Od Židova, imena vjerojatno dolaze od helenističkih Grka.
Pitanje 8. Jesu li ikada poganski Grci usvojiti u zajednički život, ili u svoj kalendar,
tjedan od sedam dana?
Odgovor:
Ne
Pitanje 9. Je li
Apolon, bog Sunca, bilo među Rimljanima ili Grcima,
imao neki poseban dan na koji je štovan molitvama ili prinošenjem žrtava više nego na bilo koji drugi dan?
Odgovor: Postojali su neki određeni praznici u raznim hramovima,
i to su bili godišnji, a ne tjedni praznici.
Pitanje 10. Je li pogansko štovanje imalo
bilo što prema nedjelji, što bi moglo uticati na kršćane
da odaberu taj dan kao svoj dan odmora i svetkovanja?
Odgovor:
Ne, teško se može reći
da je postojalo bilo kakvo posebno poštovanje za nedjelju u poganskim vremenima (vidi odgovor na pitanje 5).
F. N. PRYCE, British Museum, Department of History, London, England
----------------
U 'slijedećim lekcijama' ćemo vidjeti odgovore još trojice profesora povijesti.
