Da li slaviti subotu ili nedelju
- Začetnik teme pekonk
- Datum pokretanja
- Učlanjen(a)
- 14.08.2014
- Poruka
- 3
...Dok Isus nije ustao iz mrtvih u nedelju. Onda su Židovi nastavili slaviti subotu, a hrišćani nedelju.
Hrišćanstvo je apostolska vera koju su apostoli širili prema Isusovom učenju, a sam Isus nije bio hrišćanin, već Jevrej, i zato je slavio subotu, prema starom jevrejskom zavetu.
Većinu dogme ionako nije ustanovio Hrist, već njegovi pratioci, među kojima je bilo dosta sekularnih ljudi.
Član
- Učlanjen(a)
- 03.06.2010
- Poruka
- 14.301
To nije tačno subotu su držali učenici i poslje.
Bog je ustanovio Šabat (subotu) u Edemskom vrtu. (1. Mojsijeva 2,1‐3)
A nedelju nije Bog uveo nego jedan paganski car, koji je navodno postao hrišćanin. 321. godine rimski imperator Konstantin je uveo zakon o praznovanju nedelje. I prije ovoga su neki počli da se okupljaju nedeljom iz straha od Rimljana.
Naravno da Bog zna da neko hoće da mijenja vremena i zakone. Takođe da i dan počinka. Sama riječ Šabat znači počinak.
Dakle nema drugog počinka.
Danilo 7:25 I govoriće riječi na višnjega, i potiraće svece višnjega, i pomišljaće da promijeni vremena i zakone;
Rana Crkva se okuplja
Djela apostolska 13,27 Doista, žitelji Jeruzalema i glavari njihovi ne upoznaše njega ni riječi proročkih što se čitaju svake subotepa ih, osudivši ga, ispuniše.
Djela apostolska 13,42 Na izlasku su ih molili da im iduće suboteo tome govore.
Djela apostolska 13,44Iduće se subotegotovo sav grad zgrnu čuti riječ Gospodnju.
Djela apostolska 15,21 Ta Mojsije od pradavnih naraštaja ima po gradovima propovjednike koji ga u sinagogama svake subotečitaju.
Djela apostolska 17,2 Po običaju uđe Pavao onamo. Tri je subotes njima raspravljao na temelju Pisama.
Djela apostolska 18,4Svakeje pak suboteraspravljao u sinagogi i uvjeravao Židove i Grke
Šabat je načinjen radi čovjeka rekao je Isus. Nije rekao radi Jevreja, dakle načinjena za sve ljude.
- Učlanjen(a)
- 14.08.2014
- Poruka
- 3
Vidi, to što mi citiraš stihove iz Biblije u kojima se pominje reč subota nam ništa ne znači. Biblija je za mene samo knjiga fantazije.
Toliko je izmenjena i uređena od strane vrhova crkve da je to smešno.
I to je stari zavet, kao što sam i rekao u prethodnoj poruci....
...I opet ponavljaš isto što sam rekao i ja u prethodnoj poruci -- da su većinu pravila uveli sekularni ljudi i sledbenici apostola, a ne Isus.
Evo ti banalan -- možeš reći glup -- primer koji potvrđuje koliko je nedelja bitna u hrišćanstvu i zašto: kako se na slovenskim jezicima izvorno kaže nedelja? Voksresenie. Zašto? Jer je Isus ustao iz groba u nedelju.
Vaskrsenje Hristovo je sigurno najvažniji razlog zbog kog je nedelja zamenila subotu.
Valja ti napomenuti da subotu označava sedmi dan, a ne bukvalno dan subotu kako je mi danas doživljavamo.
Vidim da si vernik, tako de ne bih baš raspravljao o veri.
Toliko je izmenjena i uređena od strane vrhova crkve da je to smešno.
I to je stari zavet, kao što sam i rekao u prethodnoj poruci....
...I opet ponavljaš isto što sam rekao i ja u prethodnoj poruci -- da su većinu pravila uveli sekularni ljudi i sledbenici apostola, a ne Isus.
Evo ti banalan -- možeš reći glup -- primer koji potvrđuje koliko je nedelja bitna u hrišćanstvu i zašto: kako se na slovenskim jezicima izvorno kaže nedelja? Voksresenie. Zašto? Jer je Isus ustao iz groba u nedelju.
Vaskrsenje Hristovo je sigurno najvažniji razlog zbog kog je nedelja zamenila subotu.
Valja ti napomenuti da subotu označava sedmi dan, a ne bukvalno dan subotu kako je mi danas doživljavamo.
Vidim da si vernik, tako de ne bih baš raspravljao o veri.
VIP
- Učlanjen(a)
- 14.07.2011
- Poruka
- 19.107
U bibliji nema ni jednog dokaza da su Hristosi apostoli promenili Subotu na Nedelju.
To je ucinila odpala lokalna Rimska crkva iz uz pomoc svetovnih autoriteta unela je u crkvu.
Za razliku od toga biblija nalaze drzanje svih Bozjih zapovesti od kojih je cetvrta zapovest upravo zapovest o postovanju Subote kao uspomene na stvaraje i Boga koji posvecuje svoj narod.
DAN ODMORA U BIBLIJI
SUBOTA BOZJI DAN ODMORA
Nedelja nigde u bibliji nije okarakterisana kao neradni dan niti od strane Hrista ni njegovih ucenika Apostola, pa time nema nikakav religijski, pa time ni opste kulturni znacaj.
Nedelja je cisto mnogobozackog porekla i ima svoje korene u Vavilonskom kultu obozavanja Boga sunca kome je ovaj dan bio posvecen, a prenesen je u Hriscanstvo psretstvom laznih ucitelja, takozvanih crkvenih otaca, koji su se skolovali u Jezaveljinoj skoli Vavilonske religije.
Dan od odmora u bibliji je Subota, zapisana u cetvrtoj Bozjoj zapovesti kao simbol stvaranja, i Bozje stvaralacke moci i njegovog autoriteta.
Naredni biblijski tekstovi o danu odmora ukazuju na ovu cinjenicu, da je dan odmora ostao nepromenjen i u starom i u novom zavetu, i da ima svoje mesto i svoj znacaj u svim vremenskim epohama, kao dan odmora posvecen od samog Gospoda za svetu upotrebu i proslavljanje njegovog svetog imena.
CETVRTA ZAPOVEST – `Sjećaj se dana od odmora da ga svetkuješ.
Šest dana radi, i svršuj sve poslove svoje.
A sedmi je dan odmor Gospodu Bogu tvojemu; tada nemoj raditi nijednoga posla, ni ti, ni sin tvoj, ni kći tvoja, ni sluga tvoj, ni sluškinja tvoja, ni živinče tvoje, ni stranac koji je među vratima tvojim.
Jer je za šest dana stvorio Gospod nebo i zemlju, more i što je god u njima; a u sedmi dan počinu; zato je blagoslovio Gospod dan od odmora i posvetio ga. ( 2 knjiga Mojsijeva 20. 8-11 ).
SUBOTA SIBOL STVARANJA POSVECENA OD SAMOG TVORCA KAO DAN POCIVANJA: `Tako se dovrši nebo i zemlja i sva vojska njihova.
I svrši Bog do sedmoga dana djela svoja, koja učini; i počinu u sedmi dan od svijeh djela svojih, koja učini;
I blagoslovi Bog sedmi dan, i posveti ga, jer u taj dan počinu od svijeh djela svojih, koja učini; 2.Moj. 16, 22. -
To je postanje neba i zemlje, kad postaše, kad Gospod Bog stvori zemlju i nebo, ( 1 knjiga Mojsijeva 2. 1-4 )
SUBOTA ZNAK PRAVOGA BOGA KOJI POSVECUJE SVOJ NAROD – `I reče Gospod Mojsiju govoreći:
A ti kaži sinovima Izrailjevijem i reci: ali subote moj čuvajte, jer je znak između mene i vas od koljena do koljena, da znate da sam ja Gospod koji vas posvećujem…
To je znak između mene i sinova Izrailjevih dovijeka; jer je za šest dana stvorio Gospod nebo i zemlju, a u sedmi dan počinu i odmori se.
I izgovorivši ovo Mojsiju na gori Sinajskoj, dade mu dvije ploče svjedočanstva, ploče kamene pisane prstom Božijim. ( 2 knjiga Mojsijeva 31. 12-18 ).
SUBOTA DAN SVETOG SABORA – `Još reče Gospod Mojsiju govoreći:
Kaži sinovima Izrailjevim, i reci im: praznici Gospodnji, koje ćete zvati sveti sabori, ovo su praznici moji:
Šest dana radi, a sedmi dan, koji je subota za počivanje, neka bude sveti sabor, ne radite ni jednoga posla; subota je Gospodnja po svijem stanovima vašim. ( 3 knjiga Mojsijeva 23. 1-3 ).
CETVRTA ZAPOVEST SA OBECANJEM BLAGOSLOVA – `Držite subote moje, i svetinju moju poštujte; ja sam Gospod.
Ako uživite po mojim uredbama, i zapovjesti moje uzdržite i uščinite,
Davaću vam dažd na vrijeme, i zemlja će rađati rod svoj, i drveta će u polju rađati rod svoj;
I vršidba će vam stizati berbu vinogradsku, a berba će vinogradska stizati sijanje, i ješćete hl*** svoj do sitosti, i živjećete bez straha u zemlji svojoj.
Jer ću dati mir zemlji, te ćete spavati a neće biti nikoga da vas plaši; učiniću, te će nestati zle zvijeri iz zemlje, i mač neće prolaziti preko vaše zemlje.
Nego ćete tjerati neprijatelje svoje, i padaće pred vama od mača.
Vas će petorica tjerati stotinu, a vas stotina tjeraće deset tisuća, i padaće neprijatelji vaši pred vama od mača.
I obratiću se k vama, i učiniću vam da rastete, i umnožiću vas, i utvrdiću zavjet svoj s vama.
I ješćete žito staro, od mnogo godina, i izasipaćete staro kad dođe novo.
I namjestiću stan svoj među vama, i duša moja neće mrziti na vas
I hodiću među vama, i biću vam Bog, i vi ćete biti moj narod. ( 3 Mojsijeva 26. 2-12 ).
ZAPOVEST O SUBOTI NAMENJENA SVIM NARODIMA – `Ovako veli Gospod: pazite na sud, i tvorite pravdu, jer će skoro doći spasenje moje, i pravda će se moja objaviti.
Blago čovjeku koji tako čini, i sinu čovječijemu koji se drži toga čuvajući subotu da je ne oskvrni, čuvajući ruku svoju da ne učini zla.
I neka ne govori tuđin koji pristane uz Gospoda: Gospod me je odlučio od svoga naroda; i neka ne govori uškopljenik: gle, ja sam suho drvo.
Jer ovako veli Gospod za uškopljenike: koji drže subote moje i izbiraju što je meni ugodno, i drže zavjet moj,
Njima ću dati u domu svom i među zidovima svojim mjesto i ime bolje nego sinova i kćeri, ime vječno daću svakome od njih, koje se neće zatrti.
A tuđine koji pristanu uz Gospoda da mu služe i da ljube ime Gospodnje, da mu budu sluge, koji god drže subotu da je ne oskvrne i drže zavjet moj,
Njih ću dovesti na svetu goru svoju i razveseliću ih u domu svojem molitvenom; žrtve njihove paljenice i druge žrtve biće ugodne na oltaru mom, jer će se dom moj zvati dom molitve svijem narodima. ( knjiga proroka Isaije 56. 1-7 )
SUBOTA NA NOVOJ ZEMLJI – `Jer kao što će nova nebesa i nova zemlja, što ću ja načiniti, stajati preda mnom, veli Gospod, tako će stajati sjeme vaše i ime vaše.
I od mladine do mladine, i od subote do subote dolaziće svako tijelo da se pokloni preda mnom, veli Gospod.
I izlaziće i gledaće mrtva tjelesa onijeh ljudi koji se odmetnuše od mene; jer crv njihov neće umrijeti i oganj njihov neće se ugasiti, i biće gad svakom tijelu. ( knjiga proroka Isaije 66. 22-24 ).
ISUS PO OBICAJU ODLAZI U HRAM U SUBOTU – `I dođe u Nazaret gdje bješe odrastao, i uđe po običaju svome u dan subotni u zbornicu, i ustade da čita.
I daše mu knjigu proroka Isaije, i otvorivši knjigu nađe mjesto gdje bješe napisano:
Duh je Gospodnji na meni; zato me pomaza da javim jevanđelje siromasima; posla me da iscijelim skrušene u srcu; da propovjedim zarobljenima da će se otpustiti, i slijepima da će progledati; da otpustim sužnje; I da propovijedam prijatnu godinu Gospodnju.
I zatvorivši knjigu dade sluzi, pa sjede: i svi u zbornici gledahu na nj.
I poče im govoriti: danas se izvrši ovo pismo u ušima vašima. ( Jevandjelje po Luki 4. 16-21 ).
PAVLE PO OBICAJU SVOME UDJE U HRAM U SUBOTU – `Prošavši pak Amfipolj i Apoloniju dođoše u Solun, gdje bješe zbornica Jevrejska.
I Pavle po običaju svome uđe k njima, i tri subote razgovara se s njima iz pisma,
Pokazujući i dokazujući im da je trebalo Hristos da postrada i vaskrse iz mrtvijeh, i da ovaj Isus kojega ja, reče, propovijedam vama, jest Hristos. ( dela apostola 17. 1-3 ).
PAVLE PROPOVEDA U HRAMU U SUBOTU, NEZNABOSCI MOLE PAVLA DA IM PROPOVEDA I U DRUGU SUBOTU – `A oni otišavši iz Perge dođoše u Antiohiju Pisidijsku, i ušavši u zbornicu u dan subotni sjedoše.
A po čitanju zakona i proroka poslaše starješine zborničke k njima govoreći: ljudi braćo! ako je u vama riječ utjehe za narod, govorite.
A Pavle ustavši i mahnuvši rukom reče: ljudi Izrailjci i koji se Boga bojite! čujte….
A kad izlažahu iz zbornice Jevrejske, moljahu neznabošci da im se ove riječi u drugu subotu govore.
A kad se sabor raziđe, pođoše za Pavlom i za Varnavom mnogi od Jevreja i pobožnijeh došljaka; a oni govoreći im svjetovahu ih da ostanu u blagodati Božijoj.
A u drugu subotu sabra se gotovo sav grad da čuju riječi Božije. ( dela apostolska 13. 14-44 ).
PAVLE RADI SEST DANA A SUBOTOM A ODLAZI U HRAM I PROPOVEDA O HRISTU – Potom se odluči Pavle od Atine i dođe u Korint,
I nađe jednoga Jevrejina, po imenu Akilu, rodom iz Ponta, koji bješe skoro došao iz Talijanske sa ženom svojom Priskilom (jer bješe zapovjedio Klaudije da svi Jevreji idu iz Rima), i dođe k njima.
I budući da bješe onoga istog zanata, osta kod njih i rađaše, jer bijahu ćilimarskog zanata.
A prepiraše se u zbornicama svake subote, i nadgovaraše Jevreje i Grke. ( dela apostola 18. 1-4 ).
PAVLE SAVETUJE DA UDJEMO U SUBOTNI ODMOR PO PRIMERU GOSPODA KOJI SE ODMARAO U SEDMI DAN, A NE PO PRIMERU NEPOSLUSNOSTI JEVREJA KOJI SU PREKRSILI ZAPOVEST O SUBOTI – `Da se bojimo dakle da kako dok je još ostavljeno obećanje da se ulazi u pokoj njegov, ne odocni koji od vas.
Jer je nama objavljeno kao i onima; ali onima ne pomaže čuvena riječ, jer ne vjerovaše oni koji čuše.
Jer mi koji vjerovasmo ulazimo u pokoj, kao što reče: zato se zakleh u gnjevu svojemu da neće ući u pokoj moj, ako su djela i bila gotova od postanja svijeta.
Jer negdje reče za sedmi dan ovako: i počinu Bog u dan sedmi od sviju djela svojijeh.
I na ovom mjestu opet: neće ući u pokoj moj.
Budući pak da neki imaju da uđu u njega, i oni kojima je najprije javljeno ne uđoše za neposlušanje;
Opet odredi jedan dan, danas, govoreći u Davidu po tolikom vremenu, kao što se prije kaza: danas ako glas njegov čujete, ne budite drvenastijeh srca.
Jer da je Isus one doveo u pokoj, ne bi za drugi dan govorio po tom.
Daklem je ostavljeno još počivanje narodu Božijemu.
Jer koji uđe u pokoj njegov, i on počiva od djela svojijeh, kao i Bog od svojijeh.
Jer je živa riječ Božija, i jaka, i oštrija od svakoga mača oštra s obje strane, i prolazi tja do rastavljanja i duše i duha, i zglavaka i mozga, i sudi mislima i pomislima srdačnijem.
I nema tvari nepoznate pred njim, nego je sve golo i otkriveno pred očima onoga kojemu govorimo.
Imajući dakle velikoga poglavara svešteničkoga, koji je prošao nebesa, Isusa sina Božijega, da se držimo priznanja.
Jer nemamo poglavara svešteničkoga koji ne može postradati s našijem slabostima, nego koji je u svačemu iskušan, kao i mi osim grijeha.
Da pristupimo dakle slobodno k prijestolu blagodati, da primimo milost i nađemo blagodat za vrijeme kad nam zatreba pomoć. ( Jevrejima poslanica 4 poglavlje ).
SUBOTA- DAN GOSPODNJI I U STAROM I U NOVOM ZAVETU ( prorecena obnova subote ) – `I tvoji će sazidati stare pustoline, i podignućeš temelje koji će stajati od koljena do koljena, i prozvaćeš se: koji sazida razvaline i opravi putove za naselje.
Ako odvratiš nogu svoju od subote da ne činiš što je tebi drago na moj sveti dan, i ako prozoveš subotu milinom, sveti dan Gospodnji slavnijem, i budeš ga slavio ne idući svojim putovima i ne čineći što je tebi drago, ni govoreći riječi,
Tada ćeš se veseliti u Gospodu, i izvešću te na visine zemaljske, i daću ti da jedeš našljedstvo Jakova oca svojega; jer usta Gospodnja rekoše. ( knjiga proroka Isaije 58. 13 )
Bijah u duhu u dan nedjeljni, i čuh za sobom glas veliki kao trube koje govoraše: ja sam alfa i omega, prvi i pošljednji ( Otkrivenje Jovanovo 1. 10 ).
Amin
( Napomena: na ovom mestu u Otkrivenju 1. 10 u originalnom Grckom tekstu ne stoji `DAN NEDELJNI, vec `DAN GOSPODNJI ).
To je ucinila odpala lokalna Rimska crkva iz uz pomoc svetovnih autoriteta unela je u crkvu.
Za razliku od toga biblija nalaze drzanje svih Bozjih zapovesti od kojih je cetvrta zapovest upravo zapovest o postovanju Subote kao uspomene na stvaraje i Boga koji posvecuje svoj narod.
DAN ODMORA U BIBLIJI
SUBOTA BOZJI DAN ODMORA
Nedelja nigde u bibliji nije okarakterisana kao neradni dan niti od strane Hrista ni njegovih ucenika Apostola, pa time nema nikakav religijski, pa time ni opste kulturni znacaj.
Nedelja je cisto mnogobozackog porekla i ima svoje korene u Vavilonskom kultu obozavanja Boga sunca kome je ovaj dan bio posvecen, a prenesen je u Hriscanstvo psretstvom laznih ucitelja, takozvanih crkvenih otaca, koji su se skolovali u Jezaveljinoj skoli Vavilonske religije.
Dan od odmora u bibliji je Subota, zapisana u cetvrtoj Bozjoj zapovesti kao simbol stvaranja, i Bozje stvaralacke moci i njegovog autoriteta.
Naredni biblijski tekstovi o danu odmora ukazuju na ovu cinjenicu, da je dan odmora ostao nepromenjen i u starom i u novom zavetu, i da ima svoje mesto i svoj znacaj u svim vremenskim epohama, kao dan odmora posvecen od samog Gospoda za svetu upotrebu i proslavljanje njegovog svetog imena.
CETVRTA ZAPOVEST – `Sjećaj se dana od odmora da ga svetkuješ.
Šest dana radi, i svršuj sve poslove svoje.
A sedmi je dan odmor Gospodu Bogu tvojemu; tada nemoj raditi nijednoga posla, ni ti, ni sin tvoj, ni kći tvoja, ni sluga tvoj, ni sluškinja tvoja, ni živinče tvoje, ni stranac koji je među vratima tvojim.
Jer je za šest dana stvorio Gospod nebo i zemlju, more i što je god u njima; a u sedmi dan počinu; zato je blagoslovio Gospod dan od odmora i posvetio ga. ( 2 knjiga Mojsijeva 20. 8-11 ).
SUBOTA SIBOL STVARANJA POSVECENA OD SAMOG TVORCA KAO DAN POCIVANJA: `Tako se dovrši nebo i zemlja i sva vojska njihova.
I svrši Bog do sedmoga dana djela svoja, koja učini; i počinu u sedmi dan od svijeh djela svojih, koja učini;
I blagoslovi Bog sedmi dan, i posveti ga, jer u taj dan počinu od svijeh djela svojih, koja učini; 2.Moj. 16, 22. -
To je postanje neba i zemlje, kad postaše, kad Gospod Bog stvori zemlju i nebo, ( 1 knjiga Mojsijeva 2. 1-4 )
SUBOTA ZNAK PRAVOGA BOGA KOJI POSVECUJE SVOJ NAROD – `I reče Gospod Mojsiju govoreći:
A ti kaži sinovima Izrailjevijem i reci: ali subote moj čuvajte, jer je znak između mene i vas od koljena do koljena, da znate da sam ja Gospod koji vas posvećujem…
To je znak između mene i sinova Izrailjevih dovijeka; jer je za šest dana stvorio Gospod nebo i zemlju, a u sedmi dan počinu i odmori se.
I izgovorivši ovo Mojsiju na gori Sinajskoj, dade mu dvije ploče svjedočanstva, ploče kamene pisane prstom Božijim. ( 2 knjiga Mojsijeva 31. 12-18 ).
SUBOTA DAN SVETOG SABORA – `Još reče Gospod Mojsiju govoreći:
Kaži sinovima Izrailjevim, i reci im: praznici Gospodnji, koje ćete zvati sveti sabori, ovo su praznici moji:
Šest dana radi, a sedmi dan, koji je subota za počivanje, neka bude sveti sabor, ne radite ni jednoga posla; subota je Gospodnja po svijem stanovima vašim. ( 3 knjiga Mojsijeva 23. 1-3 ).
CETVRTA ZAPOVEST SA OBECANJEM BLAGOSLOVA – `Držite subote moje, i svetinju moju poštujte; ja sam Gospod.
Ako uživite po mojim uredbama, i zapovjesti moje uzdržite i uščinite,
Davaću vam dažd na vrijeme, i zemlja će rađati rod svoj, i drveta će u polju rađati rod svoj;
I vršidba će vam stizati berbu vinogradsku, a berba će vinogradska stizati sijanje, i ješćete hl*** svoj do sitosti, i živjećete bez straha u zemlji svojoj.
Jer ću dati mir zemlji, te ćete spavati a neće biti nikoga da vas plaši; učiniću, te će nestati zle zvijeri iz zemlje, i mač neće prolaziti preko vaše zemlje.
Nego ćete tjerati neprijatelje svoje, i padaće pred vama od mača.
Vas će petorica tjerati stotinu, a vas stotina tjeraće deset tisuća, i padaće neprijatelji vaši pred vama od mača.
I obratiću se k vama, i učiniću vam da rastete, i umnožiću vas, i utvrdiću zavjet svoj s vama.
I ješćete žito staro, od mnogo godina, i izasipaćete staro kad dođe novo.
I namjestiću stan svoj među vama, i duša moja neće mrziti na vas
I hodiću među vama, i biću vam Bog, i vi ćete biti moj narod. ( 3 Mojsijeva 26. 2-12 ).
ZAPOVEST O SUBOTI NAMENJENA SVIM NARODIMA – `Ovako veli Gospod: pazite na sud, i tvorite pravdu, jer će skoro doći spasenje moje, i pravda će se moja objaviti.
Blago čovjeku koji tako čini, i sinu čovječijemu koji se drži toga čuvajući subotu da je ne oskvrni, čuvajući ruku svoju da ne učini zla.
I neka ne govori tuđin koji pristane uz Gospoda: Gospod me je odlučio od svoga naroda; i neka ne govori uškopljenik: gle, ja sam suho drvo.
Jer ovako veli Gospod za uškopljenike: koji drže subote moje i izbiraju što je meni ugodno, i drže zavjet moj,
Njima ću dati u domu svom i među zidovima svojim mjesto i ime bolje nego sinova i kćeri, ime vječno daću svakome od njih, koje se neće zatrti.
A tuđine koji pristanu uz Gospoda da mu služe i da ljube ime Gospodnje, da mu budu sluge, koji god drže subotu da je ne oskvrne i drže zavjet moj,
Njih ću dovesti na svetu goru svoju i razveseliću ih u domu svojem molitvenom; žrtve njihove paljenice i druge žrtve biće ugodne na oltaru mom, jer će se dom moj zvati dom molitve svijem narodima. ( knjiga proroka Isaije 56. 1-7 )
SUBOTA NA NOVOJ ZEMLJI – `Jer kao što će nova nebesa i nova zemlja, što ću ja načiniti, stajati preda mnom, veli Gospod, tako će stajati sjeme vaše i ime vaše.
I od mladine do mladine, i od subote do subote dolaziće svako tijelo da se pokloni preda mnom, veli Gospod.
I izlaziće i gledaće mrtva tjelesa onijeh ljudi koji se odmetnuše od mene; jer crv njihov neće umrijeti i oganj njihov neće se ugasiti, i biće gad svakom tijelu. ( knjiga proroka Isaije 66. 22-24 ).
ISUS PO OBICAJU ODLAZI U HRAM U SUBOTU – `I dođe u Nazaret gdje bješe odrastao, i uđe po običaju svome u dan subotni u zbornicu, i ustade da čita.
I daše mu knjigu proroka Isaije, i otvorivši knjigu nađe mjesto gdje bješe napisano:
Duh je Gospodnji na meni; zato me pomaza da javim jevanđelje siromasima; posla me da iscijelim skrušene u srcu; da propovjedim zarobljenima da će se otpustiti, i slijepima da će progledati; da otpustim sužnje; I da propovijedam prijatnu godinu Gospodnju.
I zatvorivši knjigu dade sluzi, pa sjede: i svi u zbornici gledahu na nj.
I poče im govoriti: danas se izvrši ovo pismo u ušima vašima. ( Jevandjelje po Luki 4. 16-21 ).
PAVLE PO OBICAJU SVOME UDJE U HRAM U SUBOTU – `Prošavši pak Amfipolj i Apoloniju dođoše u Solun, gdje bješe zbornica Jevrejska.
I Pavle po običaju svome uđe k njima, i tri subote razgovara se s njima iz pisma,
Pokazujući i dokazujući im da je trebalo Hristos da postrada i vaskrse iz mrtvijeh, i da ovaj Isus kojega ja, reče, propovijedam vama, jest Hristos. ( dela apostola 17. 1-3 ).
PAVLE PROPOVEDA U HRAMU U SUBOTU, NEZNABOSCI MOLE PAVLA DA IM PROPOVEDA I U DRUGU SUBOTU – `A oni otišavši iz Perge dođoše u Antiohiju Pisidijsku, i ušavši u zbornicu u dan subotni sjedoše.
A po čitanju zakona i proroka poslaše starješine zborničke k njima govoreći: ljudi braćo! ako je u vama riječ utjehe za narod, govorite.
A Pavle ustavši i mahnuvši rukom reče: ljudi Izrailjci i koji se Boga bojite! čujte….
A kad izlažahu iz zbornice Jevrejske, moljahu neznabošci da im se ove riječi u drugu subotu govore.
A kad se sabor raziđe, pođoše za Pavlom i za Varnavom mnogi od Jevreja i pobožnijeh došljaka; a oni govoreći im svjetovahu ih da ostanu u blagodati Božijoj.
A u drugu subotu sabra se gotovo sav grad da čuju riječi Božije. ( dela apostolska 13. 14-44 ).
PAVLE RADI SEST DANA A SUBOTOM A ODLAZI U HRAM I PROPOVEDA O HRISTU – Potom se odluči Pavle od Atine i dođe u Korint,
I nađe jednoga Jevrejina, po imenu Akilu, rodom iz Ponta, koji bješe skoro došao iz Talijanske sa ženom svojom Priskilom (jer bješe zapovjedio Klaudije da svi Jevreji idu iz Rima), i dođe k njima.
I budući da bješe onoga istog zanata, osta kod njih i rađaše, jer bijahu ćilimarskog zanata.
A prepiraše se u zbornicama svake subote, i nadgovaraše Jevreje i Grke. ( dela apostola 18. 1-4 ).
PAVLE SAVETUJE DA UDJEMO U SUBOTNI ODMOR PO PRIMERU GOSPODA KOJI SE ODMARAO U SEDMI DAN, A NE PO PRIMERU NEPOSLUSNOSTI JEVREJA KOJI SU PREKRSILI ZAPOVEST O SUBOTI – `Da se bojimo dakle da kako dok je još ostavljeno obećanje da se ulazi u pokoj njegov, ne odocni koji od vas.
Jer je nama objavljeno kao i onima; ali onima ne pomaže čuvena riječ, jer ne vjerovaše oni koji čuše.
Jer mi koji vjerovasmo ulazimo u pokoj, kao što reče: zato se zakleh u gnjevu svojemu da neće ući u pokoj moj, ako su djela i bila gotova od postanja svijeta.
Jer negdje reče za sedmi dan ovako: i počinu Bog u dan sedmi od sviju djela svojijeh.
I na ovom mjestu opet: neće ući u pokoj moj.
Budući pak da neki imaju da uđu u njega, i oni kojima je najprije javljeno ne uđoše za neposlušanje;
Opet odredi jedan dan, danas, govoreći u Davidu po tolikom vremenu, kao što se prije kaza: danas ako glas njegov čujete, ne budite drvenastijeh srca.
Jer da je Isus one doveo u pokoj, ne bi za drugi dan govorio po tom.
Daklem je ostavljeno još počivanje narodu Božijemu.
Jer koji uđe u pokoj njegov, i on počiva od djela svojijeh, kao i Bog od svojijeh.
Jer je živa riječ Božija, i jaka, i oštrija od svakoga mača oštra s obje strane, i prolazi tja do rastavljanja i duše i duha, i zglavaka i mozga, i sudi mislima i pomislima srdačnijem.
I nema tvari nepoznate pred njim, nego je sve golo i otkriveno pred očima onoga kojemu govorimo.
Imajući dakle velikoga poglavara svešteničkoga, koji je prošao nebesa, Isusa sina Božijega, da se držimo priznanja.
Jer nemamo poglavara svešteničkoga koji ne može postradati s našijem slabostima, nego koji je u svačemu iskušan, kao i mi osim grijeha.
Da pristupimo dakle slobodno k prijestolu blagodati, da primimo milost i nađemo blagodat za vrijeme kad nam zatreba pomoć. ( Jevrejima poslanica 4 poglavlje ).
SUBOTA- DAN GOSPODNJI I U STAROM I U NOVOM ZAVETU ( prorecena obnova subote ) – `I tvoji će sazidati stare pustoline, i podignućeš temelje koji će stajati od koljena do koljena, i prozvaćeš se: koji sazida razvaline i opravi putove za naselje.
Ako odvratiš nogu svoju od subote da ne činiš što je tebi drago na moj sveti dan, i ako prozoveš subotu milinom, sveti dan Gospodnji slavnijem, i budeš ga slavio ne idući svojim putovima i ne čineći što je tebi drago, ni govoreći riječi,
Tada ćeš se veseliti u Gospodu, i izvešću te na visine zemaljske, i daću ti da jedeš našljedstvo Jakova oca svojega; jer usta Gospodnja rekoše. ( knjiga proroka Isaije 58. 13 )
Bijah u duhu u dan nedjeljni, i čuh za sobom glas veliki kao trube koje govoraše: ja sam alfa i omega, prvi i pošljednji ( Otkrivenje Jovanovo 1. 10 ).
Amin
( Napomena: na ovom mestu u Otkrivenju 1. 10 u originalnom Grckom tekstu ne stoji `DAN NEDELJNI, vec `DAN GOSPODNJI ).
LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.09.2009
- Poruka
- 8.464
Koliko puta se tebi Laodikeja moraju podastirati istorijske činjenice koje govore da nisi u pravu kada svetkovanje nedelje kao dana gospodnjeg, pripisuješ tkz. Rimskoj crkvi i caru Konstatinu? Ovi citati jasno govore da se nedelja slavila u prvoj hrišćanskoj zajednici, mnogo prije Rima i Konstatina:
“Na Dan Gospodnji skupite se, lomite kruh…“ (Didahe, 14, 70. god.)
“Obdržavamo osmi dan s radošću, dan u koji je Isus ustao od mrtvih“ (Barnabina poslanica, 15, 6-8, 74. god.)
“…dolaze do spoznaje nove nade, ne svetkujući više subotu, već Dan Gospodnji, dan u koji se naš život preporodio njegovom smrću'' (Ignacije Antiohijski, Poslanica Magnežanima, 8, 107. god.)
''Nedjelja je dan u koji se skupljamo u zajedništvo, jer je to prvi dan u koji je Bog, preobrazivši tamu i materiju, počeo stvarati svijet; i Isus Krist, naš Spasitelj, u isti dan je ustao od mrtvih'' (Justin Mučenik, Prva apologija, 67, 155. god.).
Isto pišu i Irenej (155.-202. god.), Dionizije (170. god.), Klement Aleksandrijski (194. god.)., Tertulijan (203. god) Origen (229. god.) i dr.
“Na Dan Gospodnji skupite se, lomite kruh…“ (Didahe, 14, 70. god.)
“Obdržavamo osmi dan s radošću, dan u koji je Isus ustao od mrtvih“ (Barnabina poslanica, 15, 6-8, 74. god.)
“…dolaze do spoznaje nove nade, ne svetkujući više subotu, već Dan Gospodnji, dan u koji se naš život preporodio njegovom smrću'' (Ignacije Antiohijski, Poslanica Magnežanima, 8, 107. god.)
''Nedjelja je dan u koji se skupljamo u zajedništvo, jer je to prvi dan u koji je Bog, preobrazivši tamu i materiju, počeo stvarati svijet; i Isus Krist, naš Spasitelj, u isti dan je ustao od mrtvih'' (Justin Mučenik, Prva apologija, 67, 155. god.).
Isto pišu i Irenej (155.-202. god.), Dionizije (170. god.), Klement Aleksandrijski (194. god.)., Tertulijan (203. god) Origen (229. god.) i dr.
VIP
- Učlanjen(a)
- 14.07.2011
- Poruka
- 19.107
Spisi koje pominjes su apokrifni vanbiblijski spisi od kojih su cak neki falsifikovani, a u nekim slucajevima njima u pripisivani autori koji ih nisu pisali kao da jesu.
Nedelja je dosla iz mnogobostva sredinom 2 veka i Rimska crkva je usvojila ovu novinu da ne bi bila progonjena u vreme antijevrejske kampanje - jer je u to vreme Jevrejiima bilo zabranjeno svetkovanje Subote.
Ali cak i da je tako ( a nije ), Nedelja se u tom slucaju moze prihvatiti kao cisto secanje na Dan kada je Gospod vaskrsao i to bez ukljucivanja mnogobozackih elemenata, jednostavno toga dana citati odredjene tekstove o tome, uputiti Bogu molitvu i slicno.
Ali mi ne mozemo menjati zapovest Bozju i reci "Subota vise ne vazi sada na njeno mesto je postavljena Nedelja'' jer takva mogucnost u bibliji ne postoji niti je Bog dao autoritet da bilo to ko ucini jer je po bibliji njegov zakon vecan i dat za sve ljude u svim vremenima - svaka zapovest ponaosob.
Nedelja je dosla iz mnogobostva sredinom 2 veka i Rimska crkva je usvojila ovu novinu da ne bi bila progonjena u vreme antijevrejske kampanje - jer je u to vreme Jevrejiima bilo zabranjeno svetkovanje Subote.
Ali cak i da je tako ( a nije ), Nedelja se u tom slucaju moze prihvatiti kao cisto secanje na Dan kada je Gospod vaskrsao i to bez ukljucivanja mnogobozackih elemenata, jednostavno toga dana citati odredjene tekstove o tome, uputiti Bogu molitvu i slicno.
Ali mi ne mozemo menjati zapovest Bozju i reci "Subota vise ne vazi sada na njeno mesto je postavljena Nedelja'' jer takva mogucnost u bibliji ne postoji niti je Bog dao autoritet da bilo to ko ucini jer je po bibliji njegov zakon vecan i dat za sve ljude u svim vremenima - svaka zapovest ponaosob.
Poslednja izmena:
LEGEND
- Učlanjen(a)
- 14.09.2009
- Poruka
- 8.464
Za moju opasku nije uopšte bitno da li su citati iz apokrifnih ili kanonizovanih djela. To su fakta i činjenice koje govore da se nedelja slavila kao gospodnji dan još u prvom vijeku, jer ne možeš reći, ako ta djela nisu kanonizovana, nije se ni desilo ono što u njima piše. A, ovo o falsifikatima i pitanju autorstva, bolje da nisi pominjao. Tako se radi kada se nemaju jači argumenti za pobijanje činjenica.