Hej pospanci,hajmo na noge lagane,pa nece valjda Dum prva da ustane?:dntknw:
Evo Dum mirise kafa,kolaci ce za pola sata,evo razgrnut cu zavese da sunce proviri kroz prozorsmile3
Prijatan dan zelim, yes3
Hvala Nedo na lepim željama...
Moram da ti se požalim...Danas sam slobodna, ali nažalost nema uživanja na suncu i ''brčkanja'' na nekom od obližnjih bazena...Vreme je katastrofalno...
Kiša me je potpuno razočarala i ''pokvarila'' sve planove za danas...E baš zato sam rešila da malo ostavim teksta o ovoj atmosferskoj pojavi...Naravno, ako neko ima bolju ideju ''Zašto kiša pada i kako nastaje'' neka kaže, možda njegovo otkriće uđe u ''geografsku istoriju''...:lol: (Bože, kako sam ovo rekla....''ljubi ga majka'' :lol
(Učili smo o ovome u osnovnoj školi, ali eto da se podsetimo...)
Kako nastaje kiša, zašto pada kiša, kišni oblaci
Vodene kapljice u oblaku znatno su sitnije i lakše od kišnih kapi koje nastaju njihovim rastom. Kad kapljice u oblaku dovoljno otežaju, počinju padati prema tlu. Ako je temperatura ispod oblaka vrlo visoka, može se dogoditi da na putu prema tlu ispare jer se pri padu dodatno zagrijavaju zbog trenja....
Oblaci nastaju kondenzacijom i sublimacijom vodene pare. Kondenzacijom se vodena para pretvara u sitne kapljice vode, a ako je temperatura vrlo niska, onda se vodena para izravno pretvara u kristaliće leda.
Vrsta padalina koja pada iz oblaka ovisi o temperaturi u samom oblaku i o temperaturi zraka ispod oblaka. Vodene kapljice u oblaku znatno su sitnije i lakše od kišnih kapi koje nastaju njihovim rastom. Kad kapljice u oblaku dovoljno otežaju, počinju padati prema tlu. Ako je temperatura ispod oblaka vrlo visoka, može se dogoditi da na putu prema tlu ispare jer se pri padu dodatno zagrijavaju zbog trenja. To se događa npr. iznad Sahare. Ako je temperatura u oblaku vrlo niska tako da iz njega padaju pahuljice snijega (koje se sastoje od ledenih kristala) one se pri prolazu kroz zrak mogu zagrijati i pretvoriti u hladnu kišu. To se ne događa kad je temperatura ispod oblaka niska. Tada pahuljice dopru sve do tla.
Kad sunce zagrijava površinu Zemlje isparava se voda. Zagrijani zrak i plinovita vodena para se dižu sa zemlje. Što je zrak topliji to više vodenih molekula može primiti. Pored vodene pare se posvuda u zraku nalaze i male nevidljive čestice aerosola. One su tako male i lake da su nošene zrakom iako nisu u plinovitom stanju. Što je veća visina zrak se više hladi. Što je zrak hladniji to manje molekula vodene pare može sadržavati - znanstvenici za to kažu da se hladni zrak prije zasiti. Tek kad je zrak potpuno zasićen vodenom parom mogu nastajati oblaci, dok prekomjerna vodena para na partikule aerosola u fine kapljice. Kapljice su tanke kao dlaka i tako lagane da ih zrak može zadržavati.
Pri kondenzaciji vodena para opet predaje energiju koja je bila potrebna suncu da ispari vodu. Tako se okolni zrak i dalje zagrijava i može se i dalje dizati u vis. Na njegovom putu u visine se kapljice oblaka slučajno sudaraju i ujedinjuju.
Na hladnim visinama na oko -20 °C se još uvijek tekuće ali jako pothlađene kapljice oblaka djelomično smrzavaju u ledene kristale. Oni i dalje rastu tako što zraku oduzimaju vodenu paru. Kad su dovoljno teški počinju padati prema dolje i dalje još skupljaju kapljice oblaka. Kristali se zgrudavaju tako u zrna sole tuče. Čim prijeđu temperaturnu granicu od 0 °C opet se tope i padaju na zemlju kao hladna kiša. Kiša je, dakle, stoga "hladna" jer su njene kapljice prije toga bile smrznuta zrna sole ili grada.
Topla kiša najprije nastaje na isti način kao i hladna kiša, ali kapljice oblaka ne smrzavaju nego se samo međusobno sudaraju dok ne postanu toliko velike i teške da počnu padati. Pošto tijekom tog procesa uvijek iznova kapljice oblaka isparavaju, ovaj proces u pravilu traje duže nego proces nastanka hladne kiše.
Izvor: Gorila.hr.