Da li slaviti subotu ili nedelju

Član
Učlanjen(a)
28.03.2013
Poruka
13.255
@Isabelleta. Objasni mi samo ove Hristove reci: ''MOLITE SE dakle da ne bude bezanje vase u zimu ni u SUBOTU, jer ce biti nevolja velika kakve nije bilo od postanja sveta, do sad , niti ce biti'' (Matej 24:20).

Dakle u ovim stihovima Isus upucuje svoje ucenike da se MOLE ZA SUBOTU, da im nesto ne bi pokvarilo taj sveti dan. Toliko je za njega a i za njih bila vazna subota, da su se cak i molili u vezi toga..
Ovde Isus govori o razorenju Jerusalima, koje se desilo oko 70. n.e. .
Medjutim kako se iz konteksta vidi, njegove reci imaju dvostruko ispunjenje i ponovo ce se ispuniti u buducnosti.. Jer kaze: '' BICE NEVOLJA VELIKA, KAKVE NIJE BILO OD POSTANJA SVETA'' , TO SE NIJE DESILO TADA, dakle mora se ponovo desiti na kraju sveta...

E sad posto Isus u ovim stihovima upucuje svoje ucenike da se mole za subotu, TREBA LI I MI DA SE MOLIMO ZA SUBOTU? Posto on ovde govori i o kraju sveta?
Nesto vam tu ne stima...

Ne znam sta si pokusala sa onim dijalogom gore, ali je svima poznato da su jevreji koji su prihvatili Hrista nastavili da slave subotu i nakon prelaska u hriscanstvo, jedino za mnogobosce to nije sigurno. Dakle ako si pokusala da kazes da Pavle i drugi nisu slavili subotu, mogu da ti kazem da gresis. Oni ne samo da su slavili subotu, nego su neki nastavili i da se obrezuju i drze sve jevrejske obicaje, o tome imamo tragova u istoriji a i u samoj bibliji u poslanicama. Dakle tvrdnja da Apostoli nisu svetkovali subotu nije tacna.
A sto se tice nas, kako tumacis gornje stihove?
 
Član
Učlanjen(a)
31.12.2011
Poruka
1.534
Pavle je morao da postuje subotu jer je bio zakoniti jevrejin,bio je pod zakonom!Isus takodje!pavle je u razgovoru s petrom jasno kazao da je petar licimer!jer je s neznaboscima jeo i pio,a s jevrejima drzao subotu,jeo to sto i jevreji.Zakon je ukinut posle smrti Isusa!Mislim da ti je ovo dovoljno,Galacanima 3:[SUP]1[/SUP] O nerazumni Galati! Ko vas je opčinio da se ne pokoravate istini? Vi, kojima pred očima beše napisan Isus Hristos, a sad se među vama razape.
[SUP]2[/SUP] Ovo jedno hoću od vas da doznam, ili Duha primiste kroz dela zakona ili kroz čuvenje vere?

[SUP]3[/SUP] Tako li ste nerazumni? Počevši Duhom, sad telom svršujete?

[SUP]4[/SUP] Tako li uzalud postradaste? Kad bi bilo samo uzalud!

[SUP]5[/SUP] Koji vam dakle daje Duha i čini čudesa među vama, čini li delima zakona ili čuvenjem vere?

[SUP]6[/SUP] Kao što Avraam verova Bogu, i primi mu se u pravdu.
[SUP]7[/SUP] Poznajte dakle da su oni sinovi Avraamovi koji su od vere.

[SUP]8[/SUP] A pismo videvši unapred da Bog verom neznabošce pravda, napred objavi Avraamu: U tebi će se blagosloviti svi neznabošci.

[SUP]9[/SUP] Tako koji su od vere, blagosloviće se s vernim Avraamom.
[SUP]10[/SUP] Jer koji su god od dela zakona pod kletvom su, jer je pisano: Proklet svaki koji ne ostane u svemu što je napisano u knjizi zakonskoj da čini.

[SUP]11[/SUP] A da se zakonom niko ne opravdava pred Bogom, poznato je: jer pravednik od vere živeće.

[SUP]12[/SUP] A zakon nije od vere; nego čovek koji to tvori živeće u tome.

[SUP]13[/SUP] Hristos je nas iskupio od kletve zakonske postavši za nas kletva, jer je pisano: Proklet svaki koji visi na drvetu:

[SUP]14[/SUP] Da među neznabošcima bude blagoslov Avramov u Hristu Isusu, da obećanje Duha primimo kroz veru.

[SUP]15[/SUP] Braćo, po čoveku govorim, niko čovečiji potvrđen zavet ne odbacuje niti mu šta domeće.

[SUP]16[/SUP] A Avraamu i semenu njegovom rečena biše obećanja. A ne veli: i semenima, kao za mnoga, nego kao za jedno: i semenu tvom, koje je Hristos.

[SUP]17[/SUP] Ovo pak velim: zavet, koji je od Boga potvrđen za Hrista, ne odbacuje zakon, koji je postao posle četiri stotine i trideset godina, da ukine obećanje.

[SUP]18[/SUP] Jer ako je nasledstvo od zakona, onda već nije od obećanja, a Avraamu obećanjem darova Bog.

[SUP]19[/SUP] Šta će dakle zakon? Radi greha dodade se dokle dođe seme koje mu se obeća, i postavili su ga anđeli rukom posrednika.

[SUP]20[/SUP] Ali posrednik nije jednog; a Bog je jedan.

[SUP]21[/SUP] Eda li je dakle zakon protivan obećanjima Božjim? Bože sačuvaj! Jer da je dan zakon koji može oživeti, zaista bi od zakona bila pravda.

[SUP]22[/SUP] Ali pismo zatvori sve pod greh, da se obećanje dade kroz veru Isusa Hrista onima koji veruju.
[SUP]23[/SUP] A pre dolaska vere bismo pod zakonom čuvani i zatvoreni za veru koja se htela pokazati.

[SUP]24[/SUP] Tako nam zakon bi čuvar do Hrista, da se verom opravdamo.

[SUP]25[/SUP] A kad dođe vera, već nismo pod čuvarom.
[SUP]26[/SUP] Jer ste vi svi sinovi Božji verom Hrista Isusa;

[SUP]27[/SUP] Jer koji se god u Hrista krstiste, u Hrista se obukoste.

[SUP]28[/SUP] Nema tu Jevrejina ni Grka, nema roba ni gospodara, nema muškog roda ni ženskog; jer ste vi svi jedno u Hristu Isusu.

[SUP]29[/SUP] A kad ste vi Hristovi, onda ste seme Avraamovo, i po obećanju naslednici.Galacanima pismo nisam ja pisao vec Pavle,ako smatras da to nije istina onda mozemo slobodno da spalimo bibliju!
Krace Isus je ubijen upravo zato sto je krsio zakone za koje su jevreji bili spremni da poginu a sta kazes na to?nema drugog razloga zasto bi ubili Isusa!ubili su ga zbog krsenja zakona,subote,za to sto se pokazivao kao BOG.
Nikad niko nije ovde rekao da subotari nesmeju da slave subotu,nikad ali netrebaju da je namecu Hriscanima,hriscani noikad nisu svetkovali subotu jer nisu bili robovi misirski,sto jasno kaze 5 Moj 5,Jezikelj 20!kad Isus govori o suboti da se mole on se obracao samo i samo jevreima,jer je njima data subota,a ne nama,on nije to govorio rimljanima iako su oni bili prisutni tada u jerusalimu.Zato je Pavle rimljanima rekao sta da rade i ceg:a da se paze.

Pozdrav od Gere.
 
Član
Učlanjen(a)
28.03.2013
Poruka
13.255
Pavle je morao da postuje subotu jer je bio zakoniti jevrejin,bio je pod zakonom!Isus takodje!pavle je u razgovoru s petrom jasno kazao da je petar licimer!jer je s neznaboscima jeo i pio,a s jevrejima drzao subotu,jeo to sto i jevreji.Zakon je ukinut posle smrti Isusa!Mislim da ti je ovo dovoljno,Galacanima 3:[SUP]1[/SUP] O nerazumni Galati! Ko vas je opčinio da se ne pokoravate istini? Vi, kojima pred očima beše napisan Isus Hristos, a sad se među vama razape.



[SUP]2[/SUP] Ovo jedno hoću od vas da doznam, ili Duha primiste kroz dela zakona ili kroz čuvenje vere?




[SUP]3[/SUP] Tako li ste nerazumni? Počevši Duhom, sad telom svršujete?




[SUP]4[/SUP] Tako li uzalud postradaste? Kad bi bilo samo uzalud!




[SUP]5[/SUP] Koji vam dakle daje Duha i čini čudesa među vama, čini li delima zakona ili čuvenjem vere?




[SUP]6[/SUP] Kao što Avraam verova Bogu, i primi mu se u pravdu.
[SUP]7[/SUP] Poznajte dakle da su oni sinovi Avraamovi koji su od vere.




[SUP]8[/SUP] A pismo videvši unapred da Bog verom neznabošce pravda, napred objavi Avraamu: U tebi će se blagosloviti svi neznabošci.




[SUP]9[/SUP] Tako koji su od vere, blagosloviće se s vernim Avraamom.
[SUP]10[/SUP] Jer koji su god od dela zakona pod kletvom su, jer je pisano: Proklet svaki koji ne ostane u svemu što je napisano u knjizi zakonskoj da čini.




[SUP]11[/SUP] A da se zakonom niko ne opravdava pred Bogom, poznato je: jer pravednik od vere živeće.




[SUP]12[/SUP] A zakon nije od vere; nego čovek koji to tvori živeće u tome.




[SUP]13[/SUP] Hristos je nas iskupio od kletve zakonske postavši za nas kletva, jer je pisano: Proklet svaki koji visi na drvetu:




[SUP]14[/SUP] Da među neznabošcima bude blagoslov Avramov u Hristu Isusu, da obećanje Duha primimo kroz veru.




[SUP]15[/SUP] Braćo, po čoveku govorim, niko čovečiji potvrđen zavet ne odbacuje niti mu šta domeće.




[SUP]16[/SUP] A Avraamu i semenu njegovom rečena biše obećanja. A ne veli: i semenima, kao za mnoga, nego kao za jedno: i semenu tvom, koje je Hristos.




[SUP]17[/SUP] Ovo pak velim: zavet, koji je od Boga potvrđen za Hrista, ne odbacuje zakon, koji je postao posle četiri stotine i trideset godina, da ukine obećanje.




[SUP]18[/SUP] Jer ako je nasledstvo od zakona, onda već nije od obećanja, a Avraamu obećanjem darova Bog.




[SUP]19[/SUP] Šta će dakle zakon? Radi greha dodade se dokle dođe seme koje mu se obeća, i postavili su ga anđeli rukom posrednika.




[SUP]20[/SUP] Ali posrednik nije jednog; a Bog je jedan.




[SUP]21[/SUP] Eda li je dakle zakon protivan obećanjima Božjim? Bože sačuvaj! Jer da je dan zakon koji može oživeti, zaista bi od zakona bila pravda.




[SUP]22[/SUP] Ali pismo zatvori sve pod greh, da se obećanje dade kroz veru Isusa Hrista onima koji veruju.
[SUP]23[/SUP] A pre dolaska vere bismo pod zakonom čuvani i zatvoreni za veru koja se htela pokazati.




[SUP]24[/SUP] Tako nam zakon bi čuvar do Hrista, da se verom opravdamo.




[SUP]25[/SUP] A kad dođe vera, već nismo pod čuvarom.
[SUP]26[/SUP] Jer ste vi svi sinovi Božji verom Hrista Isusa;




[SUP]27[/SUP] Jer koji se god u Hrista krstiste, u Hrista se obukoste.




[SUP]28[/SUP] Nema tu Jevrejina ni Grka, nema roba ni gospodara, nema muškog roda ni ženskog; jer ste vi svi jedno u Hristu Isusu.




[SUP]29[/SUP] A kad ste vi Hristovi, onda ste seme Avraamovo, i po obećanju naslednici.Galacanima pismo nisam ja pisao vec Pavle,ako smatras da to nije istina onda mozemo slobodno da spalimo bibliju!
Krace Isus je ubijen upravo zato sto je krsio zakone za koje su jevreji bili spremni da poginu a sta kazes na to?nema drugog razloga zasto bi ubili Isusa!ubili su ga zbog krsenja zakona,subote,za to sto se pokazivao kao BOG.
Nikad niko nije ovde rekao da subotari nesmeju da slave subotu,nikad ali netrebaju da je namecu Hriscanima,hriscani noikad nisu svetkovali subotu jer nisu bili robovi misirski,sto jasno kaze 5 Moj 5,Jezikelj 20!kad Isus govori o suboti da se mole on se obracao samo i samo jevreima,jer je njima data subota,a ne nama,on nije to govorio rimljanima iako su oni bili prisutni tada u jerusalimu.Zato je Pavle rimljanima rekao sta da rade i ceg:a da se paze.

Pozdrav od Gere.

Vidi sve je meni ovo jasno sto si citirao. Problem je sto Hristos uci svoje ucenike da se MOLE ZA SUBOTU.
A ta molitva je vezana za kraj ljudske istorije, jer kaze: ''Molite se da bezanje vase ne bude u zimu ni u subotu, JER CE TADA BITI VELIKA NEVOLJA KAKVE NIJE BILO OD POSTANJA SVETA NITI CE BITI'' , to se nije dogodilo s razorenjem Jerusalima, ta ''VELIKA NEVOLJA'', tako da Isus ocigledno govori o kraju sveta, a ako govori o kraju sveta, on govori nama(jevreja hriscana danas gotovo i da nema, stoga on mora da govori nama).. Onda ispada da mi treba da se molimo za subotu???



I jos nesto, ta teorija da je subota data samo jevrejima pada u vodu ako uzmes (1. moj 2:3), gde se kaze da je Bog ''Posvetio i Blagoslovio subotu'' jos u raju.
Dakle on ju je predao Adamu kao predstavniku ljudskog roda. Trebalo je da obradjuje zemlju sest dana, a sedmi da se odmara..

Sta znaci ''Blagosloviti i Posvetiti''?
Pa kad bi nas Patrijarh ''Posvetio i blagoslovio'' neki poseban dan, to bi znacilo da pravoslavni vernici treba posebno da se odnose i postuju taj dan, prema uputstvima koja je dao sam Patrijarh.
Isto je i sa subotom.. Tako da ne moze niko reci da je ona data samo jevrejima, jer je Bog ''Blagoslovio i posvetio subotu'' jos u raju.
Ona je za sve ljude, jer tada nije postojao ni jedan jevrejin..

Stihovi koje navodis, 5. mojsijeva se jos zove i ''Ponovljeni zakoni'' , tako da je tu samo ponovljen zakon iz 2.Mojsijeve.. Mojsije je razbio 10. zapovesti, i ocigledno su dodali nesto novo, razlog za svetkovanje subote je jos i taj sto je Bog izveo Izrael iz egipatskog ropstva, to je novo i to su dodali..
Ali to ne menja cinjenicu da je ''subota data zbog coveka'' , kao sto je i sam Isus rekao: ''Subota je nacinjena COVEKA radi, a nije covek subote radi'' dakle ne spominje se jevrejin vec COVEK.
Isus je ovo ispravno razumeo. I nije krsio subotu, on je subotu drzao u duhu zakona, oslobodjen fanatizma koji je tada vladao.
Ako je krsio zakon cemu onda njegova zrtva na krstu? Zar nije on dosao da ''savrseno ispuni zakon'' i da mi koji nismo mogli odrzati zakon zbog greha, budemo spaseni njegovim ''savrsenim drzanjem zakona''??
Dakle optuziti Hrista da je krisio zakon, znaci odbaciti njegovu zrtvu na krstu. Onda bi on bio gresnik kao i mi sto smo, i ne bi mogao nikog da spasi, vec bi njemu samom trebalo spasenje...
Gero gresis, Hristos je savrseno drzao ceo zakon, ukljucujuci i subotu...

*Galatima poslanica govori o drzanju zakona u duhu, imati ga u srcu, a ne biti formalista i drzati ga samo spolja da vide drugi ljudi, tj. drzati samo slovo zakona a zanemarivati duh, kao sto su fariseji radili. Molitva fariseja ''Boze hvala ti sto ja nisam kao drugi ljudi'' pokazuje kakvi su oni bili..
Ovde se ne kaze da treba odbaciti zakon 10. zapovesti, vec da ih treba drzati na nov nacin. Imas i konkretno gde kaze u novom zavetu ''Slovo ubija a duh ozivljava'' i govori direktno o 10.zapovesti, o njihovom drzanju u duhu. Stvar je u tome da ga ne treba drzati samo spolja..
Recimo zapovest ''ne cini preljube'' ne znaci samo da nesmes prevariti zenu, vec da ne smes cak ni pomisliti na to.
To je duh zakona, koji se izvrsava iz srca, i to znaci ''imati zakon napisan na srcu''.
O tome se stalno govori u novom zavetu..
Pogresno razumes sve ovo..
 
Poslednja izmena:
Član
Učlanjen(a)
25.12.2012
Poruka
1.901
tako je
dobro si objasnio kolega
ali
čovjek tjelesan ne može i neče natrag k poslušnosti Božjem Zakonu i držanju subote
jer
nema Duha Božjega u njemu

a zašto čovjek tjelesan nema u sebi Duh Sveti?
zato je ne gleda očima vjere i ne moli da ga primi
da bi čovjek primio Duh Sveti, mora se odreći starog načina razmišljanja i svih svojih sebičnih djela
što se čovjek više odrekne sebe, isprazni, počne živjeti i gledati kako da služi Bogu i Kristu a ne svom trbuhu i strastima
više će primiti Duha Svetog
 
Učlanjen(a)
22.12.2010
Poruka
1.500
Laodikejac
Biblija ne laze.
Ona se mora razumeti,a to je moguce samo kada se da biblijsko objasnjenje koje je logicno jer je u skladu sa celom Biblijom.
Ako u Bibliji pise u Joni,a potom i sam isus potvrdjuje da ce biti mrtav 3 dana i tri noci,valjda svako zna da izbroji 3 dana i 3 noci.
Ono sto kazes da je prvi dan sedmice nedelja,kod nas je ponedeljak prvi radni dan.
Ako je to bukvalno nedelja ,kako to da hriscani slave nedelju ,a za Mariju i ostale hriscane je to bio obican radni dan?
Moras takodje znati jos nekoliko stvari:
Pasha je neradni dan,i ne sme se ni hapsiti ni suditi ni ubijati na taj dan!(prekrseno u Isusovom slucaju)
Tog sabata su bila 2 praznika...subota kao neradni dan i prvi dan praznika presnih hlebova ,15 nisan koji je takodje neradni dan.,a jos je izgleda bila i oprosna godina ...jednom u 50 godina.....

Sve nam ovo ukazuje da su Jevreji praznovali do ponedeljka...
Uostalom ne pise li u Bibliji da su sami protivnici trazili od Pilata da im da strazu za 3 dana?
pozdrav od risa
 
Član
Učlanjen(a)
03.06.2010
Poruka
14.301
Šabat znači počinak, dakle dan odmora. A Boga treba slaviti svaki dan.
 
VIP
Učlanjen(a)
14.07.2011
Poruka
19.107
PRVI DAN NEDELJNI U BIBLIJI JE NEDELJA, dakle - dan nakon Subote koja je po bibliji dan odmora.

Za vreme pashe se nije radilo nekoliko dana - to je istina, ali to nema veze sa zapovescu o odmoru Subotom, to ne menja sedmicni ciklus niti Subotu kao dan odmora.
 
Član
Učlanjen(a)
31.12.2011
Poruka
1.534
Vidi sve je meni ovo jasno sto si citirao. Problem je sto Hristos uci svoje ucenike da se MOLE ZA SUBOTU.
A ta molitva je vezana za kraj ljudske istorije, jer kaze: ''Molite se da bezanje vase ne bude u zimu ni u subotu, JER CE TADA BITI VELIKA NEVOLJA KAKVE NIJE BILO OD POSTANJA SVETA NITI CE BITI'' , to se nije dogodilo s razorenjem Jerusalima, ta ''VELIKA NEVOLJA'', tako da Isus ocigledno govori o kraju sveta, a ako govori o kraju sveta, on govori nama(jevreja hriscana danas gotovo i da nema, stoga on mora da govori nama).. Onda ispada da mi treba da se molimo za subotu???



I jos nesto, ta teorija da je subota data samo jevrejima pada u vodu ako uzmes (1. moj 2:3), gde se kaze da je Bog ''Posvetio i Blagoslovio subotu'' jos u raju.
Dakle on ju je predao Adamu kao predstavniku ljudskog roda. Trebalo je da obradjuje zemlju sest dana, a sedmi da se odmara..

Sta znaci ''Blagosloviti i Posvetiti''?
Pa kad bi nas Patrijarh ''Posvetio i blagoslovio'' neki poseban dan, to bi znacilo da pravoslavni vernici treba posebno da se odnose i postuju taj dan, prema uputstvima koja je dao sam Patrijarh.
Isto je i sa subotom.. Tako da ne moze niko reci da je ona data samo jevrejima, jer je Bog ''Blagoslovio i posvetio subotu'' jos u raju.
Ona je za sve ljude, jer tada nije postojao ni jedan jevrejin..

Stihovi koje navodis, 5. mojsijeva se jos zove i ''Ponovljeni zakoni'' , tako da je tu samo ponovljen zakon iz 2.Mojsijeve.. Mojsije je razbio 10. zapovesti, i ocigledno su dodali nesto novo, razlog za svetkovanje subote je jos i taj sto je Bog izveo Izrael iz egipatskog ropstva, to je novo i to su dodali..
Ali to ne menja cinjenicu da je ''subota data zbog coveka'' , kao sto je i sam Isus rekao: ''Subota je nacinjena COVEKA radi, a nije covek subote radi'' dakle ne spominje se jevrejin vec COVEK.
Isus je ovo ispravno razumeo. I nije krsio subotu, on je subotu drzao u duhu zakona, oslobodjen fanatizma koji je tada vladao.
Ako je krsio zakon cemu onda njegova zrtva na krstu? Zar nije on dosao da ''savrseno ispuni zakon'' i da mi koji nismo mogli odrzati zakon zbog greha, budemo spaseni njegovim ''savrsenim drzanjem zakona''??
Dakle optuziti Hrista da je krisio zakon, znaci odbaciti njegovu zrtvu na krstu. Onda bi on bio gresnik kao i mi sto smo, i ne bi mogao nikog da spasi, vec bi njemu samom trebalo spasenje...
Gero gresis, Hristos je savrseno drzao ceo zakon, ukljucujuci i subotu...

*Galatima poslanica govori o drzanju zakona u duhu, imati ga u srcu, a ne biti formalista i drzati ga samo spolja da vide drugi ljudi, tj. drzati samo slovo zakona a zanemarivati duh, kao sto su fariseji radili. Molitva fariseja ''Boze hvala ti sto ja nisam kao drugi ljudi'' pokazuje kakvi su oni bili..
Ovde se ne kaze da treba odbaciti zakon 10. zapovesti, vec da ih treba drzati na nov nacin. Imas i konkretno gde kaze u novom zavetu ''Slovo ubija a duh ozivljava'' i govori direktno o 10.zapovesti, o njihovom drzanju u duhu. Stvar je u tome da ga ne treba drzati samo spolja..
Recimo zapovest ''ne cini preljube'' ne znaci samo da nesmes prevariti zenu, vec da ne smes cak ni pomisliti na to.
To je duh zakona, koji se izvrsava iz srca, i to znaci ''imati zakon napisan na srcu''.
O tome se stalno govori u novom zavetu..
Pogresno razumes sve ovo..
Sve razumem ali reci mi kome Isus to govori?jevreima ili neznaboscima?zasto to ni jedan apostol nije rekao neznaboscima?Zasto su sakrili jevandjelje od Marije magdalene?zasto su sakrili jevandjelje od Filipa,Tome,Stefana itd.Procitaj ta jevandjelja pa ce ti biti neke stvari jasnije.

Pozdrav od Gere.
 
Učlanjen(a)
17.01.2014
Poruka
17
Ni subotu ni nedelju, nego svaki dan treba slaviti Boga. :rolleyes::cool::)

Tako je prema Bibliji.
...................
Galatima 4:

8 Ali vi ranije, ne poznajući Boga, služiste bogovima koji to nisu po prirodi svojoj;
9 ali sad, poznavši Boga, ili bolje: poznati budući od Boga, kako da se opet vraćate na slabe i jadne stihije, kojima opet hoćete da robujete?
10 Vi pazite na dane i mesece, na vremena i na godine!
11 Bojim se da sam se uzalud trudio oko vas!
 
Poslednja izmena:
VIP
Učlanjen(a)
14.07.2011
Poruka
19.107
Ni subotu ni nedelju, nego svaki dan treba slaviti Boga. :rolleyes::cool::)

Tako je prema Bibliji.
...................
Galatima 4:

8 Ali vi ranije, ne poznajući Boga, služiste bogovima koji to nisu po prirodi svojoj;
9 ali sad, poznavši Boga, ili bolje: poznati budući od Boga, kako da se opet vraćate na slabe i jadne stihije, kojima opet hoćete da robujete?
10 Vi pazite na dane i mesece, na vremena i na godine!
11 Bojim se da sam se uzalud trudio oko vas!

Ove reci je Pavle uputio Galatima koji su bili mnogobosci.

On im ovde kaze, da pre nego sto su upoznali Boga, oni su sluzili laznim Bogovima, ali kada su se obratili i poverovali u pravog Boga, on ih pita zasto se ponovo vracaju da sluze paganskim obicajima, praznuju paganske svetkovine u odredjene dane, odredjuju sudbinu putem astroloskih fenomena i odredjivanja vremena..itd.

Jedan od poznatih praznika koji su Galati proslavljali bio je DAN IMELE ili JELKE, u kome su se praktikovali razliciti obicaji.

Dakle, ovo je Pavle uputio Galatima koji su bili mnogobosci, i odnosi se na paganske praznike i svetkovine, i na odredjivanja vremena putem astrologije.
 
Natrag
Top