Da li slaviti subotu ili nedelju

[Laodikeja]

Jedna bitna pojedinost koja ukazuje na to da nedelja nije mogla biti
uspostavljena na mesto biblijske Subote je to - sto u bibliji postoji
jasna definicija greha koja se nije menjala od pocetka ni u starom ni
u novom zavetu.
U bibliji greh je prikazan kao "HAMATIA ANOMIJA" krsenje Bozjeg
zakona ljubavi deset zapovesti.
Apostol Pavle je to definisao gornjim izrazom "Hamatia anomia" ili BEZAKONJE - krsenje Bozjeg zakona.

Ako je Bog koji je greh predstavio kao krsenje njegovih zapovesti -
sam taj zakon u jednom trenutku promenio i sam ga krsio, onda je Bog
sam napravio kompromis sa grehom i prihvatio ga sam ga krseci.

Osim toga - sto je najbitnije, ako je Bog proglasio da krsenje Subote koje je bilo greh u starom zavetu - u novom zavetu vise nije greh i postavio novi dan "nedelju" kao novi dan za postovanje, to znaci da je on preneo i prokletstvo greha koje krsenje ovog dana nosi sa sobom, odnosno - da je nepostovanje ili krsenje ovog dana greh.

Ako je to tako - onda bi to moralo biti naglaseno u bibliji u novom
zavetu, da krsenje nedelje predstavlja greh i da ce oni koji ga ne
postuju biti osudjeni kao gresnici.

Mi vidimo da u bibliji tako nesto ne postoji, vec da je upravo
naglaseno - da je krsenje i jedne zapovestu u Bozjem zakonu greh, pa i
Subote koja je deo tog zakona.

Vazno je naglasiti - da u bibliji ne postoji polovican greh ili polovicna pravda.
Sve Bozje zapovesti u dekalogu ili deset zapovesti su obavezujuce i sluze za izgradnju karaktera i postizanje savrsene pravde.

Ovde smo od pojedinih culi da neko moze drzati Subotu, neko Nedelju, jer to navodno nije toliko bitno.
Ovde se podrazumevaju i razliciti praznici, svetkovine i obicaji koji danas postoje u tradicionalnim crkvama, koji u ovim crkvama MOGU ali i NE MORAJU da se obavljaju u potpunosti.
Tako u selima imamo slucaj gde se za praznike obavljaju mnostvo razlicitih obicaja i ceremonija za odredjene praznike - dok je u gradovima to manje zastupljeno.
Dakle - u tradicionalnim crkvama ne postoji jasna definicija greha.

Ovo je samovolja koju propagiraju satanisti u principu "Cini sto ti je volja"

U bibbliji ovako nesto ne postoji, vec jasno zacrtana volja Bozja koja je zapisana u njegovim zapovestima, i krsenje ove Bozje volje predstavlja greh - upravo onako kako to biiblija i definise:

"Jer koji sav zakon održi a sagreši u jednom, kriv je za sve,
Jer Onaj koji je rekao: Ne čini preljube, rekao je i: Ne ubij. Ako dakle ne učiniš preljube a ubiješ, postao si prestupnik zakona" ( Jakovu poslanica 2. 10 - 11 )

Amin!

 

[Laodikeja]

Nisu se apostoli okupljali u nedelju - vec svaki dan:

"I svaki dan behu jednako jednodušno u crkvi, i lomljahu hleb po kućama, i primahu hranu s radošću i u prostoti srca" ( dela apostola 2. 46 ).

Prvi Hriscani u Jerusalimu nisu svetkovali Nedelju vec Subotu, i o tome svedoce pojedini istoricari onoga vremena.

Nedelja je dosla sa velikim otpadom polovinom 2 veka nove ere.

Prva Hrišćanska crkva u Jerusalimu koju su osnovali Hristos i Apostoli posle Hristovog vaznesenja - je bila Jevrejska crkva.
Ovi prvi Hrišćani su u istoriji poznati pod imenom Nazareti ili Nazareni ( Nazoreji ).
U bibliji u Delima Apostolskim 24 poglavlju - Jevreji su optužili Apostola Pavla da je kolovođa Nazaretske sekte.

Crkveni istoričar Epifanije ( 315 - 403 n. e ), svedoči da su Nazareni držali 10 Božjih zapovesti i biblijsku subotu kao dan odmora, da priznaju Hrista kao Mesiju i Božjeg sina, da je Bog stvoritelj, i da su oni direktni potomci Apostola.

Epifanije i crkveni otac Euzebije ( 260 - 334 n. e ), svedoče -da je do 135 godine nove ere, postojala još jedna grupa Hrišćana po imenom "Ebioniti"
Crkveni otac Irinej Ebionitre naziva Judeognostičkom sektom i ubraja ih u krivokletstvo, pošto su njihova učenja bila mešavina hrišćanskih elemenata i mnogobozačkih filozofija.
Ebioniti su u početku postovali subotu kao četvrtu Božju zapovest dekaloga, ali su pod uticajem mnogobožačkih filozofija prihvatili nedelju - Dies Solis, mnogobožački dan posvećen bogu sunca - Mitri.

Ove crkve iz mnogoboštva, naročito one iz Aleksandrije i Rima - u drugoj polovini drugog veka, počinju pod uticajem mnogobožačke filozofije i gnosticizma da odstupaju od prvobitnih principa Hristove nauke, tako je nastao jaz između ostatka Hrišćana Jevrejskog porekla koji su ostali verni Apostolskoj nauci, i ovih hrišćana mnogobožačkog porekla koji su odstupili od izvesnih tačaka Hristove nauke i prihvatili mnogobožačke filozofije.

Smatra se da Ebioniti potiču iz grada Efesa, koji je bio centar gnosticizma i gnostičke filozofije.

 

[stvarnoslap]

Vazno je naglasiti - da u bibliji ne postoji polovican greh ili polovicna pravda.
Sve Bozje zapovesti u dekalogu ili deset zapovesti su obavezujuce i sluze za izgradnju karaktera i postizanje savrsene pravde.

Ja ovdje primjećujem dvije stvari. Kao prvo, povukao si se na "rezervni adventistički položaj". To je položaj s kojega adventisti ne ponavljaju k'o papagaji - "ni slovce neće nestati". S ovog položaja adventisti brane samo i jedino Dekalog. Imaju adventisti još jedan svoj rezervni poločaj. To je položaj i zadnja linija adventističke obrane. Na tom položaju adventisti neće braniti ni Boga ni bližnjega, branit će samo subotu, jer tako brane Ellen White koja je temeljni kriterij svih njihovih naučavanja. Padne li Ellen White pada i Adventizam sedmog dana, jer ovo dvoje zajedno stoji ili zajedno pada.

Drugo, uočljiva je tvoja konstatacija kako su "Božje zapovijedi Dekaloga ili Deset zapovijedi obvezujuće." Daj molim te, citiraj mi Sveto Pismo da vidimo gdje su Božje zapovijedi u Zakonu podjeljene na "obvezujuće i neobvezujuće". Ako ima takvo mjesto, citiraj da vidimo koje su Božje zapovijedi svrstane u obvezujuće a koje u neobvezujuće. Meni se ova tvoja konstatacija čini, oprosti, bezveznom, ali ako mi citiraš ovo što sam gore tražio ja ću to prihvatiti.

 

[Laodikeja]

Ja ovdje primjećujem dvije stvari. Kao prvo, povukao si se na "rezervni adventistički položaj". To je položaj s kojega adventisti ne ponavljaju k'o papagaji - "ni slovce neće nestati". S ovog položaja adventisti brane samo i jedino Dekalog.

Ne postoji nikakav rezervni Adventisticki polozaj - vec je u pitanju novozavetni biblijski princip koji govori o deset zapovesti.

I sam apostol Pavle u citiranom tekstu ne govori o nekom drugom zakonu - vec iskljucivo o deset zapovesti, jer on i citira neke od zapovesti.
Dakle - ne citira odredbe obrednog zakona vec deset zapovesti:

"Jer koji sav zakon održi a sagreši u jednom, kriv je za sve,
Jer Onaj koji je rekao: Ne čini preljube, rekao je i: Ne ubij. Ako dakle ne učiniš preljube a ubiješ, postao si prestupnik zakona" ( Jakovu poslanica 2. 10 - 11 )

Imaju adventisti još jedan svoj rezervni poločaj. To je položaj i zadnja linija adventističke obrane. Na tom položaju adventisti neće braniti ni Boga ni bližnjega, branit će samo subotu, jer tako brane Ellen White koja je temeljni kriterij svih njihovih naučavanja. Padne li Ellen White pada i Adventizam sedmog dana, jer ovo dvoje zajedno stoji ili zajedno pada.

Ovo je insinuacija.
Adventisti upucuju na SVE apovesti Bozjeg zakona - deset zapovesti.
Subotu brane u onom smislu u kome je ona napadnuta od protivnika, ali ukazuju da je ona i pecat svih ostalih zapovesti - jer je jedino u toj zapovesti zapisan Bozji autoritet i vlasnistvo nad svom tvorevinom.

Drugo, uočljiva je tvoja konstatacija kako su "Božje zapovijedi Dekaloga ili Deset zapovijedi obvezujuće." Daj molim te, citiraj mi Sveto Pismo da vidimo gdje su Božje zapovijedi u Zakonu podjeljene na "obvezujuće i neobvezujuće". Ako ima takvo mjesto, citiraj da vidimo koje su Božje zapovijedi svrstane u obvezujuće a koje u neobvezujuće. Meni se ova tvoja konstatacija čini, oprosti, bezveznom, ali ako mi citiraš ovo što sam gore tražio ja ću to prihvatiti.

Zakon se deli na "MORALNI - dest zapovesti i OBREDNI ili ceremonijalni"

Obredni zakon je dat da ukazuje na buduce realnosti ( on je bio SEN ili TIPOS / PREDSLIKA buducih stvari ), ali i u svojstvu preventive od greha, da onaj ko bi u starom zavetu prekrsio neku od zapovesti zapisanih u Bozjem zakonu - mogao prinoseci zrtvu od tog grehja bio oprosten.

Hristovim dolaskom ovaj obredni zakon je uklonjen ili zamenjen Hristovom zrtvom.
Covek koji danas prekrsi neku od zapovesti dekaloga vise ne mora da prinosi zrtve - vec on dolazi Hristu koji je vec prineo sebe na krstu, i u njegovoj krvi pronalazi opravdanje.

Dakle, Bozji zakon deset zapovesti su vecne i zakonski obavezujuce jer jedino poslusnoscu i ispunjavanjem svake pravde - covek moze duhovno rasti i izgraditi sebe za carstvo nebesko.

 

[stvarnoslap]

Ja tražio citate iz Biblije da mi potvrdiš svoju tezu kako su Božje zapovijedi podjeljene na obvezujuće i neobvezujuće, a ti meni po tisućiti put ponavljaš adventističko tumačenje. Pa ja upravo to vaše tumačenje dovodim u pitanje, i tražim da mi to tumačenje potvrdite Biblijom. A ti mi umjesto toga, ponovo kao argument nudiš vaše tumačenje. Pa ne može jedna teza sama sebi biti argument da je valjana. Slikovito, ti ustvrdiš da si težak 80 kg, ja tražim da to dokažeš, a ti kao argument ponoviš svoju tvrdnju da si težak 80 kg!? Vidiš da ne ide.

Zakon se deli na "MORALNI - dest zapovesti i OBREDNI ili ceremonijalni"

Obredni zakon je dat da ukazuje na buduce realnosti ( on je bio SEN ili TIPOS / PREDSLIKA buducih stvari ), ali i u svojstvu preventive od greha, da onaj ko bi u starom zavetu prekrsio neku od zapovesti zapisanih u Bozjem zakonu - mogao prinoseci zrtvu od tog grehja bio oprosten.

Hristovim dolaskom ovaj obredni zakon je uklonjen ili zamenjen Hristovom zrtvom.

Izvrsno. Znači, obredni zakon je bio dio Zakona čijim se izvršavanjem (prinošenjem žrtve) moglo dati Bogu zadovoljštinu i od Boga dobiti oproštenje. A što je Bog zapovjedio da se učini sa onim koji bi radio kakav posao u subotu? Je li Bog za takve naredio i zapovjedio da prinesu žrtvu pa da im bude oprošteno? Ne, nije. Bog je zapovjedio da se takvi pogube. Dakle, kršenje subote bio je grijeh za koji Židovi nisu mogli dobiti oproštenje prinošenjem žrtve, obdržavanjem obrednog zakona, Bog je zapovjedio da se takve pogubi. Slijedom ove tvoje logike, "uklanjanjem obrednog zakona" nije uklonjena sankcija koju je Bog propisao za kršitelje subote, da se pogube, jer se taj prekršaj nije ni prije mogao opravdati obdržavanjem obrednog zakona - prinošenjem žrtve.

Tek sada moje pitanje vama adventistima postaje potpuno aktualno. Ako se obdržavanjem obrednog zakona (prinošenjem žrtve) nije mogao opravdati grijeh kršenja subote, onda ni Božja zapovijed da se pogubi onoga tko bi radio kakav posao u subotu, nije i ne može biti uklonjena time što je "uklonjen obredni zakon". Sankcije koje je Bog propisao za kršenje subote naprosto nisu bile "u ingerenciji obrednog zakona". Nije se taj prekršaj mogao opravdati obdržavanjem obrednog zakona, prinošenjem žrtve. Zato opet pitam. Zašto vi adventisti ne pogubite one koji rade kakav posao u subotu? Ne možete se opravdavati pričom kako je "ukinut obredni zakon", jer vidjesmo, ta Božja zapovijed niti je bila dana unutar "obrednog zakona", niti je zadovoljština za taj prekršaj predviđena nekom odredbom "obrednog zakona".

Dakle, Bozji zakon deset zapovesti su vecne i zakonski obavezujuce jer jedino poslusnoscu i ispunjavanjem svake pravde - covek moze duhovno rasti i izgraditi sebe za carstvo nebesko.

Onda mora biti i vječna Božja zapovijed da se pogubi onoga tko bi radio kakav posao u subotu. Sankcija za kršenje subote nije bilo "prinošenje žrtve prekršitelja" (obdržavanje obrednog zakona), pa uklanjanjem "obrednog zakona" nije uklonjena ni sankcija za kršenje subote. A Bog je kao sankciju propisao da se pogubi onoga tko bi radio kakav posao u subotu.

 

[Taramana]

Slape meni se svideo tvoj post gde nudiš tvoje viđenje u kom vremenu jeJovan imao viziju i sad bih iskoristio tvog aduta a to je logika gde ti pokušavaš logikom dokazati da je Jovan znao kako se zove odmor ida je Jovan znao kojim se izrazom opisivao dan suda,zato nema po istoj logici potrebe da Jovan izmišlja novo ime za NEDELJU jer se ona uvek oslovljavala PRVI DAN.
Tako tvoja egzibicija u žongliranju ispade.

Trebaš znati da ono što je Mire rekao stoji iz prostog razloga što u Otk. nije jedno proroštvo već skup istih i tu je opis dana Gospodnjeg kad Gospod bude delovao,i sam si citirao iz SZ ostrašnim stvarima koje će se desiti u tom vremenu i čudi te upozorenje crkvama umesto suda....Bog uvek daje u proroštvu i upozorenje i vremenske odrednice a potom imamo opis izlivanja zala i na kraju opis blagostanja,dakle nije samo sud u pitanju već i predhodnica i završnica istorije.

Zašto je Jovan taj period nazvao novim izrazom je sami smisao celog Otk. kojef niko kao celovitu sliku nije dobio i tad se pokazuje šta će sve biti predhodnica sudu i koje posledice kao i rešenje večnosti.Novi izraz obuhvata sve to (vreme opomene,vreme suda,vreme večnog odmora) ali je težište na celokupnom Božjem delovanju kroz celu sliku gde sud ima dominantnu ulogu kao dan Gospodnji (JEDNINA).

Proroci su dobijali po delić od Dana Gospodnjeg koji nisu znali drugačije nasloviti i onda Jovan donosi celinu sa izrazom koji pokriva sva zbivanja u dužem vremenskom periodu.Danom Gospodnjim se i subota prikazivala,prikzivali su se i najavljeni osvetnički dani i dani stradanja ali to ne čini celu sliku onoga što Jovan donosi i zato on ostavlja zapis da je bio u duhu da vidi šta će se sve dešavati pre i za vreme Dana Gospodnjeg kao jednog vremeskog odredišta a ne cikličnog koji ti nudiš kao sedmični dan jer bi to imali svake sedmice.

 

[stvarnoslap]

Slape meni se svideo tvoj post gde nudiš tvoje viđenje u kom vremenu jeJovan imao viziju i sad bih iskoristio tvog aduta a to je logika gde ti pokušavaš logikom dokazati da je Jovan znao kako se zove odmor ida je Jovan znao kojim se izrazom opisivao dan suda,zato nema po istoj logici potrebe da Jovan izmišlja novo ime za NEDELJU jer se ona uvek oslovljavala PRVI DAN.
Tako tvoja egzibicija u žongliranju ispade.

Da, oslovljavala se "prvi dan" ili "dan po suboti", ali to nije bilo ime toga dana. Židovi su imali ime samo za subotu. Dakle, nije Ivan nedjelji dao "novo" ime u smislu da joj je zanemario staro ime.

Trebaš znati da ono što je Mire rekao stoji iz prostog razloga što u Otk. nije jedno proroštvo već skup istih i tu je opis dana Gospodnjeg kad Gospod bude delovao,i sam si citirao iz SZ ostrašnim stvarima koje će se desiti u tom vremenu

Da, citirao sam iz Starog zavjeta da se točno vidi što je Dan suda - Jahvin dan. Ivanovo upozorenje Crkvama ne može nikako upasti u događaje Dana Suda, jer bi naprosto bilo prekasno a onda i besmisleno. Ivan ipak nije pisao besmislice, tako ja mislim. A mire je ipak napisao besmislice.

i čudi te upozorenje crkvama umesto suda....Bog uvek daje u proroštvu i upozorenje i vremenske odrednice a potom imamo opis izlivanja zala i na kraju opis blagostanja,dakle nije samo sud u pitanju već i predhodnica i završnica istorije.

Ne čudi mene Ivanovo upozorenje Crkvama. Mene čudi da netko ta Ivanova upozorenja smješta u Dan suda. Točno je da Ivan u svojim viđenjima iznosi i elemente samog Dana suda, ali je također mnoštvo elemenata, kao što je upozorenje Crkvama, koji nikako ne spadaju niti u vrijeme niti u događaje samog Dana suda. Da se Ivan zanio u Dana suda (Jahvin dan), kako vi tvrdite, onda bi Ivan prenio događaje koje više nitko ne može promijeniti. A Ivan ipak piše poruke Crkvama koje očito mogu promijeniti ono što bi se moglo događati u Dan suda.

Zašto je Jovan taj period nazvao novim izrazom je sami smisao celog Otk. kojef niko kao celovitu sliku nije dobio i tad se pokazuje šta će sve biti predhodnica sudu i koje posledice kao i rešenje večnosti.Novi izraz obuhvata sve to (vreme opomene,vreme suda,vreme večnog odmora) ali je težište na celokupnom Božjem delovanju kroz celu sliku gde sud ima dominantnu ulogu kao dan Gospodnji (JEDNINA).

A zašto onda Ivanovi učenici i sljedbenici tim "novim izrazom" ne nazivaju Dan suda (Sudnji dan), nego tim izrazom nazivaju nedjelju? Zašto se onda 19 stoljeća u grčkom jeziku "novoskovanim" Ivanovim izrazom ne naziva Dan suda, nego se njime naziva i označava nedjelja?

I JEDNINA dana Gospodnjeg te muči? Zašto? Kad se Ivan zanio u duhu, da je toga dana bio "četvrtak", Ivan bi napisao, "Zanijeh se u duhu u četvrtak", a ne bi napisao "Zanijeh se u duhu u četvrtke". Tako je i sa nedjeljom. Ivan opisuje događaje koje je vidio nakon što se jedne konkretne nedjelje zanio u duhu. Ivan ne opisuje događaje koji se događaju u ovaj ili onaj dan u tjednu ili nekom bezvremenskom okviru, Ivan nas samo informira da je toga dana kada se "zanio u duhu" bila nedjelja.

Proroci su dobijali po delić od Dana Gospodnjeg koji nisu znali drugačije nasloviti i onda Jovan donosi celinu sa izrazom koji pokriva sva zbivanja u dužem vremenskom periodu.Danom Gospodnjim se i subota prikazivala,prikzivali su se i najavljeni osvetnički dani i dani stradanja ali to ne čini celu sliku onoga što Jovan donosi i zato on ostavlja zapis da je bio u duhu da vidi šta će se sve dešavati pre i za vreme Dana Gospodnjeg kao jednog vremeskog odredišta a ne cikličnog koji ti nudiš kao sedmični dan jer bi to imali svake sedmice.

Ja tebe opet moram pitati. Zašto onda Ivanovi učenici i sljedbenici tim "novim izrazom" ne nazivaju, kako ti sugeriraš, "cjeloviti Dan suda", nego tim izrazom nazivaju nedjelju? Zašto se onda 19 stoljeća u grčkom jeziku "novoskovanim" Ivanovim izrazom ne naziva baš taj "cjeloviti Dan suda", nego se njime naziva i označava nedjelja?

 

[Taramana]

1.Slape,nađi mi citat gde Jevrejin nedelju naziva danom Gospodnjim?
2.Zar uostalom nisu svi dani Gospodnji...ako jesu a jesu zašto se ovaj dan izdvaja i ne zove se prvidan ili dan odmora već Gospodnji?
3.Bejah u duhu u dan PRVI (kako kaže Jevrejin ili)u dan Gospodnji,ko prekrsti prvi dan u dan Gospodnji?
4.Da li se i oni opisi u SZ koji pominju dan Gospodnji odnose na zbivanja u nedelju?
5.Zašto Jovan prvi dan više ne oslovljava tako?

Vidi,ti želiš po svome da Bogsme samo sud opisati bez predhodnice i posledice kao i rešenja te na silu guraš u svoj kalup nedelju kao VREME u kom je Jovan nešto video a ja tu čujem nešto sasvim drugo a to jeda je Jovan bio u duhu i gledao (ne prvi dan ili sedmi dan )već viziju koju predstavlja danom Gospodnjim:

1:11 I šta vidiš napiši u knjigu, i pošlji crkvama koje su u Aziji: u Efes, i u Smirnu, i u Pergam, i u Tijatir, i u Sard, i u Filadelfiju, i u Laodikiju.

Nije opisivao ni subotu ni nedelju već viziju.Piše li bejah u duhu u dan prvi?
Ili da odemo još korak dalje i prihvatim da je Jovan opisao kako je imao viziju u četvrtak ili u nedelju šta to znači da zbog te vizije taj dan postaje svet i menja značenje dana odmora?

Šta piše u NZ prvi dan ili onako kao što Jovan napisa u Otk.1.10?

 

[stvarnoslap]

1.Slape,nađi mi citat gde Jevrejin nedelju naziva danom Gospodnjim?

Koji Jevrejin? Kršćanin ili nekršćanin? Evo ti sveti Ivan u Otk 1,10 nedjelju naziva danom Gospodnjim, i tako naučio svoje učenike pa su je i oni tako nastavili nazivati. U grčkom jeziku, jeziku kojim je Ivan napisao Otkrivenje, već čitavih 19 stoljeća nedjelja nosi ime kirjake, baš prema onome kako ju je Ivan nazvao.

2.Zar uostalom nisu svi dani Gospodnji...ako jesu a jesu zašto se ovaj dan izdvaja i ne zove se prvidan ili dan odmora već Gospodnji?

Jesu, svi su dani Gospodnji i Bogu pripadaju. A zašto se baš ovaj dan izdvaja, i zašto on nosi ime dan Gospodnji, objasnili su ti upravo Ivanovi učenici i sljedbenici. Svi oni kažu da je to zbog toga što je Isus u taj dan uskrsnuo i što se kršćani posebno svečano sastaju u taj dan kako bi slavili Krista i kako bi mu zahvaljivali.

3.Bejah u duhu u dan PRVI (kako kaže Jevrejin ili)u dan Gospodnji,ko prekrsti prvi dan u dan Gospodnji?

Sveti Ivan.

4.Da li se i oni opisi u SZ koji pominju dan Gospodnji odnose na zbivanja u nedelju?

Misliš na Dan suda o kojem pišu Izaija, Joel, Obadija (Jahvin dan - ἡμέραν Κυρίου)? Nikako. Dan suda nije neki određeni dan u tjednu, to je naprosto termin kojim se označavaju posljednji događaji i sam Božji sud.

5.Zašto Jovan prvi dan više ne oslovljava tako?

Zato što nije poživio 1000 godina. Ali, zato nedjelju tako nastaviše oslovljavati Ivanovi učenici i sljedbenici. Rekoh, ali evo još jednom, od Ivana pa čitavih 19 stoljeća do danas nedjelja se u grčkom jeziku naziva kirjake, baš prema izrazu koji je Ivan zapisao u Otk 1,10.

Vidi,ti želiš po svome da Bogsme samo sud opisati bez predhodnice i posledice kao i rešenja te na silu guraš u svoj kalup nedelju kao VREME u kom je Jovan nešto video a ja tu čujem nešto sasvim drugo a to jeda je Jovan bio u duhu i gledao (ne prvi dan ili sedmi dan )već viziju koju predstavlja danom Gospodnjim:

1:11 I šta vidiš napiši u knjigu, i pošlji crkvama koje su u Aziji: u Efes, i u Smirnu, i u Pergam, i u Tijatir, i u Sard, i u Filadelfiju, i u Laodikiju.

Ništa ja ne želim po svome, niti ja Bogu određujem što smije a što ne smije. Ja samo kažem da Ivanovo upozorenje Crkvama nikako ne može spadati u izricanje Božje presude, Božjeg suda. Da Ivan iznosi Božju presudu, ono što se događa u Dan suda, onda bi Ivanovo upozorenje Crkvama bilo besmisleno. Ivan nije pisao besmislice.

Nije opisivao ni subotu ni nedelju već viziju.Piše li bejah u duhu u dan prvi?

Pa ja tebi čitavo vrijeme upravo ovo i pokušavam pokazati. Ne opisuje Ivan događaje koji se odvijaju subotom ili nedjeljom. Uostalom, događaji koje Ivan opisuje stostruko i više nadmašuju jedan 24-satni dan. Ivan samo piše da je toga dana, kad se u duhu zanio i kad je dobio viđenje, bila nedjelja. Dakle, Ivan to viđenje nije dobio ponedjeljkom, ni utorkom ni srijedom ni četvrtkom ni petkom ni subotom, nego nedjeljom. Kako znamo da je to bila nedjelja, s obzirom da Ivan koristi grčku sintagmu dan Gospodnji - κυριακῇ ἡμέρᾳ? Pa znamo po tome što Ivanovi učenici i sljedbenici baš tim terminom nazivaju nedjelju, i kažu kako je to dan u koji se kršćani okupljaju i slave Krista. I već 19 stoljeća u grčkom jeziku tim izrazom se naziva nedjelja.

 

[Laodikeja]

Stvarnoslap.
Tvoja pitanja koja si postavuio pokazuju tvoje nepoznavanje konteksta biblije po pitanju zakona i greha u bibliji.

Na tvoje pitanje o kamenovanju za prekrsaj subote je vec odgovoreno.
U starom zavetu Bog je zapovedao da se kamenuje za prekrsaj ove zapovesti, ali ne samo nje - vec i zapovesti o preljubi ( sto ti vesto izbegavas ), jer ako je Subota ukinuta u novom zavetu zato sto se za njen prekrsaj u starom zavetu kamenovalo, onda to mora biti slucaj i sa drugim zapovestima.
U tom slucaju mi danas ne samo da imamo slobodu da krsimo Subotu, vec i da cinimo preljube, krademo, ubijamo, ne postujemo Boga i bliznje..itd.

Dakle, takvo sagledavanje nije logicno ni biblijski - vec kao sto je vec i odgovoreno - da je u starom zavetu vladalo Teokratsko drustvo u kome je Bog bio i car i sudija.

U tom kontekstu mi vidimo da je kasnije u vreme starozavetnih careva i proroka - kada je Izrailj trazio zemaljskog cara ovaj propis o kamenovanju onoga ko bi radio posao u Subotu ili cinio preljube - bio manje izrazen.

U novom zavetu vise ne postoji ovakva vrsta propis, jer Bog u novom zavetu sagledava poredak greha kroz milost koja se ispoljila u zrtvi Gospoda Isusa Hrista na krstu, sto ne znaci da mi imamo slobodu da krsimo bilo koju zapovest u novom zavetu.