Obrazovanje ne stvara bolje ljude?

[Nuala]

Pa, i naivan čovjek može biti i zao i nevaljao i nepošten..., isto kao i dobar, zar ne? Prema tome, poistovjećivati dodbrotu i naivnost je pogrešno. Čovjek ne mora biti naivan da bi bio dobar.

To samo govori koliko je pojam "dobar čovjek" nejasan.
I ja nigdje nisam poistovjetila dobar i naivan.

 

[death row]

Formalno stvara uslove da neko bude bolji čovek i da da veći doprinos sredini u kojoj egzistira. Nesporno veće znanje širi perpektivu delovanja i življenja pa na taj način omogućava bolji uvid u kvalitet pre svega sopstvenog života ali su individualni slučajevi kako će to da se realizuje yes3

 

[Jurivaka]

To samo govori koliko je pojam "dobar čovjek" nejasan.

Svako od nas može imati svoje viđenje dobrog i lošeg, ali to su individualna gledišta koja se mogu poklapati sa opšte prihvaćenim standardima tih pojmova, a i ne moraju. No, kada o tome govorimo, moramo govoriti polazeći od tih standarda i uobičajenih moralnih i etičkih normi koje važe u datom društvu. Kada tako priđemo ovom pitanju, onda nema ništa nejasno u poimanju dobrog uopšte, pa i čovjeka.

I ja nigdje nisam poistovjetila dobar i naivan.

Dobro, nisi bukvalno to poistovjetila, ali se nisi ni otrgla od stereotipa karakterističnog kada se govori o tome. Iako si pojam naivan stavila pod navodnike, ipak se on našao uz dobrotu.
No, da ne bi posve otišli u offtopic, šta ti misliš, ima li obrazovanje ikakve veze sa dobrotom čovjeka?

 

[Nuala]

Svako od nas može imati svoje viđenje dobrog i lošeg, ali to su individualna gledišta koja se mogu poklapati sa opšte prihvaćenim standardima tih pojmova, a i ne moraju. No, kada o tome govorimo, moramo govoriti polazeći od tih standarda i uobičajenih moralnih i etičkih normi koje važe u datom društvu. Kada tako priđemo ovom pitanju, onda nema ništa nejasno u poimanju dobrog uopšte, pa i čovjeka.

Ja zaista nisam upoznata sa "opće prihvaćenim standardima" dobrog čovjeka. I nekako mi se čini da individualna gledišta pridonose tom standardu. Isto tako, to moje individualno gledište pridonosi i odgovoru na ovoj temi.

No, da ne bi posve otišli u offtopic, šta ti misliš, ima li obrazovanje ikakve veze sa dobrotom čovjeka?

E, pa ovako...
Ako uzmemo u obzir da ciljevi obrazovanja nisu samo stjecanje znanja i vještina, već i stvaranje vrijednosti i stavova, poticanje kritičkog mišljenja i oblikovanje slike o sebi, onda je veza, očito, pozitivna. Naravno, ako pretpostavimo da je sve nabrojano dobro, odnosno da ide u prilog tom "dobrom čovjeku". A trebalo bi.
Je li to zaista tako i kakve veze humanizam ima s, lupam bez veze, strojartsvom i geodezijom, to je već kompleksno pitanje.

 

[Jurivaka]

Ja zaista nisam upoznata sa "opće prihvaćenim standardima" dobrog čovjeka. I nekako mi se čini da individualna gledišta pridonose tom standardu. Isto tako, to moje individualno gledište pridonosi i odgovoru na ovoj temi.

Pa, nije čudo što nisi upoznata sa pojedinim standardima, ali je jako važno da si upoznata kako oni nastaju, kako se formiraju. Možeš ti pridavati ne znam kakav značaj svome individualnom stavu o bilo čemu što se odnosi na društvene norme i pravila bilo koje vrste, ali moraš znati da će tvoj stav, u krajnjoj distanci, biti korigovan stavovima drurgih. To je ono što zovemo društvenom sviješću koja ima presudan uticaj na formiranje društvene pravde, moralnih normi, opštih etičkih načela.

 

[Nuala]

Netko spomenuo off-topic?

Pa, nije čudo što nisi upoznata sa pojedinim standardima, ali je jako važno da si upoznata kako oni nastaju, kako se formiraju. Možeš ti pridavati ne znam kakav značaj svome individualnom stavu o bilo čemu što se odnosi na društvene norme i pravila bilo koje vrste, ali moraš znati da će tvoj stav, u krajnjoj distanci, biti korigovan stavovima drurgih. To je ono što zovemo društvenom sviješću koja ima presudan uticaj na formiranje društvene pravde, moralnih normi, opštih etičkih načela.

To jesam li ja društveno svjesna, tj. znam li "opće prihvaćene standarde" nema nikakve veze s mojim vlastitim stavovima i ponašanjem. Dok god oni ne krše zakonske norme. A ni to ne treba biti prepreka.
Uostalom, sumnjam da je definicija "dobrog čovjeka" bila ista u starom Rimu i danas. Znači, stavovi i vrijednosti se mijenjaju. Tko ih mijenja? Mi. To 'mi' je opet skup pojedinaca.

 

[Jurivaka]

Netko spomenuo off-topic?

Šta ćeš, ponese me misao:dntknw:

To jesam li ja društveno svjesna, tj. znam li "opće prihvaćene standarde" nema nikakve veze s mojim vlastitim stavovima i ponašanjem. Dok god oni ne krše zakonske norme. A ni to ne treba biti prepreka.

Naravno da nema i niko nije ni tvrdio da ima.

Uostalom, sumnjam da je definicija "dobrog čovjeka" bila ista u starom Rimu i danas. Znači, stavovi i vrijednosti se mijenjaju. Tko ih mijenja? Mi. To 'mi' je opet skup pojedinaca.

Skup pojedinaca! A šta je to? E, to ti je ono što se zove društvena svijst! I naravno, društvo i društvena uređenja, društveni odnosi, su istorijske pojave, a istorijske pojave po definiciji su i ograničene i promjenljive. Pojam dobrog čovjeka u antičkom vremenu, nije isto što je taj pojam danas. Antički čovjek je imao svoju predstavu o tome, a savremeni čovjek ima svoju i normalno je da su one različite u mnogim pjedinostima. No, mi smo ovu raspravu počeli oko tvoje tvrdnje da je pojam dodbrog čovjeka nejasan. Ne, nije nejasan, posve je jasan. Dobrim čovjekom se može smatrati onaj ko poštuje društvene norme i pravila - moralne i etičke norme i pravila, običajne norme i pravila i uz sve to nije asocijalan. Šta tu ima nejasno?

 

[Nuala]

No, mi smo ovu raspravu počeli oko tvoje tvrdnje da je pojam dodbrog čovjeka nejasan. Ne, nije nejasan, posve je jasan. Dobrim čovjekom se može smatrati onaj ko poštuje društvene norme i pravila - moralne i etičke norme i pravila, običajne norme i pravila i uz sve to nije asocijalan. Šta tu ima nejasno?

Društvene norme. Koje se razlikuju od društva do društva, i kako zaključismo, od vremena do vremena.
Ali uz sve to, poštivanje pravila je poprilično pasivan proces. Meni takav čovjek još uvijek ne ide pod definiciju "dobrog".

 

[Freya Zane]

Obrazuje se, osim (osnovno) za opći pregled kulture i osnovnih dostignuća, te za (osnovno i dalje) buduće zanimanje, i za život u društvu. Mislim da je Parsons rekao škola je društvo u malom, a Durkheim da se obrazuje ponajviše za buduću korespodenciju vlastitih sa društvenim normama i vrijednostima.

Obrazovanje, ukratko, reproducira društvo.

To je na velikom planu. Sad, koliko je društvo dobro, i šta se događa pojedincu po srazu društvene teorije i prakse, pitanja su za sebe.

Šta se tiče svakog pojedinog čovjeka, mislim da dobre ljude najviše stvara dobra porodica.
I daljnja vlastita izgradnja karaktera. Ono nature vs nurture, il, još bolje, nature & nurture.

 

[peca 29]

Bolji ljudi se stvaraju kucnim vaspitanjem i cvrstom rukom ,ostalo je rutina sistema u kome se nalaze.Obrazovanje dize svest coveka na visi nivo ali ne i njegov moral (etiku) koji se stice u ranome detinjstvu.