Louis Ginzberg, koji je godinama bio eminentni profesor Talmuda pri Jewish Theological Seminary of America, 1923 napisao je rad „A Response to the Question whether Unfermented Wine May be Used in Jewish Ceremonies“. Povod ovom Ginzberg-ovu radu bio je pokušaj rješavanja problema s kojim su se suočili Židovi u vrijeme zabrane (prohibicije) proizvodnje i prometa alkoholnih pića. Naime, 18. amandmanom na Ustav SAD-a, zabranjena je proizvodnja i promet alkoholnim pićima. Od ove zabrane izuzeti su bili Židovi, kad se radilo o vinu za potrebe njihovih vjerskih obreda. Mnogi ljudi, „snalažljivi“ kakvi već ljudi jesu, iskoristili su ovo izuzeće Židova za proizvodnju i promet vina i za potpuno druge svrhe. Nastali su mnogi skandali, što je američke rabine primoralo i potaklo na razmišljanje smiju li za vjerske potrebe i obrede umjesto vina (alkoholnog) koristiti grožđani sok. I povodom toga američki rabini obraćaju se Louisu Ginzbergu.
Šta hoćeš reći što su uzeli grožđani sok da ne treba niko. Jevreji se mole Bogu, po tome ispada da ne treba niko da se moli.
PITANJA
1. Postoji li opravdanje za korištenje fermentiranog a ne nefermentiranog vina u obavljanju židovskih vjerskih obreda?
2. Postoji li opravdanje da se grožđani sok ne može koristiti u obavljanju tih obreda?
ODGOVOR
Ne postoji opravdanje za korištenje prevrelog soka jer je i minimalna količina toga štetna za organizam.
Navedena pitanja koja su mi upućena postala su puno više od teoretskog značaja zbog odredbe kojom osamnaesti amandman na Ustav SAD-u zabranjuje "proizvodnju, prodaju i promet alkoholnih pića“ unutar Sjedinjenih Američkih Država.
Preskočio si ono što je bitnije u mom izlaganju, magijsko shvatanje pričesti.
Ginzberg-ov zaključak:
Što se tiče pitanja koje se pojavilo vezano uz uporabu neprevrelog vina za vjerske obrede, te da je to protiv židovskih običaja, mora se napomenuti sljedeće. Nema nikakve sumnje da se u prošlosti za vjerske potrebe koristilo fermentirano vino, jer je proces sprečavanja fermentacije bio nepoznat. No, na temelju toga zabraniti upotrebu neprevrelog vina, bilo bi nerazumno kao kada bi se u sinagogama zabranilo korištenje plina i struje, zbog toga što su se nekada za rasvjetu sinagoga koristile voštane i lojane svijeće. To što se do sada za vjerske potrebe koristilo fermentirano vino, posljedica je činjenice da vino fermentira u kratkom razdoblju.
To ne može da bude dokaz, dokaz su shvatanje hebr. riječi VINO, Vino je bilo i samo grožđe dakle voće, zašto onda ne bi bio sok vino.
Ko kaže da je bio nepoznat, stavljalo se u hladne prostorije i brzo se koristilo.
Zato je u NZ i dat savjest da se pije vino jer je za stomak, a to može biti samo sok.
Ja sada pijem nekada sok, ako me stomak nešto muči i to onaj pravi prirodni cijeđeni.
Dakle, sve je jasno. Židovi su prilikom svojih vjerskih obreda kada je bilo uključeno vino, bilo kao prinos ili kao piće, koristili pravo vino, fermentirano - alkoholno. Tako je bilo i u slučaju Pashalne večere, pa i one kada je Isus u četvrtak večerao sa svojim apostolima.
Čime dokazuješ svojom riječju, pa Jeverji su grožđe zvali vino.
Slijedom ovoga, potpuno je jasno kako učenje Ellen White i adventista sedmog dana, kako "Kristovu čistu žrtvu može predstavljati samo pashalno neprevrelo vino", nema nikakve veze niti s Kristom niti sa Svetim Pismom.
Baš si dokazao da nije bio sok.
Reč
yayin u Starom Zavetu ima jako široko značenje. Kada se kaže „yayin” ne misli se samo na isceđeni sok od grožđa, bilo prevreli bilo ne, već na određenim mestima i na samo grožđe ili sok u grožđu. To je očigledno iz nekih tekstova. Na primer, prorok Isaija opisuje pretnju sudom i kaže:
Zato ću plakati plačem jazirskim za čokotom sivamskim; zalivaću te suzama svojim, Esevone i Elealo, jer pesma o letini tvojoj i o žetvi tvojoj pade. I nesta radosti i veselja s polja rodnog, u vinogradima se ne peva ni podvikuje, vina u kacama ne gazi gazilac; učinih kraj pesmama. (16:9,10)
Kontekst ovog dela jeste Božji sud nad ponosnim Moavom. Važnost ovog dela razjašnjava se činjenicom da se grožđe koje je gaženo u kacama naziva yayin. Ovo je očigledno neprevreli sok od grožđa, jer proces vrenja je vremenski kontrolisani proces, i vrenje bez kontrole uslova čini da sok od grožđa postane pokvareni grožđani sok, odnosno sirće, koje niko ne želi da pije, koje se nije ni pilo. Paralelni tekst nalazi se u Jeremiji 48:33. U kacama se nikada nije moglo naći prevreli yayin, već je uvek reč o čistom soku od grožđa koji je tek daljim postupcima postao prevreli grožđani sok, kao što ćemo kasnije videti.
Još jedan jasan primer upotrebe yayina za neprevreli grožđani sok nalazi se
u Jeremiji 40:10,12. U 10 stihu Godolija, namesnik koga su postavili Vavilonci, zahtevao je od Jevreja koji nisu odvedeni u ropstvo da prikupe preostale plodove: „
A vi berite vinograde (yayin) i voće i ulje, i ostavljajte u sudove svoje i stojte u gradovima svojim koje držite.” Ovo je ohrabrilo ostale Jevreje koji su bili rasejani po drugim narodima da se vrate „iz svih mesta” i „dođoše u zemlju Judinu” i
„nabraše vina (yayin) i voća vrlo mnogo” (
Jeremija 40:12). U oba stiha očigledno je reč o plodu, voću, a ne o prevrelom soku. Alkoholno vino ili prevreli sok nije se brao sa polja. Ovakva upotreba yayin-a negira pretpostavku da ono označava samo prevrelo ili alkoholno vino, odnosno prevreli grožđani sok.
