Pcelarstvo-Ljubav i zanat

[Nostradamus]

Uz materijal se šalje i popratno pismo s opisom stanja u bolesnoj pčelinjoj zajednici i na pčelinjaku.
Američka gnjiloća pčelinjeg legla suzbija se prema odredbama Zakona o zaštiti životinja od zaraznih bolesti koje ugrožavaju cijelu zemlju i prema Naredbi o provedbi mjera za sprječavanje stočnih zaraza u tekućoj godini. Prema tom Zakonu, u kraju gdje se bolest javljala prethodne godine, vlasnici odnosno držatelji pčelinjih za*jednica kad ih sele na pašu, dužni su pozvati nadležnog veterinara da tijekom mjeseca ožujka ili travnja pregleda pčelinje zajednice na
američku gnjiloću. O rezultatu pregleda veterinar je dužan izdati zdravstvenu potvrdu.
U novije vrijeme utvrđeno je da se spore uzročnika američke gnjiloće mogu otkriti u medu obično godinu dana ranije negoli se javeklinički znakovi bolesti.

 

[Nostradamus]

U trenutku kad se jave znaci bolesti, može se u gramu meda obično naći između 6 000 i 12 000 spora. Međutim, zabilježeni su i slučajevi kada je med sadržavao u gramu više od 3 milijuna spora, a pčelinja zajednica nije pokazivala nikakve znakove bolesti. Isto tako su spore nekad nađene i tri godine prije izbijanja znakova bolesti. Te činjenice igraju važnu ulogu u provođenju rane dijagnostike američke gnjiloće. Tako se u pojedinim zemljama provo*di rutinska kontrola meda, a u pozitivnim slučajevima detaljno se pregledava pčelinjak. Zajednice, kod kojih se utvrde znakovi bolesti, isključuju se iz daljnjeg uzgoja jer je utvrđeno daje sklonost bolesti nasljedna, a one kod kojih nije došlo do pojave znakova bolesti preventivno se liječe.

 

[Nostradamus]

Kad se laboratorijskim pretragama potvrdi sumnja na američku gnjiloću, veterinar propisuje, na osnovi poznavanja situacije u odre*đenom kraju, što će se poduzeti radi saniranja bolesti i uklanjanja izvora zaraze.
Najbrži rezultati postižu se radikalnim načinom suzbijanja bolesti. Zbog toga se bolesne pčelinje zajednice, navečer kad se sve pčele vrate u košnicu, uguše paljenjem sumpornih traka. Zatim se svo saće s leglom i ugušene pčele spale u iskopanoj jami koja se kasnije zatrpa zemljom. Pčelinje zajednice u košnicama s nepokretnim saćem (ple-tare, šibljare i slične) spaljuju se zajedno s košnicama, a isto tako je najbolje spaliti i stare poluraspale košnice s pokretnim saćem. Košni*ce koje su u dobrom stanju mogu se raskužiti opaljivanjem, pri čemu valja ostrugati i spaliti sve naslage propolisa i voska.

 

[Nostradamus]

Saniranje pčelinjih zajednica pretresanjem pčela temelji se na spoznaji da odrasle pčele teško bolesnih pčelinjih zajednica mogu napustiti košnicu u obliku slabog roja, naći novu nastambu i početi život iznova. Za vrijeme dok izgrade novo saće oslobode se uzročnika bolesti pa kad matica zaleže novo leglo, ono se više nema čime zaraziti i ostaje zdravo. Pčelari su se od davnine koristili tom spoznajom. Pčele zaraženih pčelinjih zajednica pretresli su u kutije i ostavili u podrumu dok ne probave zaraženi med iz mednog mjehura, a zatim su ih pretresali u novu košnicu. Kasnije su nađeni lijekovi koji sprječa*vaju razvoj uzročnika američke gnjiloće. Uz davanje lijekova, pre*tresanje pčela je pojednostavljeno, a rezultati ozdravljenja su znatno sigurniji. Poteškoća je samo u tome što nijedan lijek ne djeluje na spore uzročnika. Pčelinja ličinka koja dobije lijek neće uginuti iako je došla u dodir s uzročnicima bolesti.

 

[Nostradamus]

Ali, čim se lijek potroši i ako je u košnici zaostalo mnogo spora uzročnika, one će dospjeti do novih mladih Učinaka i bolest će se opet pojaviti. Zato je najvažnije da prilikom pretresanja u novu košnicu uđu samo pčele, a leglo i sve ostalo što je teško raskužiti i na čemu ima spora uzročnika potrebno je spaliti.
Uz pretresanje, danas se uglavnom koriste antibiotici širokog spek*tra. Dobri rezultati postignuti su geomicinom u količini od grama otopljenog u litri šećerne otopine. Svaka pčelinja zajednica na zara*ženom pčelinjaku treba dobiti tri puta po litru takve otopine s razma*kom od tjedan dana. Prva litra daje se svim pčelinjim zajednicama u zaraženom pčelinjaku dan prije pretresanja. Pretresanje bolesnih pčelinjih zajednica obavlja se drugi dan predvečer, kad prestane izlijetanje pčela iz košnica. Osim antibiotika, razmnožavanje uzroč*nika američke gnjiloće sprječavaju i sulfonamidi, ali se mogu rabiti samo oni koji su dobro topivi u vodi. Uspješne rezultate dao je sultimon (Na-sulfamonometoksin).

 

[Nostradamus]

Košnicu s bolesnom pčelinjom zajednicom zamijenimo raskuže-nom u koju smo prethodno stavili okvire sa satnim osnovama. Rasku-žena košnica ostaje zatvorena, a ispred nje stavimo veći komad kartona koji dolazi do poletišta. Okolnu zemlju još pokrijemo novina*ma. Tek tada otvaramo košnicu s bolesnom pčelinjom zajednicom. Okvire vadimo tako da ih hvatamo komadićima papira. Ništa ne diramo golim prstima, jer je ruke teško raskužiti, a papire jednostavno spalimo. Pčele otresamo sa saća pred novu košnicu na papir starom peruškom koju ćemo poslije također spaliti. Pčele ulaze u novu košnicu kroz leto, a sav zarazni materijal koji slučajno padne s okvira ostaje na novinskom papiru. Okvir pažljivo pregledamo i ako na saću ima stanica s leglom odložimo ga u priređenu kutiju za spaljivanje. Ako na saću nema legla, okvir stavljamo u drugu kutiju predviđenu za iskorištenje. Novim komadima papira vadimo sljedeći okvir i nastavlja*mo postupak na već opisani način. Kad završimo sav posao i kad sve pčele uđu u novu košnicu, pažljivo pokupimo prostrte papire ispred košnice i odložimo ih uz ostali materijal predviđen za spaljivanje.

 

[Nostradamus]

Raskužbi na pčelinjaku valja obratiti veliku pozornost. Znatna otpornost uzročnika američke gnjiloće i nepažljivo provedena rasku-žba često su uzrok ponovnom javljanju bolesti u pčelinjaku. Dosad se najpouzdaniji i ujedno najjednostavniji za raskužbu pokazao plamen benzinskog ili plinskog plamenika. Ako se u košnici nalaze veće
naslage voska, propolisa i nečistoće, treba ih najprije ostrugati i spaliti, a zatim košnicu iznutra i izvana opaliti plamenom. Tom prilikom valja pripaziti da plamen zahvati svaki dio košnice, ali isto tako daje ne spalimo previše. Dovoljno je da drvo dobije blago žutu boju. Jednako se raskužuje i sav pčelarski pribor i alat koji podnosi plamen, a ostalo se raskužuje kuhanjem u vodi kroz pola sata. Med iz medišnih okvira se može izvrcati i uporabiti za ljudsku ishranu, ali treba paziti da do njega ne dođu pčele. Također, valja se podsjetiti da med u kojem se utvrde spore uzročnika američke gnjiloće. veterinar*ska inspekcija isključuje iz prometa. Posebno su strogi propisi za izvoz meda.

 

[Nostradamus]

U literaturi se navodi mogućnost raskužbe saća u poseb*nim plinskim komorama ili gama zračenjem, ali su za to potrebna posebna postrojenja, pa se kod nas primjenjuje samo pretapanje saća u vosak. Vosak se zatim raskužuje grijanjem na 120" C kroz pola sata. Pčelarske radionice za izradu satnih osnova moraju obvezno raskuži-vati sav vosak bez obzira otkud potječe, da ne bi satnim osnovama širile bolest. Nakon rada s bolesnim pčelinjim zajednicama ruke valja dobro oprati nekoliko puta sapunom i toplom vodom.
Sedam i četrnaest dana nakon pretresanja pčela, daje se ponovno svim pčelinjim zajednicama na pčelinjaku šećerna otopina s lijekom. Nakon toga pčelinjak se smatra izliječenim, i ako je sve provedeno kako treba, bolest se više ne javlja.

 

[Nostradamus]

Pretresanje pčela je mukotrpan posao, a utvrđeno je da se bolest može izliječiti i samim davanjem lijeka. Ipak, to se može preporučiti samo ako liječenje provodi veterinar. Liječe se samo jake pčelinje zajednice kod kojih je bolest primijećena u samom početku i, naravno, ako to dopuštaju zakonske odredbe (u kraju gdje se bolest često javlja). U tom slučaju svi okviri s leglom se prevjese u medište košnice, a matica se ostavlja u plodištu gdje se na mjesto izvađenih okvira postavi prazno saće. Lijek se daje na isti način kao i kod pretresanja, a nakon 21 dan, kad iz saća prevješenog u medište izađe svo leglo, provjeri se uspjeh liječenja. Raskužbu u tom slučaju provedu same pčele. Kako se bolesno leglo našlo u odvojenom dijelu košnice, pčele lakše otkrivaju propale ličinke, otklapaju poklopce iznad njih i očiste propalu masu Učinaka. Ako bi nešto propalih Učinaka zaostalo, to se jasno vidi nakon 21 dan pa se takvi okviri mogu izvaditi i spaliti.

 

[Nostradamus]

Svakako valja upozoriti pčelare daje prema našem zakonu obvezna prijava svake sumnje na američku gnjiloću pčelinjeg legla, a isto tako da se bez znanja veterinara ne smiju poduzimati nikakve mjere suzbijanja bolesti. Kad se na nekom pčelinjaku utvrdi bolest, veteri*narska inspekcija organizira akciju pregleda svih pčelinjih zajednica na pčelinjacima u krugu tri kilometra od utvrđenog žarišta bolesti. Samo sustavnim radom kroz dugi niz godina moguće je bolest posve iskorijeniti iz nekog kraja.
Prijavi li vlasnik pčela zarazu pravodobno, tada ima pravo na naknadu štete koja nastaje zbog suzbijanja bolesti. Nastalu štetu procjenjuje komisija od tri člana od kojih je jedan veterinar. Zahtjev za naknadu štete podnosi se upravi za veterinarstvo uz sljedeće dokumente:
- nalaz ovlaštenog veterinarskog zavoda iz kojeg se vidi da bolest nije starija od dva mjeseca;
- rješenje uprave za veterinarstvo o načinu sanacije; rješenje po*dručnog ureda o imenovanju komisije za procjenu štete;
- procjembeni zapisnik;
- potvrdu o iskorištenju, ako je nešto od bolesnih zajednica prodano;
- potvrdu veterinarskog inspektora daje postupljeno kao u rješenju o načinu sanacije.